Category Archives for "2018"

Osnovna obilježja maloljetničkog krivičnog prava u Federaciji Bosne i Hercegovine (I deo)

UDK: 343.211.3-053.6(497.6)
343.91-053.6(497.6)

OSNOVNA OBILJEŽJA MALOLJETNIČKOG KRIVIČNOG PRAVA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE (I deo)
Prof. dr sc. Osman N. Jašarević, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku.
Lejla Datzer, istraživač u Centru za istraživanje politike suprotstavljanja kriminalitetu u Sarajevu.

Rezime: U većini država pravni je položaj maloljetnih počinitelja krivičnih djela posebno uređen. Takav se cjelovit sistem propisa često naziva maloljetničko krivično pravo. Budući da su djeca i mladi nedovoljno psihički zreli i da se njihova postupanja ne mogu izjednačiti sa postupanjima odraslih, obično taj sistem propisa podrazumijeva određene specifičnosti u pogledu postupka i mjera i sankcija koje se mogu primijeniti. Njihova svrha nije kao kod punoljetnih počinitelja samo utvrđivanje okolnosti djela i krivice počinitelja, nego odgoj, preodgoj i resocijalizacija djece i mladih. U Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji Bosne i Hercegovine je početkom 2015. godine stupio na snagu Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku. Budući da se radi o recentnoj zakonodavnoj aktivnosti, u radu se sa namjerom opisivanja položaja maloljetnika u krivičnom pravu u Federaciji Bosne i Hercegovine raspravio sistem mjera i krivičnih sankcija koji se prema ovom zakonu mogu izreći za djecu i maloljetne počinitelje krivičnih djela, svrha i uslovi za njihovo izricanje, te izložena osnovna obilježja postupka, sa posebnim osvrtom na činjenice koje se utvrđuju u ovom postupku. Na osnovu spomenute analize i rasprave može se zaključiti da je pravni položaj djece i maloljetnih počinitelja krivičnih djela u Federaciji Bosne i Hercegovine različit u odnosu na punoljetna lica u pogledu niza elemenata, kao što su poseban sistem mjera i sankcija, supsidijarnost u njihovom izboru, obazrivost i hitnost u postupanju suda i drugih organa, pravo na odbranu uz pomoć branioca bez ograničenja, isključenje javnosti postupka. Maloljetničko krivično pravo je u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji Bosne i Hercegovine u normativnom smislu na tragu modernih krivičnopravnih rješenja, na čijoj afirmaciji treba nastaviti raditi.

Ključne riječi: maloljetničko krivično pravo, mjere i sankcije prema maloljetnicima, odgoj i preodgoj maloljetnika.

Šalter urednika

ŠALTER UREDNIKA
primena propisa

Dežurni urednik: Prof. dr Zoran Ivošević

Pretplatnik:
Primljen sam u radni odnos na određeno vreme iako obavljam redovne i stalne poslove predviđene pravilnikom o njihovoj sistematizaciji, deleći ih sa zaposlenima koji su u radnom odnosu na neodređeno vreme. Šta bi trebalo da učinim pa da i sâm budem u radnopravnom statusu kao oni?
(C. D. Beograd)

Stručni savet Javnobeležničke komore Srbije

STRUČNI SAVET JAVNOBELEŽNIČKE KOMORE SRBIJE

Pitanja i odgovori

Da li javni beležnik može da potvrdi (solemnizuje) predugovor o kupoprodaji nepokretnosti, kojim je ugovorena i kapara, i to tako što je predviđeno da prodavac zadržava primljenu kaparu ako „kupac odustane od kupovine predmetnih nepokretnosti“,) a ukoliko prodavac „odustane od prodaje“, „obavezan je kupcu vratiti kaparu“, ili bi solemnizacija bila suprotna članu 93đ Zakona o javnom beležništvu, s obzirom da bi predstavljala potvrdu ništave isprave o pravnom poslu, pošto je takvo ugovaranje kapare/odustanice ništavo? Da li će javni beležnik koji ispravu solemnizuje biti odgovoran za štetu prodavcu koga je sud obavezao, našavši da je odredba ništava, da vrati dvostruku kaparu?

Trajanje pritvora u praksi

UDK: 343.126.1(497.11)

TRAJANJE PRITVORA U PRAKSI
Mr Sretko Janković, sudija Apelacionog suda u Beogradu.

Rezime: S obzirom da pritvor predstavlja meru za obezbeđenje prisustva okrivljenog kojom se znatno zadire u njegovu slobodu, trajanje pritvora mora biti svedeno na najkraće neophodno vreme. O ograničenom trajanju pritvora ukazuje se u mnogim međunarodnim aktima, kao i u Ustavu Republike Srbije i Zakoniku o krivičnom postupku, a na tome se insistira i u odlukama Evropskog suda za ljudska prava i odlukama najviših domaćih sudova. Međutim, u našoj sudskoj praksi je vidljivo da pritvor često traje predugo, što, između ostalog, doprinosi preopterećenosti ustanova u kojima se izdržava pritvor i kazna, a ako se pokaže da je pritvor bio neosnovan, to dovodi do toga da država plaća znatne novčane iznose licima koja su neosnovano bila u pritvoru. Čini se da kod javnih tužilaca i sudija prvostepenih sudova još uvek ne postoji potreban nivo svesti o pritvoru kao poslednjem sredstvu i njegovoj restriktivnoj primeni.

Ključne reči: pritvor, ograničeno trajanje, sudska praksa.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se