OBLIGACIONO PRAVO
TEMA BROJA
UDK: 347.234(497.11)
NAKNADA ZBOG FAKTIČKE EKSPROPRIJACIJE I DONOŠENJA PLANSKOG DOKUMENTA
* Predrag Trifunović, sudija Vrhovnog kasacionog suda u penziji.
Rezime: U radu se analizira naknada zbog faktičke eksproprijacije i nerazumno duge (ne)realizacije planskog dokumenta. Faktička eksproprijacija predstavlja protivpravno oduzimanje svojine, a planski dokument njeno ograničenje. Ako se ne može utvrditi visina dokaznim sredstvima naknada se može odrediti po slobodnoj oceni (pravičnosti) uz korekcije po osnovu socijalne pravde.
Ključne reči: formalna eksproprijacija, faktička eksproprijacija, planski dokument, tržišna naknada, pravo na imovinu, lišenje, ograničenje svojine.
TEMA BROJA
KRIVIČNO PRAVO
UDK: 341.4:343.541/.564
UTICAJ MEĐUNARODNOG KRIVIČNOG PRAVA NA NEKE DELIKTE SEKSUALNOG KRIMINALITETA
Prof. dr Milan Milošević, Fakultet za poslovne studije i pravo, Beograd.
Rezime: Jedno od najzanimljivijih pitanja savremenog krivičnog prava predstavlja odnos između njegove nacionalne i internacionalne komponente, tj. na koji način i u kojoj meri međunarodno pravo utiče na naše zakonodavstvo, i kakvi se trendovi u tom smislu uočavaju. Ova dilema se prvenstveno odnosi na tzv. transnacionalno međunarodno krivično pravo, koje je očigledno u ekspanziji. Trend sve većeg uticaja međunarodnog prava na domaće krivično zakonodavstvo uočava se već godinama, i nema sumnje da će u budućnosti biti još robusniji. Međutim, uz nesumnjive prednosti, preovlađujući uticaj međunarodnog u odnosu na domaće krivično pravo nosi u sebi i određene probleme, kako terminološke tako i suštinske prirode. Takav je slučaj i sa inkriminacijama koje su rezultat ratifikacije Istanbulske konvencije iz 2011. godine. Polazeći od toga, u daljem tekstu biće u najkraćem analizirano nekoliko aktuelnih inkriminacija koje su evidentno poreklom iz međunarodnog prava a njihovo (ne)propisivanje u sebi nosi određene kontroverze. Reč je o proganjanju, polnom uznemiravanju, sakaćenju ženskog polnog organa, prinudnom zaključenju braka, iskorišćavanju računarske mreže ili komunikacije drugim tehničkim sredstvima za izvršenje krivičnih dela protiv polne slobode prema maloletnom licu, i “silovanju bez prinude”.
Ključne reči: međunarodno krivično pravo, Istanbulska konvencija, sakaćenje genitalija, proganjanje, namamljivanje, prinudno zaključenje braka, silovanje.
Ključne reči: ekološka tužba; negatorna tužba, državinska tužba; actio popularis; građanskopravna odgovornost za imisije.
TEMA BROJA
RADNO PRAVO
UDK: 349.22(497.11)
COBISS.SR-ID 144561929
PREGLED NEOPHODNIH IZMENA ZAKONA O RADU
* Prof. dr Bojan Urdarević, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu.
** Jovana Misailović, asistent Pravnog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu.
Rezime: Zakon o radu postavlja osnove sistema rada, on je u centru pažnje kako javnosti tako i sindikata i radnika uopšte. Izmene Zakona o radu privlače i medijsku pažnju, one moraju biti dobro argumentovane i utemeljene na realnim potrebama za izmenama. Javna rasprava se u tom slučaju ne samo očekuje od strane stručne javnosti, već je i izričito predviđena Poslovnikom o radu Vlade Republike Srbije. Na krajnju neophodnost pomenutih izmena ukazuje i činjenica da tržište rada, kakvo smo nekad poznavali gotovo i da ne postoji. Pandemija, ekonomske i društvene krize, ali i tehnološka revolucija promenili su svet rada svugde u svetu, pa i u Republici Srbiji. Takođe, mnoga zanimanja postala su deficitarna, pojedini radnici sve traženiji, a prosvetni sistem i dalje u najvećoj meri nije usklađen sa modernim potrebama tržišta rada.
Izmena Zakona o radu, ili donošenje kompletno novog propisa nije nimalo lak zadatak jer su stavovi subjekata na koje se zakon odnosi vrlo često nepomirljivi. Poslodavci, tradicionalno, imaju zahteve koji su usmereni ka olakšanom zapošljavanju i otpuštanju radne snage, uz što manje administriranja i finansijskih obaveza. Sindikati, s druge strane, insistiraju na većoj pravnoj zaštiti radnika i unapređenju sistema kolektivnog pregovaranja.
Ovaj rad predstavlja pokušaj sinteze određenih propusta ili manjkavosti koji bespotrebno opterećuju domaće radno zakonodavstvo već duži niz godina, a čije otklanjanje zahteva drugačiji koncepcijski pristup koji bi trebalo da bude prilagođen prilikama koje danas vladaju na tražištu rada.
Ključne reči: Zakon o radu, zaposleni, kolektivno pregovaranje, sindikat, Međunarodna organizacija rada.
TEMA BROJA
IMOVINSKO PRAVO
UDK: 347.235(497.11)
COBISS.SR-ID 141310729
PROBLEMI REGISTRACIJE NEPOKRETNOSTI U SRBIJI I PRAVCI ZA NJIHOVO REŠAVANJE
* Dr Miloš Živković, redovni profesor Pravnog fakulteta u Beogradu.
Rezime: Dosadašnji rad na reformi registra nepokretnosti rezultirao je znatnim poboljšanjem ažurnosti podataka za veliki broj nepokretnosti, ali se srpski registar nepokretnosti ponovo nalazi na prekretnici. Najznačajniji problemi u radu katastra nepokretnosti danas su zaostali predmeti i nelegalna gradnja. Krajnji cilj nove etape reforme je postizanje potpune ažurnosti katastra nepokretnosti u realnom vremenu i stvaranje novog, jasnog i znatno jednostavnijeg pravnog okvira za privatnopravni režim nepokretnosti (usvajanje stvarnopravnog zakonika). Nelegalna gradnja dovodi do postojanja „nevidljivih“ nepokretnosti, a postojanje „zaostalih“ predmeta dovodi do neažurnosti podataka o nepokretnostima koje su, kao takve registrovane. Razume se, postoje i drugi problemi u radu katastra nepokretnosti, ali ova dva su najznačajnija jer su sistemske prirode. Prvi problem bi trebalo rešiti reformom postupka ozakonjenja (legalizacije) i uvođenjem nekog modela masovne legalizacije. Drugi problem se svodi na nespremnost i nesposobnost katastra nepokretnosti da obavi onaj deo zadatka koji se odnosi na ono što RGZ naziva „utvrđivanjem prava“, a što se inače odnosi na odlučivanje o tome da li su ispunjeni materijalnopravni i formalni uslovi za sprovođenje upisa. Teorijski govoreći, ovaj problem moguće je rešiti na osnovu dva različita koncepta: jačanjem sopstvenih kapaciteta katastra nepokretnosti ili poveravanjem posla utvrđivanja prava u potpunosti obveznicima dostave (a moguća je i kombinacija ovih koncepata). Predlog sveobuhvatne reforme koji je tokom 2023. godine izradila ekspertska grupa NALED predviđa stvaranje tri koloseka za rešenje problema zaostalih predmeta. Prvi kolosek bi bio postupak pred komisijama koje bi se obrazovale za obavljanje tog posla, drugi kolosek bi bio vanparnični postupak koji bi se odvijao pred javnim beležnicima a treći izvršni postupak koji bi se odvijao pred javnim izvršiteljima. Rezultat rada na nekom od ovih koloseka bio bi utvrđivanje imaoca prava (ako su ispunjeni svi uslovi) ili verovatnog imaoca prava (ako nešto nedostaje), što bi se upisivalo u registar i naknadno vodilo konačnom sticanju prava, protekom zakonskog roka bez protivljenja trećih lica. Ako bi se ovaj model pokazao uspešnim u pogledu zaostalih predmeta, valjalo bi razmišljati o tome da on preraste u trajno rešenje i putokaz za dalje reforme registra nepokretnosti u Srbiji.
Ključne reči: Katastar nepokretnosti. Reforma katastra. Utvrđivanje prava na nepokretnostima.
TEMA BROJA
PRIVREDNO PRAVO
UDK: 347.728.5:368.03
COBISS.SR-ID 138708489
NAČIN I USLOVI IZMIRENJA POTRAŽIVANJA U POSTUPKU PRINUDNE LIKVIDACIJE DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE
* Prof. dr Dragiša B. Slijepčević, sudija Vrhovnog kasacionog suda u penziji.
** Sabahudin Dž. Tahirović, advokat
Rezime: Predmet ovog rada je utvrđenje pravne prirode roka za prijavu potraživanja u postupku prinudne likvidacije društva za osiguranje. U iznalaženju pravno valjanog odgovora za to pitanje izvršena je analiza upućujućih odredbi Zakona o stečaju i likvidaciji banaka i društava za osiguranje o dopuštenosti primene odgovarajućih pravnih pravila Zakona o stečaju u postupcima prinudne likvidacije društava za osiguranje. Saglasno tome određen je i pravni domašaj shodne primene odredbi Zakona o stečaju u postupku prinudne likvidacije društava za osiguranje. Na temelju iznete argumentacije izveden je zaključak da rok za prijavu potraživanja u postupku prinudne likvidacije društava za osiguranje ima instruktivni, a ne prekluzivni karakter. S tim u vezi napravljena je razlika u pogledu načina i obima izmirenja prijavljenih i neprijavljenih potraživanja prema likvidacionom dužniku do datuma deobe likvidacione mase sa stanovišta izmirenja istih iz sredstava likvidacione mase, odnosno sredstava ostvarenog likvidacionog ostatka.
Ključne reči: prinudna likvidacija, društvo za osiguranje, rok za prijavu potraživanja, namirenje poverilaca, stečaj.
TEMA BROJA
FILOZOFIJA PRAVA
UDK 340.131
COBISS.SR-ID 133266697
IZAZOVI TOKOM PRIMENE PRAVNE NORME**
* Dr Marko Trajković, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Nišu.
** Rad je rezultat istraživanja na projektu: „Odgovornost u pravnom i društvenom kontekstu“, koji finansira Pravni fakultet Univerziteta u Nišu, u periodu 2021-2025. godine.
Rezime: Kako pravni poredak pored svog normativnog elementa, sadrži i faktički, odnosno ponašanje ljudi po pravnim normama, potrebna je primena prava da bi se ljudi ponašali po pravnim normama, koja je u najširem mogućem smislu reči „pretvaranje prava u stvarnost, njegovo ostvarivanje“,1) a u tome i leže izazovi. Što znači da se ljudi zapravo ponašaju po pravnim normama, te se ona može označiti kao „praktična delatnost ljudi“, ali se ova praktična delatnost može posmatrati i u užem smislu te je onda to primena opšte pravne norme na konkretan slučaj ili izvođenje pojedinačne norme za taj konkretan slučaj iz opšte norme, što je već izazov sam po sebi. Naravno, ovo značenje možemo suziti i vezati primenu prava samo na izvršenje sankcije.2) Iz ovakve postavke proizlazi da primena prava podrazumeva postojanje pravne norme koja će se primeniti, postojanje pravnog subjekta koji će normu primeniti i konkretnog slučaja koji zahteva primenu prava. Ono što se bavljenjem pravom može odmah primetiti je da je primena prava relativno složen proces, jer je nekada teško uskladiti i načiniti logičku celinu onih elemenata koji čine primenu prava. Nekada je moguće da i ne primetimo, a primenjujemo pravo, poput situacije kada primenjujemo ustavnu normu o slobodi kretanja, kada se krećemo. Postoje i oni slučajevi koje Ronald Dvorkin naziva teški slučajevi (hard cases), kada primena zahteva više od pukog poznavanja prava i pravnog sistema kada onaj ko primenjuje pravo mora da iskoristi celokupno svoje znanje iz svih oblasti. Pošto se pravna norma razlikuje od ostalih društvenih normi, time što iza sebe ima aparat prisile, jasno je da se o primeni pravnih normi staraju državni organi, za koje je ova primena izazov.
Ključne reči: Pravo. Primena prava. Tumačenje prava. Pravne praznine. Društveni odnosi.
TEMA BROJA
KRIVIČNO PRAVO
UDK:343.85:343.9.02(497.11)
COBISS.SR-ID 127413001
NOVELE ZAKONA U OBLASTI SUZBIJANJA ORGANIZOVANOG KRIMINALA I TERORIZMA, KORUPCIJE, RATNIH ZLOČINA I VISOKOTEHNOLOŠKOG KRIMINALA
* Prof. dr Milan Milošević, Fakultet za poslovne studije i pravo, Beograd.
Rezime: Aktom o promeni Ustava stvorene su normativne pretpostavke za drugačije zakonsko uređivanje položaja nosilaca sudijske i javnotužilačke funkcije, uslova i postupka za njihov izbor, prestanak njihove funkcije, njihovu odgovornost, položaj, kao i organizaciju i način rada. Istovremeno je bilo neophodno izmeniti i odredbe drugih zakona kojima su ova pitanja takođe posebno uređena, kako bi se obezbedilo da sva ova pitanja u različitim zakonima budu uređena jedinstveno. To je uslovilo noveliranje postojećih zakonskih propisa u oblasti suzbijanja najtežih oblika kriminala. Naime, shodno Jedinstvenim metodološkim pravilima za izradu propisa Republike Srbije, bilo je dovoljno samo izmeniti odredbe već postojećih propisa – Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, terorizma i korupcije, Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine i Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala.
Ključne reči: zakonska novela, organizovani kriminal, terorizam, visoka korupcija, ratni zločin, visokotehnološki kriminal.
TEMA BROJA
UPRAVNO PRAVO
UDK: 347.998.85(497.11)
COBISS.SR-ID 117602569
REFORMA UPRAVNOG SUDSTVA U PROCESU JAČANJA VLADAVINE PRAVA U REPUBLICI SRBIJI
* Radojka Marinković, sudija, predsednica Upravnog suda.
Rezime: Ovaj rad pisan je sa namerom da još jednom ukaže na značaj upravnog sudstva u demokratizaciji modernog pravnog sistema, organizaciju upravnog sudstva u uporednopravnim sistemima, na dugu pravnu tradiciju upravnog spora u Srbiji, pokazatelje funkcionisanja Upravnog suda u prvih trinaest godina rada, unutrašnje i institucionalne razloge koji su uticali na njegov rad. Referat, takođe, dotiče razloge sa kojih je potreba reforme upravnog sudstva prepoznata u Strategiji razvoja pravosuđa za period 2020-2025. godine i Akcionom planu za Poglavlje 23 u procesu demokratizacije i pridruživanja, te nužnosti iznalaženja modela rešavanja upravnog spora usaglašenog sa nacionalnim pravnim sistemom, koji bi omogućio građanima efikasnu i delotvornu sudsku zaštitu i obezbedio vladavinu prava.
Ključne reči: upravno sudstvo, upravni spor, uporednopravni sistemi, pravna tradicija, delotvorna sudska zaštita, vladavina prava, Upravni sud.