Category Archives for "01"

ZAŠTITA JAVNOG INTERESA – JAVNA SVOJINA

TEMA BROJA

JAVNA SVOJINA

UDK: 347.218.2(497.11)
COBISS.SR-ID 85565449

ZAŠTITA JAVNOG INTERESA – JAVNA SVOJINA

* Branko Stanić, sudija Vrhovnog kasacionog suda.

Rezime: U referatu su izložena normativna rešenja iz Zakona o javnoj svojini (2011. godina sa izmenama i dopunama), a naročito: nosioci javne svojine, objekti, ograničenja u cilju javnog intresa, modaliteti javne svojine, građansko pravna zaštita, sticanje javne svojine faktičkom eksproprijacijom, zabrana prometa, problem prava korišćenja, ograničene mogućnosti održaja i problemi konverzije. Definiše se javni interes kao korist odnosno dobrobit koju ostvaruju ili svi građani ili velika većina građana ili deo građana kao određena manjinska grupa u zajednici državnoj, regionalnoj i lokalnoj kroz delanje (odluke i aktivnosti) tačno određenih organa vlasti ili organizacija ovlašćenih za vršenje javnih ovlašćenja a to (prema temi referata) u pogledu korišćenja javnog dobra i dobra u opštoj upotrebi. Stručni tekst obogaćen je aktuelnom sudskom praksom Vrhovnog kasacionog suda i Privrednog apelacionog suda.

Ključne reči: Zakon o javnoj svojini, javna svojina, javni interes, nosioci javne svojine, vidovi javne svojine, održaj, konverzija, sudska praksa.

Krivično delo nedozvoljeno skladištenje robe

POSEBNI ZAKONI

Zakon o poreskom postupku i poreskojadministraciji

Krivično delo nedozvoljeno skladištenje robe

Krivično delo nedozvoljeno skladištenje robe iz člana 176a stav 1. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, postoji samo u slučaju skladištenja robe za koju okrivljeni ne poseduje propisanu dokumentaciju o poreklu, a ne i u slučaju skladištenja robe za koju ne poseduje propisanu dokumentaciju.

Zastarelost naknade štete po osnovu pretrpljenih duševnih bolova zbog umanjenja životne aktivnosti

USTAVNO PRAVO

Zastarelost naknade štete po osnovu pretrpljenih duševnih bolova zbog umanjenja životne aktivnosti

Rok zastarelosti naknade štete po osnovu pretrpljenih duševnih bolova zbog umanjenja životne aktivnosti računa se od
trenutka kada je (psihička) bolest postala hronična i tako poprimila oblik konačnog stanja, bez obzira na činjenicu da li su se
podnosioci javljali lekaru, kada je bolest konstatovana od strane lekara, odnosno kada su saznali za bolest, te nezavisno od
činjenice što lečenje nije završeno i što može trajati do kraja života.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se