TEMA BROJA
USTAVNO PRAVO
UDK: 340.143(497.11)
340.142:342.565.2(497.11)
340.142:341.645(4)
KONCEPT PRETERANOG FORMALIZMA U USTAVNOSUDSKOJ PRAKSI
* Bojan Karaklić, viši savetnik, Ustavni sud, Republika Srbija.
Rezime: U skladu sa konceptom koji je izgrađen u praksi ESLJP, pitanje preterano formalističke primene procesnog prava obično se pokreće u onim situacijama kada je zahtev ili pravni lek stranke odbačen zbog nepostojanja procesnih pretpostavki za odlučivanje, tj. kada usled preterano formalističke primene prava, ne bude odlučeno o osnovanosti zahteva. Imajući u vidu da je Ustavom Republike Srbije predviđena mogućnost direktne primene Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, pri čemu su domaći sudovi dužni da tumače ove odredbe u skladu sa praksom ESLJP, Ustavni sud je dosledno primenjivao praksu ESLJP u pogledu povrede prava na pristup sudu zbog preteranog formalizma, sa retkim izuzecima u pogledu samog postupka pred Ustavnim sudom. Većina ovih predmeta se odnosila na prekršajne, izvršne, parnične i upravne postupke u kojima je Ustavni sud utvrđivao povredu prava podnosilaca na pristup sudu. Međutim, najznačajniji uticaj je ostvaren u predmetima tzv. prekršajnih naloga i u veoma specifičnoj grupi predmeta u parničnom postupku u kojima je Ustavni sud donosio kontroverzne odluke.
Ključne reči: preterani formalizam, Ustavni sud, Evropski sud za ljudska prava, pravo na pristup sudu, automatizovana primena procesnog prava.
PRIVREDNI PRESTUPI
Proizvodnja i promet malih količina hrane biljnog porekla u objektu malog kapaciteta
U smislu Pravilnika o proizvodnji i prometu malih količina hrane biljnog porekla, objekat malog kapaciteta jeste objekat u kome najmanje 50% hrane koja se proizvodi i prerađuje potiče sa sopstvenog gazdinstva.
KRIVIČNO PRAVO
POSEBNI ZAKONI
Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka – neuredna dostava
Imajući u vidu da je presuda braniocu okrivljenog poslata na pogrešnu adresu koja se nalazi u Zemunu, a ne na adresu koja se nalazi u Beogradu, opština Savski venac i koja je navedena na punomoćju advokata, braniocu okrivljenog nije izvršena uredna dostava presude, a što je dovelo do toga da branilac okrivljenog nije izjavio žalbu.
NASLEDNO PRAVO
Pravo naslednika da zahteva zaostavštinu po ranijem ZON-u
Pravo naslednika ostavioca da zahteva zaostavštinu zastareva prema savesnom držaocu za godinu dana od kad je naslednik saznao za svoje pravo i za držaoca zaostavštine, a najdalje za deset godine računajući za zakonskog naslednika od smrti ostaviočeve, a za testamentalnog naslednika od proglašenja testamenta.
KRIVIČNO PRAVO
MATERIJALNO PRAVO
Falsifikovanje isprave
Postoji krivično delo falsifikovanje isprave kada okrivljeni upotrebi lažnu javnu ispravu kao pravu, na taj način što je na putničko vozilo postavio lažnu stranu registarsku tablicu, čime je onemogućio zakonitu identifikaciju vozila koje učestvuje u saobraćaju.
PORODIČNO PRAVO
Sticanje imovine u vanbračnoj zajednici
Bračnost predstavlja smetnju za zasnivanje vanbračne zajednice priznate Zakonom, pa se sticanje imovine u takvoj zajednici ne može izjednačiti sa sticanjem u bračnoj zajednici u smislu Porodičnog zakona.
OBLIGACIONO PRAVO
Odgovornost osiguravača po osnovu ugovora o osiguranju
U slučaju osiguranja od odgovornosti osiguravač je u obavezi da nadoknadi štetu iz osiguranog slučaja samo do visine sume osiguranja.
PROCESNO PRAVO
Mesna nadležnost za odlučivanje o predlogu za izvršenje na novčanim sredstvima izvršnog dužnika
Za odlučivanje o predlogu za izvršenje na novčanim sredstvima izvršnog dužnika nadležan je sud za koji je propisana opšta mesna nadležnost, a to je sud gde izvršni dužnik ima sedište.
PROCESNO PRAVO
Pravo koje sprečava izvršenje
Zakon o izvršenju i obezbeđenju pod pravom koje sprečava izvršenje ne podrazumeva isključivo pravo svojine, već to nesumljivo može biti pravo savesnog kupca kome je nepokretnost prodata i predata u posed i koji na osnovu punovažnog pravnog osnova drži nepokretnost, dakle poseduje kvalifikovanu, svojinsku državinu.
KRIVIČNO PRAVO
PROCESNO PRAVO
Prekoračenje optužbe
Prekoračenje optužbe na štetu okrivljenog podrazumeva izmenu činjeničnog opisa dela, koji je dat u optužnom aktu dodavanjem nove radnje izvršenja, odnosno veće kriminalne volje okrivljenog, na koji način se pogoršava njegov položaj u pogledu pravne ocene dela ili krivične sankcije.