Category Archives for "03"

Pojam i pravna priroda boravišne takse

UDK: 338.486.1:35.073.6(497.11)

POJAM I PRAVNA PRIRODA BORAVIŠNE TAKSE
Prof. dr Velisav Marković, Univerzitet Singidunum, Fakultet zdravstvenih, pravnih i poslovnih studija Valjevo.

Rezime: Boravišna taksa je naknada za korišćenje komunalne, saobraćajne i turističke infrastrukture i suprastrukture na području jedinice lokalne samouprave ili u turističkom mestu, a koju plaća domaći ili strani državljanin koji se izvan svog mesta prebivališta koristi uslugama noćenja u ugostiteljskim objektima za smeštaj. Boravišna taksa je prihod turističkih organizacija gradova ili opština, odnosno međuo-pštinske turističke organizacije, ukoliko je osnovana, i Turističke organizacije Republike Srpske zbog čega je ista vrlo značajna za razvoj i promociju turizma.
U radu autor predstavlja normativno uređenje pojma boravišna taksa u Republici Srpskoj kao i u uporednom pravu. Pored toga autor predstavlja pravnu prirodu boravišne takse koja iako u nazivu pojma ima reč “taksa” po pravnoj prirodi nije taksa.
Ključne reči: porez, taksa, boravišna taksa, naknada za korišćenje javnih dobara.

Premeštaj službenika u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave

UDK: 352.08(497.11)
349.22:331.1-057.34(497.11)

PREMEŠTAJ SLUŽBENIKA U AUTONOMNIM POKRAJINAMA I JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE
Borivoje Živković, sudija Apelacionog suda u Beogradu u penziji.

Rezime: Odredbe čl. 112-115. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave odnose se na premeštaj službenika u ovim radnim sredinama. Nezavisno od vrste premeštaja mora postojati potreba kao ex lege određeni razlog za njegovu upotrebu. Taj razlog mora biti konkretizovan merodavnim činjenicama i u obrazloženju rešenja. Potrebu slovo zakona određuje kombinacijom individualno određenih razloga i drugih opravdanih razloga. To nije diskreciona ocena.
Radna mesta se dele na položaje i izvršilačka radna mesta. Premeštaj službenika odnosi se na izvršilačka radna mesta, ali ne i na položaje. Slovo zakona propisuje i premeštaj kao disciplinsku meru. Zakon poznaje i privremeni rad na poslovima koji nisu u opisu radnog mesta i privremeni rad na niže radno mesto u slučaju elementarnih nepogoda, ili drugih nepredvidivih okolnosti. Premeštaj nema isto značenje kao i raspoređivanje.

Ključne reči: potreba, raspoređivanje, premeštaj, privremeni premeštaj, opravdani razlozi, privremeni rad na poslovima koji nisu u opisu radnog mesta i privremeni rad na nižem radnom mestu u slučaju elementarnih nepogoda ili drugih nepredvidivih okolnosti.

Izricanje novčane kazne kao glavne kazne pored uslovne osude

KRIVIČNO PRAVO
MATERIJALNO PRAVO

Izricanje novčane kazne kao glavne kazne pored uslovne osude

Kada je okrivljeni oglašen krivim zbog kvalifikovanog oblika krivičnog dela nedozvoljena proizvodnja, držanje i nošenje oružja iz člana 348. stav 2. u vezi stava 1. KZ i izrečena mu je uslovna osuda i osuđen je na novčanu kaznu, tada novčana kazna ima značaj glavne kazne.

Suđenje u razumnom roku u parnicama iz radnih odnosa kroz praksu Evropskog suda pravde i praksu domaćih sudova

UDK: 347.91:331.109(4)
342.722:347.962.6
SUĐENJE U RAZUMNOM ROKU U PARNICAMA IZ RADNIH ODNOSA KROZ PRAKSU EVROPSKOG SUDA PRAVDE I PRAKSU DOMAĆIH SUDOVA
Mr Vesna Bilbija, sudijski pomoćnik, u zvanju savetnik u Upravnom sudu Republike Srbije, Odeljenje u Novom Sadu.

Rezime: Iako u postupcima u parnicama iz radnih odnosa, a naročito prilikom određivanja rokova i ročišta, sud posebno vodi računa o potrebi hitnog rešavanja radnih sporova, oni traju godinama i zbog toga neretko završavaju pred Evropskim sudom za ljudska prava. Broj predstavki u Strazburu je u periodu od 2011. do 2013. godine porastao 300 puta, što je za posledicu imalo obavezu Republike Srbije da isplati visoke iznose na ime naknade štete.
Zaštita prava na suđenje u razumnom roku uvedena je u domaći pravosudni sistem od maja 2014. godine kroz modalitet „ustavne žalbe zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku“. Uvođenje ove ustavne žalbe predstavljalo je intervenciju zakonodavca u cilju otklanjanja daljih povreda ljudskih prava garantovanih Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i sloboda iz 1950. godine.
Budući da ovo rešenje nije dalo odgovarajuće rezultate, u Republici Srbiji je ovo ljudsko i Ustavom zajemčeno pravo, po prvi put uređeno posebnim zakonom – Zakonom o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, koji se primenjuje od 1. 1. 2016. godine.
U ovom radu učinjen je osvrt na praksu sudova, Evropskog i domaćih, u pogledu zaštite prava na suđenje u razumnom roku u parnicama iz radnih odnosa.

Ključne reči: pravo na suđenje u razumnom roku, parnice iz radnih odnosa, hitno rešavanje radnih sporova, optimalno potrebno vreme.

Sukob nadležnosti – sprovođenje istrage po zahtevu oštećenog kao tužioca

USTAVNO PRAVO

Sukob nadležnosti – sprovođenje istrage po zahtevu oštećenog kao tužioca

Kada do dana početka primene sada važećeg Zakonika o krivičnom postupku nije doneto rešenje o sprovođenju istrage po zahtevu oštećenog kao tužioca, dalji tok postupka sprovodi se po odredbama važećeg Zakonika, te je za dalje postupanje nadležno javno tužilaštvo.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se