OGLEDI
RADNO PRAVO
UDK: 331.109.6(497.11)
COBISS.SR-ID 117605641
MIRENJE KAO METOD REŠAVANJA KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA U REPUBLICI SRBIJI
* Prof. dr Bojan Urdarević, redovni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Kragujevcu.
** Mila Petrović, docent na Pravnom fakultetu Univerziteta Union u Beogradu.
Rezime: Iako, po svojoj prirodi, proces bitno drugačiji od posredovanja, mirenje kao postupak mirnog rešavanja kolektivnih radnih sporova u praksi često više podseća na posredovanje, dok se uloga miritelja često može gotovo u potpunosti izjednačiti sa onom ulogom koju ima posrednik. Osim toga, postupak mirenja istovremeno je skopčan i sa različitim izazovima koji se tiču: Odbora za mirenje; osnivača kao učesnika u pregovorima za zaključivanje kolektivnog ugovora kod poslodavca za javna preduzeća, društva kapitala čiji je osnivač javno preduzeće i javne službe; pitanja potrebnog broja potpisnika kolektivnog ugovora o radu kada se u pregovorima za zaključivanje kolektivnog ugovora o radu kod poslodavca na strani zaposlenih pojavljuje više reprezentativnih sindikata, kao i položaja samih miritelja uopšte. Autori, shodno tome, u ovom radu približavaju čitaocu ovakvu problematiku i ukazuju na eventualni prostor za unapređenje nedostataka koji su primećeni u praksi.
Ključne reči: kolektivni radni spor, mirenje, miritelj, Odbor za mirenje, osnivač, Republika Srbija.
NEDOUMICE
PORODIČNO PRAVO
UDK: 347.637:347.171-055.62
COBISS.SR-ID 117615881
PROMENA PREBIVALIŠTA ILI ADRESE STANOVANJA MALOLETNOG DETETA OD STRANE RODITELJA KOJI SAMOSTALNO VRŠI RODITELJSKO PRAVO SA POSEBNIM OSVRTOM NA VRŠENJE I LIŠENJE RODITELJSKOG PRAVA
* Maja Gluščević, advokat iz Niša.
Rezime: Neposredni povod za ovaj rad je problem koji se pojavio u praksi, a koji je po mom mišljenju od značaja za porodično pravo i porodične odnose, a to je odbijanje organa uprave, u konkretnom slučaju policije da promeni adresu stanovanja maloletnog deteta na zahtev roditelja koji samostalno vrši roditeljsko pravo po odluci suda, iako je u konkretnom slučaju reč o jednom formalnom zahtevu, jer se radi o istom mestu stanovanja, tako da nije reč o promeni prebivališta. Dakle, u konkretnom slučaju organ uprave (policija) odbio je zahtev roditelja za promenu adrese maloletnog deteta, jer organ vrši konfuziju termina, u ovom slučaju prebivališta sa adresom. Naime, promena prebivališta podrazumeva promenu adrese, dok obrnuto, promena adrese ne znači nužno i promenu prebivališta (do promene adrese može doći i u istom mestu).
Ključne reči: Porodični zakon, Zakon o prebivalištu i boravištu građana, samostalno vršenje roditeljskog prava, prebivalište, boravište, adresa, maloletno dete.
TEMA BROJA
UPRAVNO PRAVO
UDK: 347.998.85(497.11)
COBISS.SR-ID 117602569
REFORMA UPRAVNOG SUDSTVA U PROCESU JAČANJA VLADAVINE PRAVA U REPUBLICI SRBIJI
* Radojka Marinković, sudija, predsednica Upravnog suda.
Rezime: Ovaj rad pisan je sa namerom da još jednom ukaže na značaj upravnog sudstva u demokratizaciji modernog pravnog sistema, organizaciju upravnog sudstva u uporednopravnim sistemima, na dugu pravnu tradiciju upravnog spora u Srbiji, pokazatelje funkcionisanja Upravnog suda u prvih trinaest godina rada, unutrašnje i institucionalne razloge koji su uticali na njegov rad. Referat, takođe, dotiče razloge sa kojih je potreba reforme upravnog sudstva prepoznata u Strategiji razvoja pravosuđa za period 2020-2025. godine i Akcionom planu za Poglavlje 23 u procesu demokratizacije i pridruživanja, te nužnosti iznalaženja modela rešavanja upravnog spora usaglašenog sa nacionalnim pravnim sistemom, koji bi omogućio građanima efikasnu i delotvornu sudsku zaštitu i obezbedio vladavinu prava.
Ključne reči: upravno sudstvo, upravni spor, uporednopravni sistemi, pravna tradicija, delotvorna sudska zaštita, vladavina prava, Upravni sud.
OGLEDI BOSNE I HERCEGOVINE
UDK: 343.341(497.6)
341.48:323.285
COBISS.SR-ID 117616649
PODSTREKAVANJE NA KRIVIČNA DJELA TERORIZMA: ODGOVORNOST I KAŽNJIVOST
U MEĐUNARODNOM PRAVU I PRAVU BOSNE I HERCEGOVINE (II deo)
* Prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva BiH i redovni profesor Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Nezavisnog univerziteta u Banjoj Luci.
Rezime: U suzbijanju terorizma kao negativne krivičnopravne pojave i bezbjednosnog problema u međunarodnoj zajednici i nacionalnom krivičnom zakonodavstvu primjenjuju se različite mjere, sredstva i postupci od strane nadležnih organa. U tom sistemu mjera poseban značaj i ulogu imaju krivične sankcije. Njihovom primjenom se ostvaruju ciljevi generalne, odnosno specijalne prevencije prema učiniocima krivičnih djela terorizma, odnosno srodnih krivičnih djela. Među ovim krivičnim djelima se na specifičan način izdvajaju krivična djela gdje se saučesništvo u obliku podstrekavanja, podsticanja, vrbovanja ili nagovaranja drugog ili drugih lica na izvršenje krivičnih djela terorizma smatraju samostalnim inkriminacijama za koje su propisane posebne vrste – mjere kazni. Ovdje su, naime, pripremne radnje, odnosno prethodni stadijum za izvršenje terorizma predviđene kao samostalna radnja izvršenja bez obzira na to da li je do ovog krivičnog djela uopšte došlo ili moglo doći.
Cilj je ovako preduzetih radnji podstrekavanja drugih lica da oni (svi ili samo neki) učestvuju u izvršenju, pomaganju ili pridruživanju, dakle da postanu član bilo koje terorističke grupe. Iz toga se može zaključiti da na osnovu ovako preduzetih djelatnosti učinilac konkretnih krivičnih djela terorizma na osnovu njih donese odluku i nekom svojom djelatnošću potom učestvuje u izvršenju zakonom taksativno nabrojanih krivičnih djela terorizma.
Ključne riječi: terorizam, podstrekavanje, međunarodno pravo, Bosna i Hercegovina.
OGLEDI
IMOVINSKO PRAVO
UDK: 352:330.52(497.16)
COBISS.SR-ID 114173961
SVOJINSKA OVLAŠĆENJA OPŠTINE NA STVARIMA U DRŽAVNOJ SVOJINI
* Nenad Đorđević, glavni administrator Opštine Herceg Novi.
Rezime: U Crnoj Gori kao oblik svojine postoji državna svojina, opština je ovlašćeni subjekt državne svojine sa utvrđenim obimom prava na tim dobrima. U Republici Srbiji tri oblika javne svojine među kojima i opštinska daju jasnu granicu subjekata svojine sa svim svojinskim ovlašćenjima koja subjektima pripadaju. U tom smislu, cijenimo da je opštinska svojina kao poseban oblik svojine dobro rješenje koje pruža subjektu svojine sva svojinska prava sa jedne strane, sa druge strane razgraničava državnu od opštinske svojine, daje pravnu sigurnost kako titularima prava svojine tako i trećim licima.
Optimalno rješenje za Crnu Goru u pogledu oblika javne svojine bi bilo, prema ocjeni autora ovog teksta, definisanje dva oblika javne svojine, državne i opštinske. Na taj način bi se definisalo, prije svega, koja dobra pripadaju državi, a koja opštini, kao takva bi se upisao u katastar nepokretnosti titular prava svojine kada je nepokretna imovina u pitanju, za pokretne stvari evidencija i registracija u skladu sa zakonom. Zatim bi se odredilo koji organi su nadležni u državi a koji u opštini za vršenje svojinskih ovlašćenja, dala bi se garancija titularima za samostalno vršenje ovlašćenja u pogledu imovine, ne bi bilo spora oko stvarne legitimacije u sudskim sporovima.
Ključne riječi: opštinska imovina, državna svojina.
OGLEDI
IMOVINSKO PRAVO
UDK: 347.235(497.11)
COBISS.SR-ID 114172425
PRIORITETI ODLUČIVANJA O UPISU U KATASTAR NEPOKRETNOSTI: IZUZETAK KAO PRAVILO
* Ranko Jakovljević, Republički geodetski zavod, SKN Negotin.
Rezime: Predmet ovog rada su propisi i praksa vezani za prekoredna odlučivanja u postupcima za upis stvarnih prava u katastar nepokretnosti.
Ključne reči: jednakost, vremenski redosled, izuzetak, urgencija, rešenje.
NEDOUMICE
KRIVIČNO PRAVO
UDK: 343.126.1(497.11)
340.142:343.296(497.11)
COBISS.SR-ID 114174985
PITANJE PRAVIČNOSTI KOD NAKNADA ZBOG NEOSNOVANOG PRITVORA
* Dr Marko Milović, advokat u Beogradu.
Rezime: Pitanje naknade štete zbog neosnovanog pritvora je tema oko koje se decenijama unazad “lome koplja“ u pogledu njene visine. Oprečna mišljenja su permanentno prisutna jer neki smatraju da su iznosi koje država predlaže odnosno “parnični“ sudovi dosuđuju mali i nepravedni, ali imamo i s druge strane mišljenja da su ti iznosi previsoki, te da zbog velikog broja predmeta takve prirode se ugrožava republički budžet i sl. U radu je dat kritički osvrt na postojeće kriterijume koji postoje i koji su opredeljujući u pogledu određivanja visine novčanog iznosa po danu neosnovanog pritvora. Takođe smo naveli nekoliko primera iz prakse kojima smo želeli da ukažemo na manjkavosti, ali i nedoslednosti dosadašnjeg postupanja nadležnih organa i sudova po ovom pitanju. Posebno je ukazano i na disproporciju i veliki raspon između najnižih i najviših dosuđenih novčanih iznosa, i s tim u vezi su dati razlozi zbog kojih je takva praksa nedopustiva.
Ključne reči: neosnovan pritvor, naknada štete, troškovi postupka, praksa Komisije i sudova u pogledu visine novčanih iznosa.
OGLEDI BOSNA I HERCEGOVINA
UDK: 343.341(497.6)
341.48:323.285
COBISS.SR-ID 114177033
PODSTREKAVANJE NA KRIVIČNA DJELA TERORIZMA: ODGOVORNOST I KAŽNJIVOST U MEĐUNARODNOM PRAVU I PRAVU BOSNE I HERCEGOVINE
(I deo)
* Prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva BiH i redovni profesor Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Nezavisnog univerziteta u Banjoj Luci.
Rezime: U suzbijanju terorizma kao negativne krivičnopravne pojave i bezbjednosnog problema u međunarodnoj zajednici i nacionalnom krivičnom zakonodavstvu primjenjuju se različite mjere, sredstva i postupci od strane nadležnih organa. U tom sistemu mjera poseban značaj i ulogu imaju krivične sankcije. Njihovom primjenom se ostvaruju ciljevi generalne, odnosno specijalne prevencije prema učiniocima krivičnih djela terorizma, odnosno srodnih krivičnih djela. Među ovim krivičnim djelima se na specifičan način izdvajaju krivična djela gdje se saučesništvo u obliku podstrekavanja, podsticanja, vrbovanja ili nagovaranja drugog ili drugih lica na izvršenje krivičnih djela terorizma smatraju samostalnim inkriminacijama za koje su propisane posebne vrste – mjere kazni. Ovdje su, naime, pripremne radnje, odnosno prethodni stadijum za izvršenje terorizma predviđene kao samostalna radnja izvršenja bez obzira na to da li je do ovog krivičnog djela uopšte došlo ili moglo doći.
Cilj je ovako preduzetih radnji podstrekavanja drugih lica da oni (svi ili samo neki) učestvuju u izvršenju, pomaganju ili pridruživanju, dakle da postanu član bilo koje terorističke grupe. Iz toga se može zaključiti da na osnovu ovako preduzetih djelatnosti učinilac konkretnih krivičnih djela terorizma na osnovu njih donese odluku i nekom svojom djelatnošću potom učestvuje u izvršenju zakonom taksativno nabrojanih krivičnih djela terorizma.
Ključne riječi: terorizam, podstrekavanje, međunarodno pravo, Bosna i Hercegovina.
TEMA BROJA
PROCESNO PRAVO
UDK: 347.9(497.11)
COBISS.SR-ID 114170633
MOGUĆI PRAVCI RAZVOJA PRAVOSUDNIH PROPISA IZ OBLASTI TRI PRAVOSUDNE PROFESIJE
* Prof. dr Nebojša Šarkić, Pravni fakultet Univerziteta Union.
** Docent dr Đorđe D. Sibinović, javni beležnik.
Rezime: Reforma pravosudnog sistema u Republici Srbiji, koja se odvijala u periodu 2020-2023, svakako da je imala određenih pozitivnih efekata. Bez namere da ulaze u ocenu onoga što je bilo pozitivno, u ovome tekstu autori su izneli svoja razmišljanja o mogućim pravcima razvitka te novom procesnom položaju tri pravosudne profesije: javnih beležnika, javnih izvršitelja i sudskih veštaka.
Ostale sugestije koje će biti iznete u ovome radu, odnose se prevashodno na nove poslove koje bi zakonodavac u narednom periodu mogao da dodeli ovim pravosudnim profesijama uz doradu samih zakonskih propisa.
Ključne reči: pravosudni sistem, reforma pravosuđa, pravosudne profesije, javni beležnici, javni izvršitelji, veštaci, zaštita prava građana i njihove imovine.
BOSNA I HERCEGOVINA: OGLEDI
UDK: 343.24(497.6)
COBISS.SR-ID 110959369
MJERE BEZBJEDNOSTI MEDICINSKOG KARAKTERA U KRIVIČNOPRAVNOM SISTEMU BOSNE I HERCEGOVINE
* Filip Novaković, dipl. pravnik, student II ciklusa studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, smjer: Krivično pravo.
** Luka Stanar, student I ciklusa studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci.
Rezime: Mjere bezbjednosti u krivičnopravnom sistemu Bosne i Hercegovine jesu krivične sankcije koje se izriču učiniocima krivičnih djela od strane nezavisnog i nepristrasnog suda u zakonom predviđenom postupku, a izriču se radi otklanjanja stanja ili uslova koji bi doveli do toga da učinilac ubuduće vrši krivična djela. One predstavljaju rezultat shvatanja da kazna kao osnovna krivična sankcija često ne bude dovoljna za ostvarivanje jedne od osnovnih funkcija krivičnog prava – zaštite društva od kriminaliteta. Nerijetko se kazna kao takva i ne može primijeniti (npr. kod duševno oboljelih lica), stoga se pristupa drugim mehanizmima radi otklanjanja opasnosti koju za društvo predstavlja učinilac djela. Mjere bezbjednosti su u Bosni i Hercegovini regulisane sa četiri krivična zakona: jednim državnim (KZ BiH), dva entitetska (KZ RS i KZ FBiH) i zakonom Distrikta Brčko (KZ BDBiH). Razlog tome je podjela zakonodavnih nadležnosti između državnog, entitetskih i nivoa distrikta kao jedinice lokalne samouprave sa posebnim statusom.
Ključne riječi: mjere bezbjednosti, obavezno psihijatrijsko liječenje, obavezno liječenje od zavisnosti, obavezan psihosocijalni tretman.