OBLIGACIONO PRAVO
Vraćanje stečenog bez osnova
U slučaju kada neko izvrši isplatu znajući da nije dužan platiti, onda nema pravo da zahteva vraćanje po osnovu sticanja bez osnova, osim u slučaju da je zadržao pravo na vraćanje ili da bi izbegao prinudu.
PORODIČNO PRAVO
Poništenje izjave o priznanju očinstva
Lice koje zna da nije biološki otac i koje izjavu o priznanju očinstva daje iz nekih drugih motiva i razloga, ne može se pozivati na zabludu, kao razlog za poništenje izjave o priznanju očinstva.
UDK: 343.368(497.11)
KRIVIČNA DELA BEKSTVA ZATVORENIKA
Prof. dr Milan Milošević, Fakultet za poslovne studije i pravo, Beograd.
Rezime: Zakonodavac Republike Srbije je krivična dela bekstva zatvorenika propisao u čl. 338. i 339, i sistematizovao ih u grupi krivičnih dela protiv pravosuđa iz glave XXX Krivičnog zakonika. Time je zakonodavac sa dve inkriminacije obuhvatio sva tri krivična dela bekstva zatvorenika – pobunu lica lišenih slobode, bekstvo lica lišenog slobode i omogućavanje bekstva lica lišenog slobode. Statistički podaci pokazuju da su krivična dela bekstva zatvorenika retka u našoj pravosudnoj praksi, dok iz zakonskog opisa proističe da se sva ta dela mogu izvršiti samo sa direktnim umišljajem. Zaprećene sankcije se kreću u rasponu od zatvora do tri godine (za osnovni oblik ispoljavanja pobune lica lišenih slobode) do zatvora u trajanju od jedne do osam godina (za teži oblik ispoljavanja bekstva i omogućavanja bekstva lica lišenog slobode). Najzad, polazeći od sredstava za izvršenje, radnje izvršenja i specifičnosti učinilaca, postavlja se pitanje da li je moguć sticaj između krivičnog dela bekstva i omogućavanja bekstva lica lišenog slobode sa krivičnim delima prinude i, pogotovu pobune lica lišenih slobode.
Ključne reči: lice lišeno slobode, pobuna, bekstvo, omogućavanje bekstva, prinuda.