Tag Archives for " zakon "

Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, terorizma i korupcije

UDK: 343.85:343.9.02(497.11)

ZAKON O ORGANIZACIJI I NADLEŽNOSTI DRŽAVNIH ORGANA
U SUZBIJANJU ORGANIZOVANOG KRIMINALA, TERORIZMA I KORUPCIJE
Prof. dr Milan Milošević, Fakultet za poslovne studije i pravo, Beograd.

Rezime: U drugoj polovini 2016. godine došlo je do značajnih izmena u zakonodavstvu Republike Srbije koje se odnosi na suzbijanje posebno teških krivičnih dela, među kojima su novela važećeg Krivičnog zakonika i usvajanje potpuno novog Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, terorizma i korupcije. Polazeći od toga, u radu su izloženi struktura i ključni sadržaji novodonetog zakona koji će se primenjivati od marta 2018. godine, ukazano je na razloge za njegovo donošenje, precizirani su vidovi i modaliteti teškog kriminaliteta na koje se on odnosi, i analizirane novine u njegovom sadržaju s ciljem procene realnog značaja pomenutog zakona za krivičnopravnu teoriju i praksu. To posebno važi za mogućnost obrazovanja službe finansijske forenzike, unapređenje sistema saradnje represivnih sa drugim državnim organima kroz uvođenje službenika za vezu i udarnih grupa, i drugo.

Ključne reči: Zakon, organizovani kriminal, terorizam, korupcija, finansijska forenzika, službenik za vezu, udarna grupa.

Zloupotreba opojnih droga u njemačkom i švajcarskom krivičnom pravu

UDK: 343.85:343.575
343.2

ZLOUPOTREBA OPOJNIH DROGA U NJEMAČKOM I ŠVAJCARSKOM KRIVIČNOM PRAVU
Akademik prof. dr Miodrag N. Simović, sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i redovni profesor Pravnog fakulteta u Banjoj Luci, dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, inostrani član Ruske akademije prirodnih nauka i član Evropske akademije nauka i umjetnosti.
Prof. dr Dragan Jovašević, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Nišu.
Doc. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva BiH i docent Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Nezavisnog univerziteta u Banjoj Luci.

Rezime: Na bazi međunarodnih standarda koji su usvojeni u okviru i pod okriljem Organizacije ujedinjenih nacija sva nacionalna zakonodavstva poznaju više različitih oblika i vidova ispoljavanja krivičnih djela zloupotrebe opojnih droga. Radi se o različitim djelatnostima neovlašćene proizvodnje, prometa i na drugi način podstrekavanja ili omogućavanja drugim licima da dođu u posjed opojnih droga radi neposrednog unošenja u organizam čime se ozbiljno ugrožava njihovo zdravlje, pa i život. Zavisno od potreba svake pojedine države, razlikuju se krivična djela za čije učinioce su propisane različite vrste i mjere kazni i drugih krivičnih sankcija. Slična je situacija i sa zakonodavstvom Savezne Republike Njemačke i Švajcarske. U radu se analizira sistem krivičnih djela u različitim oblicima i vidovima ispoljavanja za čije učinioce su propisane teške krivične sankcije.

Ključne riječi: opojne droge, zloupotreba, zakon, krivično djelo, sankcija.

Status žena zatvorenih i pritvorenih u Bosni i Hercegovini

UDK: 343.261-055.2(497.6)

STATUS ŽENA ZATVORENIH I PRITVORENIH U BOSNI I HERCEGOVINI
Doc. dr Marina M. Simović, sekretar Ombudsmena za djecu Republike Srpske.
Mustafa Bisić, pomoćnik ministra u Ministarstvu pravde BiH.
Mr Amar Bisić, dipl. pravnik.
Adis Drnda, Državna agencija za istrage i zaštitu BiH.

Rezime: Položaj (status) osuđenih i pritvorenih žena u zavodskim ustanovama za vrijeme izdržavanja izrečene sankcije određuju korpus njihovih prava, povlastica (ili pogodnosti) i obaveza, te mogućnost njihovog disciplinskog kažnjavanja, kao i uslovi, način i postupak primjene sredstava prinude prema ovim licima. Kad je u pitanju Bosna i Hercegovina, ona je u svoj pravni sistem preuzela međunarodne standarde koji regulišu položaj žena u pritvorskim i zatvorskim ustanovama kao što su međunarodni dokumenti o ljudskim pravima, Evropska zatvorska pravila, preporuke Vijeća Evrope, Rezolucija Vijeća Evrope broj 1635 (2008. godine) o borbi protiv nasilja nad ženama, Konvencija Vijeća Evrope iz 2011. godine o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (CETS broj 210, Konvencija iz Istanbula) i sporazumi koji štite položaj žena prilikom lišenja slobode.

Ključne riječi: žena, zatvor, pritvor, Bosna i Hercegovina, zakon.

Odbačene inicijative za ocenu ustavnosti zakona kojim su umanjene penzije

UDK: 364.35(497.11)
342.734(497.11)

ODBAČENE INICIJATIVE ZA OCENU USTAVNOSTI ZAKONA KOJIM SU UMANJENE PENZIJE
Prof. dr Zoran Ivošević, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Union.

Rezime: Ustavni sud je objavio rešenje o odbacivanju inicijative za pokretanje postupka ocene ustavnosti Zakona o privremenom uređivanju načina isplate penzija. Ovo nemeritorno rešenje neobično je po tome što ga nije donelo osmočlano veće, koje takva rešenja inače donosi, već plenum Suda koji donosi meritorne odluke po okončanju postupka za ocenu ustavnosti osporenog zakona.
Ustavni sud ne spori da pravo na penziju i njenu visinu uređuje sistemski Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, ali smatra da osporeni zakon ne zalazi u njegovo jurisdikciono polje zato što se bavi umanjenjem penzija radi finansijske održivosti penzijskog sistema.
Ustavni sud ne spori da pravo na penzijsko osiguranje spada u kategoriju ljudskih prava zajemčenih Ustavom, ali da sâmo pravo na penziju ne spada, pošto je Ustav u potpunosti prepustio zakonu uređivanje sadržine tog prava, pa stoga smatra da nije povređeno ustavno načelo da se dostignuti nivo ljudskih prava ne može smanjivati.
Ustavni sud ocenjuje da osporeni zakon ne narušava mirno uživanje svojine i drugih imovinskih prava stečenih na osnovu zakona, ali takav stav zasniva na potvrđenim međunarodnim ugovorima, ali ne i na našem Ustavu.
Ustavni sud ne smatra da je osporeni zakon u suprotnosti sa Evropskom socijalnom poveljom, iako ona obavezuje Srbiju da stepen socijalne sigurnosti održava na zadovoljavajućem nivou i postepeno podiže na viši nivo.
Ustavni sud zaključuje da osporeni zakon ne povređuje načelo zabrane diskriminacije na štetu penzionera kojima su penzije umanjene progresivno, za razliku od zaposlenih u javnom sektoru kojima su drugim zakonom plate umanjene linearno, kao i da diskriminacije nema ni između penzionera kojima jesu i kojima nisu penzije umanjene.
Ustavni sud smatra da penzionerima nije povređeno ustavno pravo na žalbu ili drugo pravno sredstvo time što su penzije umanjene samim zakonom, a ne pojedinačnim aktima zasnovanim na sistemskom zakonu, koje su mogli pobijati žalbom u upravnom postupku i tužbom u upravnom sporu.
Ovaj tekst kritički razmatra stavove iz rešenja Ustavnog suda i ispituje mogućnost obraćanja Evropskom sudu za ljudska prava.

Ključne reči: Ustavni sud, Ustav, zakon, međunarodni ugovor, penzije i njihovo umanjenje, ljudska prava, imovinska prava, diskriminacija, uskraćivanje prava na žalbu i druga pravna sredstva, Evropski sud za ljudska prava.

Zakonsko i podzakonsko regulisanje zaštite uzbunjivača ključne odrednice

UDK: 343.85:343.352(497.11)
342.726-057.1:343.353(497.11)

ZAKONSKO I PODZAKONSKO REGULISANJE ZAŠTITE UZBUNJIVAČA – KLJUČNE ODREDNICE
Mr Vesna Bilbija, Javno preduzeće “Pošta Srbije“, Arbitar/miritelj kod Republičke agencije za mirno rešavanje radnih sporova.

Rezime: Zakonom o ratifikaciji Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije i Zakonom o potvrđivanju Građanskopravne konvencije o korupciji, Republika Srbija se obavezala da na sveobuhvatan način zakonom uredi pitanje zaštite lica koja prijavljuju sumnju na korupciju i drugo nezakonito postupanje. Shodno članu 9. Građanskopravne konvencije o korupciji, svaka strana ugovornica treba da obezbedi u domaćem pravu odgovarajuću zaštitu od bilo koje neopravdane sankcije protiv zaposlenih, koji imaju osnovanog razloga da sumnjaju u korupciju i koji, u dobroj veri, svoju sumnju prijave odgovornim licima ili organima.
Opredeljenje Republike Srbije za odlučnu borbu protiv korupcije koje podrazumeva stvaranje uređenog normativog okvira, sistemsku izgradnju i jačanje institucija kao preduslov za efikasnu borbu protiv korupcije, potvrđeno je donošenjem Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije u Republici Srbiji za period od 2013. do 2018. godine i pratećim Akcionim planom.
Donošenjem Zakona o zaštiti uzbunjivača, Republika Srbija preduzela je neophodne korake ka uspostavljanju normativnog okvira i kapaciteta za odlučnu borbu protiv korupcije i istovremeno ostvaruje preuzete obaveze iz međunarodnih akata, a pre svega preporuka Grupa država za borbu protiv korupcije Saveta Evrope (GRECO).
Ministar pravde je na osnovu čl. 17. i 25. stav 3. Zakona o zaštiti uzbunjivača doneo sledeće podzakonske akte: Pravilnik o načinu unutrašnjeg uzbunjivanja, načinu određivanja ovlašćenog lica kod poslodavca, kao i drugim pitanjima od značaja za unutrašnje uzbunjivanje kod poslodavca koji ima više od deset zaposlenih i Pravilnik o Programu sticanja posebnih znanja u vezi sa zaštitom uzbunjivača.

Ključne reči: zakon, korupcija, uzbunjivanje, uzbunjivač, zaštita uzbunjivača.

Izvršenja krivičnih sankcija prema maloljetnicima u Republici Srpskoj

UDK: 343.8-053.6(497.6)
343.91-053.6(497.6)
343.137.5(497.6)

IZVRŠENJA KRIVIČNIH SANKCIJA PREMA MALOLJETNICIMA U REPUBLICI SRPSKOJ
Snježana Radošević, master prava, Centar za obrazovanje Široki Brijeg.

Rezime: Zakonska regulativa i poštovanje prava maloljetnika se primjenjuju nepristrasno, bez diskriminacije bilo koje vrste u pogledu rase, boje kože, pola, uzrasta, jezika, religijske pripadnosti, nacionalnosti, političkog ili drugog mišljenja, kulturoloških uverenja ili običaja, imovine, s obzirom na rođenje ili porodični status, etničko ili društveno porijeklo i hendikepiranost. Bosna i Hercegovina kao “jedinstvena“ država, ne poznaje jedinstven zakonodavni sistem, pa tako nema ni jedinstven Zakon o krivičnom postupku. Procesno postupanje prema maloljetnicima u BiH je tako regulisano na četiri zakonodavna nivoa: na nivou BiH (ZKP BiH), entiteta (RS i FBiH) i Brčko Distrikta. Maloljetničko pravosuđe u užem smislu podrazumjeva tretman djece (dječaka i djevojčica ispod 18 godina) koji su došli u sukob sa zakonom, a u širem smislu odnosi se na tretman djece od trenutka kada dođu u sukob sa zakonom, zatim utvrđivanje osnovnih uzroka zbog kojih djeca dolaze u sukob sa zakonom, prevenciju takvog ponašanja i reintegraciju djece.

Ključne riječi: maloljetnik, sankcije, diskriminacija, kazna, zakon.

Pravni aspekti ekologije s posebnim osvrtom na pravnu regulativu

UDK: 349.6

PRAVNI ASPEKTI EKOLOGIJE S POSEBNIM OSVRTOM NA PRAVNU REGULATIVU
Dr Slađana Radunović, Beogradska poslovna škola – visoka škola strukovnih studija, predavač za predmete Pravno normiranje i Javne nabavke.

Rezime: Najbitniji dokument na globalnom nivou o sprečavanju zagrevanja planete je Kjoto protokol. Pored toga, veoma bitan dokument je Povelja o ekološki neškodljivom turizmu. Sve veći značaj, u novije vreme, zaštita životne sredine dobija u politici Evropske unije. U „beloj knjizi“ su date razne preporuke sa propisima o zaštiti životne sredine i to: (1) dopune Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakona o zaštiti životne sredine, (2) redefinisanje saradnje javnog i privatnog sektora po pitanju problema zaštite životne sredine, (3) razvijanje i primena ekonomskih instrumenata u vezi sa zaštitom životne sredine i (4) nastavak jačanja institucija i izgradnje kapaciteta, kako bi se izbegla monopolizacija.

Ključne reči: Zakon, ekološka politika, zaštita životne sredine, obaveze zagađivača, odgovornost zagađivača.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se