UDK: 338.486.1:35.073.6(497.11)
POJAM I PRAVNA PRIRODA BORAVIŠNE TAKSE
Prof. dr Velisav Marković, Univerzitet Singidunum, Fakultet zdravstvenih, pravnih i poslovnih studija Valjevo.
Rezime: Boravišna taksa je naknada za korišćenje komunalne, saobraćajne i turističke infrastrukture i suprastrukture na području jedinice lokalne samouprave ili u turističkom mestu, a koju plaća domaći ili strani državljanin koji se izvan svog mesta prebivališta koristi uslugama noćenja u ugostiteljskim objektima za smeštaj. Boravišna taksa je prihod turističkih organizacija gradova ili opština, odnosno međuo-pštinske turističke organizacije, ukoliko je osnovana, i Turističke organizacije Republike Srpske zbog čega je ista vrlo značajna za razvoj i promociju turizma.
U radu autor predstavlja normativno uređenje pojma boravišna taksa u Republici Srpskoj kao i u uporednom pravu. Pored toga autor predstavlja pravnu prirodu boravišne takse koja iako u nazivu pojma ima reč “taksa” po pravnoj prirodi nije taksa.
Ključne reči: porez, taksa, boravišna taksa, naknada za korišćenje javnih dobara.
UDK: 352.08(497.11)
349.22:331.1-057.34(497.11)
PREMEŠTAJ SLUŽBENIKA U AUTONOMNIM POKRAJINAMA I JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE
Borivoje Živković, sudija Apelacionog suda u Beogradu u penziji.
Rezime: Odredbe čl. 112-115. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave odnose se na premeštaj službenika u ovim radnim sredinama. Nezavisno od vrste premeštaja mora postojati potreba kao ex lege određeni razlog za njegovu upotrebu. Taj razlog mora biti konkretizovan merodavnim činjenicama i u obrazloženju rešenja. Potrebu slovo zakona određuje kombinacijom individualno određenih razloga i drugih opravdanih razloga. To nije diskreciona ocena.
Radna mesta se dele na položaje i izvršilačka radna mesta. Premeštaj službenika odnosi se na izvršilačka radna mesta, ali ne i na položaje. Slovo zakona propisuje i premeštaj kao disciplinsku meru. Zakon poznaje i privremeni rad na poslovima koji nisu u opisu radnog mesta i privremeni rad na niže radno mesto u slučaju elementarnih nepogoda, ili drugih nepredvidivih okolnosti. Premeštaj nema isto značenje kao i raspoređivanje.
Ključne reči: potreba, raspoređivanje, premeštaj, privremeni premeštaj, opravdani razlozi, privremeni rad na poslovima koji nisu u opisu radnog mesta i privremeni rad na nižem radnom mestu u slučaju elementarnih nepogoda ili drugih nepredvidivih okolnosti.
KRIVIČNO PRAVO
MATERIJALNO PRAVO
Izricanje novčane kazne kao glavne kazne pored uslovne osude
Kada je okrivljeni oglašen krivim zbog kvalifikovanog oblika krivičnog dela nedozvoljena proizvodnja, držanje i nošenje oružja iz člana 348. stav 2. u vezi stava 1. KZ i izrečena mu je uslovna osuda i osuđen je na novčanu kaznu, tada novčana kazna ima značaj glavne kazne.
USTAVNO PRAVO
Povreda prava na pravično suđenje
Povređeno je pravo na pravično suđenje kada je apelacioni sud, bez otvaranja rasprave, utvrdio drugačije činjenično stanje od onog utvrđenog pred prvostepenim sudom, i na tome zasnovao svoju preinačujuću presudu.
UDK: 347.91:331.109(4)
342.722:347.962.6
SUĐENJE U RAZUMNOM ROKU U PARNICAMA IZ RADNIH ODNOSA KROZ PRAKSU EVROPSKOG SUDA PRAVDE I PRAKSU DOMAĆIH SUDOVA
Mr Vesna Bilbija, sudijski pomoćnik, u zvanju savetnik u Upravnom sudu Republike Srbije, Odeljenje u Novom Sadu.
Rezime: Iako u postupcima u parnicama iz radnih odnosa, a naročito prilikom određivanja rokova i ročišta, sud posebno vodi računa o potrebi hitnog rešavanja radnih sporova, oni traju godinama i zbog toga neretko završavaju pred Evropskim sudom za ljudska prava. Broj predstavki u Strazburu je u periodu od 2011. do 2013. godine porastao 300 puta, što je za posledicu imalo obavezu Republike Srbije da isplati visoke iznose na ime naknade štete.
Zaštita prava na suđenje u razumnom roku uvedena je u domaći pravosudni sistem od maja 2014. godine kroz modalitet „ustavne žalbe zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku“. Uvođenje ove ustavne žalbe predstavljalo je intervenciju zakonodavca u cilju otklanjanja daljih povreda ljudskih prava garantovanih Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i sloboda iz 1950. godine.
Budući da ovo rešenje nije dalo odgovarajuće rezultate, u Republici Srbiji je ovo ljudsko i Ustavom zajemčeno pravo, po prvi put uređeno posebnim zakonom – Zakonom o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, koji se primenjuje od 1. 1. 2016. godine.
U ovom radu učinjen je osvrt na praksu sudova, Evropskog i domaćih, u pogledu zaštite prava na suđenje u razumnom roku u parnicama iz radnih odnosa.
Ključne reči: pravo na suđenje u razumnom roku, parnice iz radnih odnosa, hitno rešavanje radnih sporova, optimalno potrebno vreme.
MIŠLJENJA MINISTARSTAVA
primena propisa
Da li zaposleni koji je u prvoj polovini godine bio na neplaćenom odsustvu ima pravo na puni godišnji odmor u toj godini?
KRIVIČNO PRAVO
KRIVIČNI POSTUPAK
Dostavljanje presude okrivljenom i njegovom braniocu
Ako okrivljeni ima branioca, sve odluke od čijeg dostavljanja teče rok za žalbu ili prigovor, kao i žalba protivne stranke, koja se dostavlja radi odgovora, dostaviće se i braniocu i okrivljenom.
PROCESNO PRAVO
Donošenje dopunske presude
Tužilac može predložiti donošenje dopunske presude u roku od 15 dana od prijema presude, ako smatra da je sud propustio da odluči o svim zahtevima o kojima se mora odlučiti presudom.
USTAVNO PRAVO
Sukob nadležnosti – sprovođenje istrage po zahtevu oštećenog kao tužioca
Kada do dana početka primene sada važećeg Zakonika o krivičnom postupku nije doneto rešenje o sprovođenju istrage po zahtevu oštećenog kao tužioca, dalji tok postupka sprovodi se po odredbama važećeg Zakonika, te je za dalje postupanje nadležno javno tužilaštvo.
STVARNO PRAVO
Učesnici u deobi zajedničke stvari
U postupku deobe zajedničke stvari, bez obzira da li predstavlja jedinstvenu celinu ili obuhvata više delova, moraju učestvovati svi zajedničari.