PORODIČNO PRAVO
Hitna mera i narušeni bračni odnosi
Nema mesta prihvatanju predloga za produženje hitne mere privremene mere zabrane kontaktiranja i prilaska bivšoj supruzi u situaciji kada prijavljeni nije učinio nasilje u porodici, bez obzira što su odnosi supružnika narušeni.
STRUČNI SAVET JAVNOBELEŽNIČKE KOMORE SRBIJE
Pitanja i odgovori
Da li je dozvoljena overa potpisa (legalizacija) na ispravi sačinjenoj na stranom jeziku ako notar ne zna jezik na kojem je isprava sastavljena, uz napomenu u klauzuli o overi potpisa da notar nije mogao da proveri njenu sadržinu jer ne zna jezik na kojem je sastavljena?
PORODIČNO PRAVO
Mere zaštite od nasilja u porodici
Protiv člana porodice koji vrši nasilje, sud može odrediti jednu ili više mera zaštite od nasilja u porodici, kojom se privremeno zabranjuje ili ograničava održavanje ličnih odnosa sa drugim članom porodice.
UDK: 351.542
347.737:349.44
UPRAVNIK ZGRADE – ZAŠTITA PRIVATNOSTI I NEPOVREDIVOSTI STANA
Maja GLUŠČEVIĆ, advokat iz Niša.
Rezime: Neposredni povod za ovaj rad je slučaj koji se pojavio u medijima sa navodnom porukom upravnika jedne zgrade da će kontrolisati stanare, ulaziti u stanove i proveravati da li u stanovima borave prijavljena lica. Istina ili ne, bitno je upoznati sve građane ali i druge subjekte sa odredbama Zakona o stanovanju i održavanju zgrada, kao i ostalim propisima i istaći da ni upravnik zgrade, ni profesionalni upravnik zgrade nemaju prava, niti im zakon daje takvo ovlašćenje da proveravaju stanare tako što će ulaziti u stanove i kontrolisati ko se u njima nalazi.
Ključne reči: upravnik zgrade, profesionalni upravnik, prinudna uprava, Zakon o stanovanju i održavanju zgrada, Ustav Republike Srbije, Krivični zakonik Republike Srbije, pravo na privatnost, nepovredivost stana, stambena zajednica.
UDK: 347.958:35.077.3(497.11)
PONIŠTAVANJE I UKIDANJE REŠENJA U UPRAVNOM POSTUPKU
Ljubodrag PLJAKIĆ, sudija Vrhovnog suda u penziji.
Rezime: Aktuelni Zakon o opštem upravnom postupku je uveo značajne novine u odnosu na prethodni Zakon koji je bio u upotrebi oko pola veka. Čini se da su najozbiljnije promene kod njegovih vanrednih pravnih sredstava pretrpeli instituti poništavanja i ukidanja rešenja u upravnom postupku.
U pitanju je ne samo razdvajanje ova dva instituta već još više od toga: radi se o njihovoj izmenjenoj suštini koja, po mišljenju autora, ima za cilj poboljšanje teksta ovog važnog procesnog zakona.
Referat se bavi detaljnom razradom ne samo ova dva instituta u celini, već i svim aspektima njihove primene počev od različitih pravnih osnova za njihovu primenu, rokovima, kao i pravnim posledicama primene. Kao takav, referat može biti od koristi u prvom redu praktičarima ministarstava i organa autonomne i lokalne samouprave i svim drugim organima koji na osnovu javnih ovlašćenja postupaju u upravnim stvarima.
Ključne reči: ZUP, vanredna pravna sredstva, poništavanje, ukidanje rešenja, razlozi.
PORODIČNO PRAVO
Pravo na naknadu dela troškova izdržavanja deteta
Roditelj koji je isključivo učestvovao u izdržavanju deteta, nema pravo na naknadu ovih troškova u slučaju kada drugi roditelj svojom voljom nije zanemario svoju obavezu da doprinosi izdržavanju zajedničkog deteta, jer nije znao da je on otac deteta.
PORODIČNO PRAVO
Prestanak obaveze izdržavanja bivšeg supružnika
Obaveza izdržavanja bivšeg supružnika prestaje kada istekne vreme njenog trajanja, smrću poverioca ili dužnika, kada poverilac stekne dovoljno sredstava za izdržavanje, ili kada dužnik izdržavanja izgubi mogućnost za davanje izdržavanja ili to davanje postane za njega očigledna nepravda.
PORODIČNO PRAVO
Prestanak obaveze roditelja da doprinose izdržavanju deteta
Obaveza roditelja da doprinosi izdržavanju svog deteta prestaje momentom stupanja deteta u brak, bez obzira što je ono redovan student i nije navršilo 26 godina.
PORODIČNO PRAVO
Supružničko izdržavanje
Supružnik koji nema dovoljno sredstava za izdržavanje, a nesposoban je za rad ili je nezaposlen, ima pravo na izdržavanje od drugog supružnika srazmerno njegovim mogućnostima.
UDK: 343.211
343.227
PRAVNA PRIRODA BLAŽEG KAZNENOG ZAKONA (I deo)
Dr Tomica DELIBAŠIĆ, Prekršajni apelacioni sud.
Rezime: Pitanje vremenskog važenja zakona, njihovog smenjivanja i sukoba u vremenu, naročito zbog različitih zakonskih rešenja, od davnina je prisutno u pravu i o tim pitanjima su iskazivani brojni i često različiti stavovi. Zakonitost zahteva da delo unapred mora biti propisano, što znači da se na učinioca nedozvoljene radnje primenjuje zakon vremena izvršenja dela, ali za njega mogu biti od značaja i rešenja kasnije donetih zakona. Princip pravičnosti i jednakosti učinilaca zahteva da bilo koji učinilac ne bude u nepovoljnijem položaju od ostalih učinilaca kojima se jednovremeno sudi. Zato je izuzetno moguća retroaktivnost zakona, ali je ona u kaznenom pravu moguća samo u interesu okrivljenog, naime ako je po njega kasniji zakon blaži, odnosno povoljniji, što se ceni primenom zakona na konkretnog učinioca. Tako se zakon vremena izvršenja dela sagledava kroz novi zakon. Međutim, nije jednostavno odrediti pravnu prirodu blažeg zakona, dok je u praksi često teško utvrditi da li je i zbog čega neki zakon povoljniji po učinioca. Brojni teorijski i praktični sporovi ukazuju na složenost ovih pitanja, koja su predmet ovog rada.
Ključne reči: vreme činjenja dela; propisanost dela i sankcije; blaži zakon za konkretnog učinioca; pravna sigurnost i pravičnost; primena zakona u celini, minimum i maksimum kazne.