USTAVNO PRAVO
Naknada za korišćenje javnih puteva
Zakon ne sadrži odredbe kojima se jedinica lokalne samouprave ovlašćuje da svojim aktom, pored iznosa i olakšica za naknadu za korišćenje putnog zemljišta opštinskog puta i ulice i drugog zemljišta koje koristi upravljač opštinskog puta i ulice, propiše i način utvrđivanja i plaćanja ove naknade.
USTAVNO PRAVO
Pravo na upotrebu maternjeg jezika u parničnom postupku
Zakon o parničnom postupku ne propisuje obavezu suda da stranke pouči o pravu da postupak pred sudom prate na svom jeziku posredstvom prevodioca, već se pravo stranke na upotrebu svog jezika ostvaruje na zahtev stranke, a apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka postoji samo ako je protivno odredbama Zakona sud odbio zahtev stranke da u postupku slobodno upotrebljava svoj jezik i pismo.
OGLEDI
USTAVNO PRAVO
Pravo na usmeno prevođenje u parničnom postupku
Pravo na usmeno prevođenje u parničnom postupku nije bezuslovno procesno pravo, čak ni kad je stranka pripadnik nacionalne manjine čiji je jezik u službenoj upotrebi u sudu, već sama stranka mora da postavi zahtev za usmeno prevođenje.
SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE
Pravo na rentu
Nema povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kada su redovni sudovi dali jasno i argumentovano obrazloženje o neutemeljenosti apelantovih prigovora kojima je, pozivajući se na odredbu člana 216. Zakona o obligacionim odnosima, smatrao da nije dužan vratiti primljeno na ime rente, a koji zaključci se ne čine proizvoljnim u segmentima koje je apelant osporavao.
UPRAVNO PRAVO
Nadležnost za odlučivanje o zakonitosti odluke skupštine stambene zajednice o razrešenju upravnika stambene zajednice
Sudska pravna zaštita protiv odluke skupštine stambene zajednice kojom se razrešava upravnik stambene zajednice, ostvaruje se po tužbi u parničnom postupku pred nadležnim osnovnim sudom, a ne u upravnom sporu za koji bi bio nadležan Upravni sud.
TEMA BROJA
FILOZOFIJA PRAVA
UDK 340.131
COBISS.SR-ID 133266697
IZAZOVI TOKOM PRIMENE PRAVNE NORME**
* Dr Marko Trajković, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Nišu.
** Rad je rezultat istraživanja na projektu: „Odgovornost u pravnom i društvenom kontekstu“, koji finansira Pravni fakultet Univerziteta u Nišu, u periodu 2021-2025. godine.
Rezime: Kako pravni poredak pored svog normativnog elementa, sadrži i faktički, odnosno ponašanje ljudi po pravnim normama, potrebna je primena prava da bi se ljudi ponašali po pravnim normama, koja je u najširem mogućem smislu reči „pretvaranje prava u stvarnost, njegovo ostvarivanje“,1) a u tome i leže izazovi. Što znači da se ljudi zapravo ponašaju po pravnim normama, te se ona može označiti kao „praktična delatnost ljudi“, ali se ova praktična delatnost može posmatrati i u užem smislu te je onda to primena opšte pravne norme na konkretan slučaj ili izvođenje pojedinačne norme za taj konkretan slučaj iz opšte norme, što je već izazov sam po sebi. Naravno, ovo značenje možemo suziti i vezati primenu prava samo na izvršenje sankcije.2) Iz ovakve postavke proizlazi da primena prava podrazumeva postojanje pravne norme koja će se primeniti, postojanje pravnog subjekta koji će normu primeniti i konkretnog slučaja koji zahteva primenu prava. Ono što se bavljenjem pravom može odmah primetiti je da je primena prava relativno složen proces, jer je nekada teško uskladiti i načiniti logičku celinu onih elemenata koji čine primenu prava. Nekada je moguće da i ne primetimo, a primenjujemo pravo, poput situacije kada primenjujemo ustavnu normu o slobodi kretanja, kada se krećemo. Postoje i oni slučajevi koje Ronald Dvorkin naziva teški slučajevi (hard cases), kada primena zahteva više od pukog poznavanja prava i pravnog sistema kada onaj ko primenjuje pravo mora da iskoristi celokupno svoje znanje iz svih oblasti. Pošto se pravna norma razlikuje od ostalih društvenih normi, time što iza sebe ima aparat prisile, jasno je da se o primeni pravnih normi staraju državni organi, za koje je ova primena izazov.
Ključne reči: Pravo. Primena prava. Tumačenje prava. Pravne praznine. Društveni odnosi.
SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE
Pritvor
Došlo je do kršenja prava iz člana II/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 5. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u smislu povrede prava na odbranu kada apelantu nije dostavljena žalba na izjašnjenje, kako to propisuje odredba člana 316. Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske. Nasuprot tome, Ustavni sud zaključuje da nema kršenja prava na slobodu i bezbjednost iz člana II/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 5. ove konvencije kada su redovni sudovi, produžavajući apelantu pritvor, u osporenim rješenjima dali jasne i argumentovane razloge za postojanje osnovane sumnje i iteracijske opasnosti, uz argumente koji su predstavljali ozbiljne razloge od javnog interesa i koji su, nezavisno od principa pretpostavke nevinosti, pretezali nad apelantovim pravom na slobodu.
USTAVNO PRAVO
Povreda na radu
Povredom na radu, u smislu Zakona o zdravstvenom osiguranju, smatra se i povreda nastala u toku radnog vremena, za vreme korišćenja pauze van prostorija poslodavca.
SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE
Nužni dio u nasljednom pravu
Nije povrijeđeno pravo apelanata na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda jer su Opštinski i Kantonalni sud dali jasno i uvjerljivo obrazloženje zbog čega je odbijen tužbeni zahtjev apelanata u dijelu u kojem se tražilo redukovanje raspolaganja ostavitelja oporukom zbog povrede prava na nužni dio na nekretnini obuhvaćenoj oporukom, te zbog čega je usvojen tužbeni zahtjev apelanata u dijelu kojim su tražili izdvajanje imovine u dijelu 1/2 na nekretninama za koje je utvrđeno da predstavljaju bračnu stečevinu ostavitelja i majke apelanata.