USTAVNO PRAVO
Propisivanje uslova za isključenje korisnika sa sistema toplotnog grejanja
Skupština opštine može odlukom propisati uslove za isključenje korisnika sa sistema grejanja na teritoriji opštine, tako da korisnik može da ostvari pravo na isključenje ukoliko njegovo isključenje ne utiče na kvalitet grejanja u prostorijama drugih korisnika i ukoliko je izmirio sva dugovanja po osnovu korišćenja usluge grejanja do dana podnošenja zahteva za isključenje.
KRIVIČNO PRAVO
MATERIJALNO PRAVO
Opšta pravila o odmeravanju kazne
Ne mogu se ceniti kao otežavajuće okolnosti na strani okrivljenog mesto izvršenja krivičnog dela, teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja, alkoholemija okrivljenog i nedozvoljena brzina.
KRIVIČNO PRAVO
MATERIJALNO PRAVO
Neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga
Biće krivičnog dela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga pored svih drugih obeležja, sadrži i umišljaj koji obuhvata radnju izvršenja i objekt radnje.
USTAVNO PRAVO
Utvrđivanje obaveze plaćanja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje
Obaveza plaćanja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje utvrđuje se isključivo rešenjem, kao upravnim aktom.
USTAVNO PRAVO
Povreda prava na pravnu sigurnost
Različito postupanje sudova poslednje instance povodom iste činjenične i pravne situacije suprotna je principu pravne sigurnosti i predstavlja povredu prava na pravnu sigurnost.
RADNO PRAVO
Naknada zarade za vreme porodiljskog odsustva i odsustva radi nege deteta kad poslodavac nije u stanju da je isplati
Opština koja je donela rešenje kojim je podnosiocu zahteva priznala pravo na naknadu zarade za vreme porodiljskog odsustva i pravo na naknadu zarade za vreme odsustva sa rada radi nege deteta, dužna je da tu obavezu ispuni i u situaciji kada poslodavac to nije u mogućnosti da učini, a ne samo onda kada je on to učinio i traži refundiranje naknade.
USTAVNO PRAVO
Nezakonito sužavanje kruga lica za položajna radna mesta
Nisu u skladu sa zakonom odredbe Pravilnika o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta u Zavodu za intelektualnu svojinu, kojima je propisan kao uslov za rad na položajima direktora i pomoćnika direktora, da lice ima najmanje devet godina radnog iskustva u struci “na poslovima intelektualne svojine“, jer se protivno zakonu bitno sužava krug lica koja mogu da konkurišu za navedene položaje.
KRIVIČNO PRAVO
KRIVIČNI POSTUPAK
Bitna povreda odredaba krivičnog postupka
Ovlašćenje da donese odluku povodom izjavljene žalbe Zakonik o krivičnom postupku daje samo sudu pravnog leka u postupku povodom odlučivanja o izjavljenim žalbama, a ne i prvostepenom sudu koji je doneo odluku povodom koje je izjavljena žalba.
UDK: 340.12
340.114
O PRAVDI I PRAVU1)
Dr Dragan M. Mitrović, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Rezime: Pravda i pravo predstavljaju postojanu temu ljudskog razmišljanja. Ta tema do danas nije iscrpljena. Od davnina postoje shvatanja koja pravdu u celosti razdvajaju od prava, kao i shvatanja koja pravdu i pravo u celosti poistovećuju. U oba slučaja njihova veza, ili njeno odsustvo, često se objašnjava moralnim razlozima. Na taj način se moral dovodi u vezu sa pravdom i pravom, bilo da su pravda i pravo razdvojeni bilo da su izjednačeni. Nijedno od pomenuta dva karakteristična shvatanja nije tačno zbog svoje isto takve karakteristične jednostranosti. Tačno je da pravda nije isto što i pravo. Tačno je i da pravo nije isto što i pravda. Ali, tačno je i to da se ovi normativno-regulatorni sistemi ukrštaju i zajedno sačinjavaju jedan isečak koji se može nazvati oblašću pravde i prava. Ako se ubroji i moral, kao najstariji regulatorni ljudski sistem, tada se može govoriti o još široj oblasti morala, pravde i prava.
Postoji i treće karakteristično, kompromisno shvatanje po kome su pravda i pravo različite ali povezane pojave. Sama pravda nije dovoljna, kao što ni samo pravo nije dovoljno. Bez spoja pravde i prava, pravda postaje nepouzdana a pravo nasilničko. Potrebno je da pravo bude barem nadahnuto pravdom, kao i da se pravda barem jednim svojim delom preliva u pravo i operacionalizuje u njemu.
O istom odnosu se može govoriti korišćenjem dva drugačija pristupa koji su višeslojni. Prvi je čisto teorijsko-saznajni i tiče se vrednosti koje sadrže pravda i pravo, a vrednosti pravde nisu uvek iste sa vrednostima prava. Pravda daje smisao, opravdanje pravu i predsedava nad njim kao istina nad zabludama i lažima. Ona je vrednost po sebi, naročito kad su istinitost i srazmernost začinjeni milosrđem. U isto vreme, pravda je povezana sa drugim vrednostima (sloboda, ljudsko dostojanstvo, tolerancija, sigurnost, jednakost, red, mir itd). Čak i kad su vrednosti pravde i prava zajedničke, one ni tad nisu ispoljene u jednakoj meri. U oba slučaja pravda je cilj prava, a pravo sredstvo za ostvarivanje pravde. Pravo nije ni zamišljeno da bude pravedno. Ali, i kad jeste pravedno, pravo to nije uvek, već samo izuzetno, tek kad se saobražava vrednostima pravde kao „odgovarajuće“ srazmernosti korišćenjem svojih tehničkih pravnih vrednosti koje dovode do najboljeg mogućeg rezultata. Cilj prava je da bude ispravno, pa tek zatim istinito u smislu pravde i pravičnosti.
Isti odnos pravde i prava može se suženo posmatrati kao veza prirodnog sa pozitivnim pravom. Treba naglasiti da se takav pristup odnosi pre svega na otkrivanje pouzdanog načina za prelivanje prirodnog u pozitivno pravo, što je važnije od ispitivanja vrednosti koje ostvaruju pravda i pravo ili prirodno i pozitivno pravo. Drugi pristup je više tehničko-primenjivački i, u krajnjem, odnosi se na pravičnost kao primenjivačku pravdu, kao neku vrstu spoja pravde i prava u konkretnim slučajevima (zakonskim, sudskim, arbitražnim i drugim). U svima njima se takođe uspostavlja srazmernost pravde kao istine sa saobraznošću prava kao ispravnog sklada sa pravdom. Ali, postoje drugačiji i brojniji primeri koji pokazuju suprotno: da pravo često nije istina, pa čak ni ispravnost, uprkos tome što pravda postoji zbog istine koja oslobađa, a ne zbog prava koje zarobljava. To je teren razobručenog prava i neostvarene pravde.
Između pravde bez ili izvan prava i prava bez ili izvan pravde, obrazuje se zajednička oblast pravde i prava. Takav pristup dozvoljava da se oblast pravde i prava razmatra u svetlu pravnosti pravde i pravednosti prava.
Ključne reči: Pravda. – Istinitost. – Srazmernost. – Pravičnost. – Pravo. – Ispravnost.
PORODIČNO PRAVO
Utvrđivanje očinstva
Neosporavanje očinstva, u brakorazvodnoj parnici sa majkom tužilje, u kojoj je odlučivano i o doprinosu u tužiljinom izdržavanju, ne može se upodobiti javnoj ispravi koja predstavlja priznanje te činjenice, s obzirom da matična služba o tome nije obaveštena, niti je majka pozivana da se sa time saglasi.