Stvarna nadležnost

PROCESNO PRAVO

Stvarna nadležnost

Spor radi naknade štete između poslodavca i zaposlenog je radni spor pa je osnovni sud stvarno nadležan za presuđenje bez obzira na vrednost spora.I z o b r a z l o ž e n j a:
Odredbom člana 163. Zakona o radu uređena je odgovornost zaposlenog za štetu koju je na radu ili u vezi sa radom prouzrokovao poslodavcu. Prema toj odredbi, zaposleni je odgovoran za štetu koju je na radu ili u vezi sa radom, namerno ili krajnjom nepažnjom, prouzrokovao poslodavcu u skladu sa zakonom (stav prvi); postojanje štete, njena visina, okolnosti pod kojima je nastala, ko je štetu prouzrokovao i kako se naknađuje utvrđuje poslodavac u skladu sa opštim aktom, odnosno ugovorom o radu (stav peti); ako se naknada štete ne ostvari u skladu sa odredbama stava 5. tog člana, o naknadi štete odlučuje nadležni sud (stav šesti).
Stvarna nadležnost sudova regulisana je Zakonom o uređenju sudova. Odredbom člana 22. navedenog zakona, pored ostalog, propisano je: da osnovni sud u prvom stepenu sudi u građanskopravnim sporovim ako za pojedine od njih nije nadležan drugi sud i vodi izvršne i vanparnične postupke za koje nije nadležan neki drugi sud (stav drugi) i da osnovni sud u prvom stepenu sudi u stambenim sporovima; sporovima povodom zasnivanja, postojanja i prestanka radnog odnosa; o pravima, obavezama i odgovornostima iz radnog odnosa; o naknadi štete koju zaposleni pretrpi na radu ili u vezi sa radom; u sporovima povodom zadovoljavanja stambenih potreba na osnovu rada (stav treći). Prema članu 23. stav 1. tog zakona, viši sud u prvom stepenu, između ostalog, sudi u građanskopravnim sporovima kad vrednost predmeta spora omogućava izjavljvanje revizije (tačka 7) i u sporovima povodom štrajka; povodom kolektivnih ugovora ako spor nije rešen pred arbitražom (tačka 8).
Iz izloženog sledi da sporovi u oblasti rada (sporovi iz radnog odnosa) nisu obuhvaćeni pojmom građanskih sporova već su izdvojeni u posebnu grupu. Pravna teorija ovo izdvajanje obrazlaže tako što se materijalnopravni odnosi u kojima ti sporovi nastaju, po svojoj pravnoj prirodi razlikuju od onih koji se tradicionalno nazivaju građanskim. U tom kontekstu, kod građanskih sporova se stvarna nadležnost određuje prema vrednosti predmeta spora, ali se taj kriterijum ne primenjuje na sporove iz radnih odnosa jer to nisu građanskopravni sporovi. U tim sporovima se o stvarnoj nadležnosti suda odlučuje prema predmetu spora. Spor između poslodavca i zaposlenog, radi naknade štete koju zaposleni prouzrokuje na radu, je spor o pravima, obavezama i odgovornostima iz radnog odnosa i on je u nadležnosti osnovnog suda, bez obzira na vrednost predmeta spora.
(Parafraziran zaključak usvojen na sednici Građanskog odeljenja Vrhovnog kasacionog suda održanoj 9. V 2023)

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se