USTAVNO PRAVO
Postupak raspravljanja zaostavštine
U slučaju kada je među naslednim učesnicima sporna činjenica – punovažnost zaveštanja, sud u postupku raspravljanja zaostavštine nema ovlašćenja da, kao prethodno pitanje, utvrđuje da li je sporno zaveštanje ništavo, već je dužan da uputi naslednog učesnika koji osporava zaveštanje da, u određenom roku, pokrene parnicu kako bi dokazao da je to zaveštanje ništavo.
USTAVNO PRAVO
Dosuđenje novčane naknade štete za iznošenje određenih navoda i konstatacija u redovnom pravnom sredstvu
Samo naročito opravdani razlozi mogu predstavljati legitimni osnov za izricanje krivičnih sankcija u krivičnom postupku i dosuđenje novčane naknade nematerijalne štete u parničnom postupku, za iznošenje određenih navoda i konstatacija u redovnom pravnom sredstvu koje je garantovano Ustavom i zakonom.
USTAVNO PRAVO
Odgovornost poslodavca za štetu koju zaposleni pretrpi na radu i u vezi sa radom
Odgovornost poslodavca za štetu koju zaposleni pretrpi na radu i u vezi sa radom zasniva se na principu pretpostavljene krivice, a ako se radi i o opasnoj stvari ili delatnosti, takva odgovornost je objektivne prirode i ne vezuje se za krivicu poslodavca, pa je na tužiocu samo da dokaže da je štetu pretrpeo obavljajući rad za poslodavca, a nikako nije na njemu procesni teret da dokazuje da je poslodavac kriv za nastalu štetu.
USTAVNO PRAVO
Načelo slobodne ocene dokaza
Načelo slobodne ocene dokaza nalaže potrebu da se nađe zaštita od eventualne zloupotrebe slobode koja po ovom načelu pripada sudu, a jemstvo da će sud nepristrasno oceniti dokaze leži i u njegovoj dužnosti da u obrazloženju svoje odluke jasno navede razloge zbog kojih je jednom dokaznom sredstvu poklonio veru, a drugom nije.
USTAVNO PRAVO
Ustavna žalba i pravilnost odluka redovnih sudova
Ustavna žalba ne može se smatrati pravnim sredstvom kojim se ispituje zakonitost odluka redovnih sudova, te stoga Ustavni sud, odlučujući o ustavnoj žalbi, ne može ocenjivati pravilnost zaključaka redovnih sudova u pogledu utvrđenog činjeničnog stanja i načina na koji su sudovi primenili merodavno pravo, ukoliko iz razloga navedenih u ustavnoj žalbi ne proizlazi da je zaključivanje suda u osporenoj sudskoj odluci bilo očigledno proizvoljno.
USTAVNO PRAVO
Povreda prava na mirno uživanje imovine
Propust nadležnih organa da delotvorno sprovedu postupak administrativnog izvršenja rešenja o uklanjanju objekta sagrađenog na katastarskoj parceli na kojoj je podnositeljka ustavne žalbe imala upisano pravo korišćenja, predstavlja povredu prava na mirno uživanje imovine, zajemčeno odredbom člana 58. stav 1. Ustava RS.
USTAVNO PRAVO
Obrazloženje sudske odluke i standardi pravednog suđenja
Prilikom davanja odgovora na pitanje da li obrazloženje sudske odluke zadovoljava standarde prava na pravično suđenje, treba voditi računa o okolnostima konkretnog slučaja i prirodi određene odluke, s tim da sudska odluka ne može biti bez ikakvog obrazloženja, niti lapidarnog karaktera.
Dežurni urednik:
Prof. dr Zoran Ivošević
Pretplatnik:
Da li imam pravo na otpremninu radi odlaska u starosnu penziju, ako sam pristala da mi radni odnos prestane po sporazumu, iako je mogao da mi prestane i zbog navršenog radnog veka?
(E. S. Beograd)
STRUČNI SAVET JAVNOBELEŽNIČKE KOMORE SRBIJE
Pitanja i odgovori
Da li u jednoj ispravi – ugovoru može više različitih vlasnika različitih nepokretnosti prodati te nepokretnosti istom kupcu ili je potrebno da se sačini onoliko isprava koliko ima različitih nepokretnosti prodavaca?
UDK: 347.918
341.631/.632
PROŠIRENJE ARBITRAŽNOG SPORAZUMA NA NEPOTPISNIKA SA OSVRTOM NA DVE ARBITRAŽNE ODLUKE**
Rajko Ignjačević, advokat.
**Tekst je objavljen u zborniku „Liber amicorum Gašo Knežević“ u izdanju Udruženja za arbitražno pravo u saradnji sa Pravnim fakultetom Univerziteta u Beogradu u čast pokojnog prof. Kneževića, dugogodišnjeg predsednika Spoljnotrgovinske arbitraže pri Privrednoj komori Srbije i prvog predsednika Beogradskog arbitražnog centra i objavljuje se uz saglasnost autora i izdavača.
Rezime: U ovom radu obrađena je tematika evolucije pravnih stanovišta stranaka i arbitara u pogledu pitanja da li i pod kojim uslovima arbitražni ugovor može da proizvodi pravna dejstva i prema trećim licima tj. nepotpisnicima takvog sporazuma. Naime, iako je veoma dugo vladalo pravilo da arbitražni ugovor proizvodi pravna dejstva isključivo među strankama potpisnicama, od 80-ih godina 20. veka se postepeno donose arbitražne odluke kojima se dejstva takvih ugovora proširuju i na nepotpisnice. U ovom radu akcenat je stavljen na dve takve odluke.
Ključne reči: arbitraža, arbitražni ugovor, pravna dejstva, nepotpisnice, arbitražne odluke.