Category Archives for "11"

Naknada za korišćenje javnih puteva

USTAVNO PRAVO
Naknada za korišćenje javnih puteva

Zakon ne sadrži odredbe kojima se jedinica lokalne samouprave ovlašćuje da svojim aktom, pored iznosa i olakšica za naknadu za korišćenje putnog zemljišta opštinskog puta i ulice i drugog zemljišta koje koristi upravljač opštinskog puta i ulice, propiše i način utvrđivanja i plaćanja ove naknade.

Pravo na upotrebu maternjeg jezika u parničnom postupku

USTAVNO PRAVO
Pravo na upotrebu maternjeg jezika u parničnom postupku

Zakon o parničnom postupku ne propisuje obavezu suda da stranke pouči o pravu da postupak pred sudom prate na svom jeziku posredstvom prevodioca, već se pravo stranke na upotrebu svog jezika ostvaruje na zahtev stranke, a apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka postoji samo ako je protivno odredbama Zakona sud odbio zahtev stranke da u postupku slobodno upotrebljava svoj jezik i pismo.

PREDLOŽENE NOVINE U ZAKONSKOM REGULISANJU ZAŠTITE PRAVA NA SUĐENJE U RAZUMNOM ROKU

OGLEDI

PRIVREDNO PRAVO
UDK 347.9(497.11)
342.722:347.962.6(497.11)
COBISS.SR-ID 133286409
PREDLOŽENE NOVINE U ZAKONSKOM REGULISANJU ZAŠTITE PRAVA NA SUĐENJE U RAZUMNOM ROKU
* Jasminka Obućina, predsednik Privrednog apelacionog suda u Beogradu.
Rezime: Evropski sud za ljudska prava u predmetu „Kačapor i dr. protiv Srbije“ (broj predstavki 2269/06, 3041/06, 3042/06, … i 3046/06 od 7. 7. 2008. godine), kao i u nizu drugih odluka je ustanovio praksu i zauzeo stav da Republika Srbija snosi odgovornost za isplatu neizmirenih obaveza društvenih preduzeća utvrđenih pravnosnažnim domaćim odlukama za potraživanja iz radnih odnosa ukoliko je reč o preduzeću koje je sa većinskim društvenim ili državnim kapitalom. U većem broju odluka donetih protiv Republike Srbije Evropski sud za ljudska prava je ukazao na potrebu da se na nacionalnom nivou uspostavi delotvorni pravni lek za ubrzavanje postupka radi namirenja priznatih i utvrđenih potraživanja kada su u pitanju izvršni dužnici i stečajni dužnici sa većinskim društvenim ili državnim kapitalom. Evropski sud za ljudska prava je u odlukama „Marinković protiv Srbije“ (broj predstavke 5353/11 od 29. 1. 2013. godine i dr.) konstatovao da je ustavna žalba bila delotvorno pravno sredstvo za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, kao i u zaštiti prava na imovinu. U odluci Komitet ministara Saveta Evrope prilikom nadzora grupe predmeta „Kačapor i dr. protiv Srbije“ je u decembru prošle godine konstatovao: „da postoje sporna pitanja koja se tiču dugoročnog kompleksnog problema neizvršenja, odnosno odloženog izvršenja sudskih odluka donetih protiv navedenih preduzeća” i zatražio od Republike Srbije “dalje mere kako bi se zapaženi nedostaci prevazišli.“
Jedan od tih koraka je i izmena Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, povodom čijeg nacrta je krajem jula i početkom avgusta 2023. godine održana javna rasprava.
Ovim radom ukazano je na najznačajnije izmene u predloženom nacrtu.
Ključne reči: nacrt zakona, izmene i dopune, prigovor, stečajni postupci, izvršni postupci.

Pravo na usmeno prevođenje u parničnom postupku

USTAVNO PRAVO

Pravo na usmeno prevođenje u parničnom postupku

Pravo na usmeno prevođenje u parničnom postupku nije bezuslovno procesno pravo, čak ni kad je stranka pripadnik nacionalne manjine čiji je jezik u službenoj upotrebi u sudu, već sama stranka mora da postavi zahtev za usmeno prevođenje.

Pravo na rentu

SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE

Pravo na rentu
Nema povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kada su redovni sudovi dali jasno i argumentovano obrazloženje o neutemeljenosti apelantovih prigovora kojima je, pozivajući se na odredbu člana 216. Zakona o obligacionim odnosima, smatrao da nije dužan vratiti primljeno na ime rente, a koji zaključci se ne čine proizvoljnim u segmentima koje je apelant osporavao.

Nadležnost za odlučivanje o zakonitosti odluke skupštine stambene zajednice o razrešenju upravnika stambene zajednice

UPRAVNO PRAVO
Nadležnost za odlučivanje o zakonitosti odluke skupštine stambene zajednice o razrešenju upravnika stambene zajednice

Sudska pravna zaštita protiv odluke skupštine stambene zajednice kojom se razrešava upravnik stambene zajednice, ostvaruje se po tužbi u parničnom postupku pred nadležnim osnovnim sudom, a ne u upravnom sporu za koji bi bio nadležan Upravni sud.

IZAZOVI TOKOM PRIMENE PRAVNE NORME

TEMA BROJA

FILOZOFIJA PRAVA

UDK 340.131
COBISS.SR-ID 133266697

IZAZOVI TOKOM PRIMENE PRAVNE NORME**

* Dr Marko Trajković, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Nišu.
** Rad je rezultat istraživanja na projektu: „Odgovornost u pravnom i društvenom kontekstu“, koji finansira Pravni fakultet Univerziteta u Nišu, u periodu 2021-2025. godine.

Rezime: Kako pravni poredak pored svog normativnog elementa, sadrži i faktički, odnosno ponašanje ljudi po pravnim normama, potrebna je primena prava da bi se ljudi ponašali po pravnim normama, koja je u najširem mogućem smislu reči „pretvaranje prava u stvarnost, njegovo ostvarivanje“,1) a u tome i leže izazovi. Što znači da se ljudi zapravo ponašaju po pravnim normama, te se ona može označiti kao „praktična delatnost ljudi“, ali se ova praktična delatnost može posmatrati i u užem smislu te je onda to primena opšte pravne norme na konkretan slučaj ili izvođenje pojedinačne norme za taj konkretan slučaj iz opšte norme, što je već izazov sam po sebi. Naravno, ovo značenje možemo suziti i vezati primenu prava samo na izvršenje sankcije.2) Iz ovakve postavke proizlazi da primena prava podrazumeva postojanje pravne norme koja će se primeniti, postojanje pravnog subjekta koji će normu primeniti i konkretnog slučaja koji zahteva primenu prava. Ono što se bavljenjem pravom može odmah primetiti je da je primena prava relativno složen proces, jer je nekada teško uskladiti i načiniti logičku celinu onih elemenata koji čine primenu prava. Nekada je moguće da i ne primetimo, a primenjujemo pravo, poput situacije kada primenjujemo ustavnu normu o slobodi kretanja, kada se krećemo. Postoje i oni slučajevi koje Ronald Dvorkin naziva teški slučajevi (hard cases), kada primena zahteva više od pukog poznavanja prava i pravnog sistema kada onaj ko primenjuje pravo mora da iskoristi celokupno svoje znanje iz svih oblasti. Pošto se pravna norma razlikuje od ostalih društvenih normi, time što iza sebe ima aparat prisile, jasno je da se o primeni pravnih normi staraju državni organi, za koje je ova primena izazov.
Ključne reči: Pravo. Primena prava. Tumačenje prava. Pravne praznine. Društveni odnosi.

Pritvor

SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE

Pritvor

Došlo je do kršenja prava iz člana II/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 5. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u smislu povrede prava na odbranu kada apelantu nije dostavljena žalba na izjašnjenje, kako to propisuje odredba člana 316. Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske. Nasuprot tome, Ustavni sud zaključuje da nema kršenja prava na slobodu i bezbjednost iz člana II/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 5. ove konvencije kada su redovni sudovi, produžavajući apelantu pritvor, u osporenim rješenjima dali jasne i argumentovane razloge za postojanje osnovane sumnje i iteracijske opasnosti, uz argumente koji su predstavljali ozbiljne razloge od javnog interesa i koji su, nezavisno od principa pretpostavke nevinosti, pretezali nad apelantovim pravom na slobodu.

Nužni dio u nasljednom pravu

SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE

Nužni dio u nasljednom pravu
Nije povrijeđeno pravo apelanata na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda jer su Opštinski i Kantonalni sud dali jasno i uvjerljivo obrazloženje zbog čega je odbijen tužbeni zahtjev apelanata u dijelu u kojem se tražilo redukovanje raspolaganja ostavitelja oporukom zbog povrede prava na nužni dio na nekretnini obuhvaćenoj oporukom, te zbog čega je usvojen tužbeni zahtjev apelanata u dijelu kojim su tražili izdvajanje imovine u dijelu 1/2 na nekretninama za koje je utvrđeno da predstavljaju bračnu stečevinu ostavitelja i majke apelanata.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se