Category Archives for "Autori"

REFORMA KRIVIČNOG PROCESNOG ZAKONODAVSTVA U BOSNI I HERCEGOVINI – OČEKIVANJA, STVARNOST I PERSPEKTIVE (I deo)

OGLEDI BiH

UDK: 343.1(497.6)

COBISS.SR-ID 127481097

REFORMA KRIVIČNOG PROCESNOG ZAKONODAVSTVA U BOSNI I HERCEGOVINI – OČEKIVANJA, STVARNOST I PERSPEKTIVE
(I deo)
* Prof. dr Sadmir Karović, vanredni profesor za krivičnopravnu naučnu oblast, Pravni fakultet, Univerzitet u Travniku, zaposlen u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu.
** Prof. dr Marina Simović, Sekretar Ombudsmena za djecu Republike Srpske, vanredni profesor, Fakultet pravnih nauka Univerziteta „Apeiron”, Banja Luka.
Rezime: U ovom radu pažnja je usmjerena na efikasnost krivičnog postupka sa posebnim osvrtom na efikasnost krivičnoprocesnih subjekata na planu rasvjetljavanja i rješenja konkretne krivične stvari. U vezi navedenog, autori su prepoznali i identifikovali ključne procesne probleme koji se odnose na blagovremeno, efikasno i zakonito otkrivanje i dokazivanje krivičnog djela i krivice. S obzirom na to da je od zadnje opšte reforme krivičnoprocesnog zakonodavstva do danas protekao znatan vremenski period dovoljan za kritičku analizu, ostvaren je kritički osvrt na sve faze krivičnog postupka sa intencijom aktueliziranja i problematiziranja određenih zakonskih rješenja procesne prirode (otkrivačka djelatnost, koncept istrage, standardi dokazivanja, dokazna uloga tužioca, sačinjavanje/podizanje optužnice, kompleksnost otkrivanja i dokazivanja i dr) od kojih neposredno zavisi efikasno i zakonito vođenje i okončanje krivičnog postupka. Takođe, savremeni oblici kriminaliteta, posebno specifični oblici organizovanog kriminala, od zakonodavca zahtijevaju adekvatnost zakonske norme na planu ostvarivanja legitimnog zakonskog cilja koji se odnosi na efikasnu i energičnu borbu protiv kriminaliteta kao složene društvene pojave, te postizanja adekvatnih rezultata krivičnog pravosuđa.
Ključne riječi: krivični postupak, krivično djelo, efikasnost, Bosna i Hercegovina.

DOBROVOLJNO PENZIJSKO OSIGURANJE I PRAVO NA NAKNADU ŠTETE ZBOG NEZAKONITOG PRESTANKA RADA

NEDOUMICE

OBLIGACIONO PRAVO

UDK:368.914(497.11)
331.106.44 (497.11)
340.142:349.2(497.11)
COBISS.SR-ID 127474185
DOBROVOLJNO PENZIJSKO OSIGURANJE I PRAVO NA NAKNADU ŠTETE ZBOG NEZAKONITOG PRESTANKA RADA
– Komentar sudske odluke –

* Milojica Cvijović, advokat u Beogradu.
Rezime: Cilj ovoga teksta je da se ukaže da i postojeći zakonski propisi omogućuju da sudska praksa zauzme stav da je poslodavac u obavezi da izvrši uplatu doprinosa u slučaju nezakonitog prestanka radnog odnosa ukoliko je poslodavac te doprinose uplaćivao zaposlenima do dana kada je na nezakonit način prestao radni odnos.
Zbog ograničenog vremena i prostora ovaj tekst je samo ukazao na temu koja bi trebalo da bude predmet šire stručne rasprave.
Ključne reči: nezakonit prestanak rada, dobrovoljni penzioni fondovi, šteta, štetna radnja, poslodavac, zaposleni, štetnik, krivica.

STAVOVI DOMAĆIH SUDOVA O ZAKONITOSTI DOKAZA PRIBAVLJENIH POSEBNIM DOKAZNIM RADNJAMA

OGLEDI
KRIVIČNO PRAVO
UDK: 343.14:343.9.02(497.11)
COBISS.SR-ID 127457289
STAVOVI DOMAĆIH SUDOVA O ZAKONITOSTI DOKAZA PRIBAVLJENIH POSEBNIM DOKAZNIM RADNJAMA
* Mr Sretko Janković, sudija Apelacionog suda u Beogradu.
Rezime: Za suzbijanje pojedinih oblika kriminaliteta, a pre svega organizovanog kriminala, neophodna je primena posebnih dokaznih radnji, kako bi se pribavili dokazi. Međutim, primena posebnih dokaznih radnji može dovesti do zloupotreba i nezakonitosti u pribavljanju dokaza, što može imati za posledicu da ti dokazi budi nezakoniti. S druge strane, kako se posebnim dokaznim radnjama zadire u ustavna prava pojedinaca (pravo na tajnost komunikacije, pravo na lični i porodični život, i dr), to nezakonitosti u primeni posebnih dokaznih radnju mogu ugroziti pravo na pravično suđenje, koje je zagarantovano Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. U radu su dati stavovi sudske prakse domaćih sudova u vezi sa zakonitošću dokaza pribavljenih posebnim dokaznim radnjama.
Ključne reči: nezakoniti dokazi, posebne dokazne radnje, organizovani kriminal, sudska praksa.

KOEFICIJENAT OSNOVNE PLATE U JAVNIM SLUŽBAMA  I MINIMALNA ZARADA

OGLEDI
RADNO PRAVO
UDK: 3.087.41(497.11)
COBISS.SR-ID 127415561
KOEFICIJENAT OSNOVNE PLATE U JAVNIM SLUŽBAMA  I MINIMALNA ZARADA
* Borivoje Živković, sudija Apelacionog suda u Beogradu u penziji.
Rezime: Osnovna plata u javnim službama je proizvod koeficijenta i osnovice. Ovaj  koeficijenat   razlikuje je od  dodatne vrednosti  za koju je uvećan po osnovu regresa za godišnji odmor i dodatka na ime naknade za ishranu. Ta prava imaju isto značenje kao i istoimena prava iz odredbe člana 118. stav 1. tač. 5. i 6. Zakona o radu. Razlika je samo u načinu izražavanja što je  stvar pravne tehnike i nije od značaja za utvrđivanje njihovog pravog značenja. Predstavlja pogrešan redukcionizam  kada se ova prava svode na sadržaj koeficijenta iz odredbe stava 1. člana 4. Zakona o platama u državnim organima i javnim službama. Vrednost minimalne zarade  kao supstitut plate  ne može da pokrije naznačenu dodatnu vrednost po osnovu regresa  za godišnji odmor i troškova ishrane u toku rada.
Ključne reči: plata, osnovna plata, osnovica, koeficijent, regres za godišnji odmor i dodatak na ime naknade za ishranu u toku dana, minimalna zarada.

ZA ILI PROTIV: POZITIVNI UPRAVNI AKTI KAO POSLEDICA ]UTANJA UPRAVE KOD UPISA STVARNIH I OBLIGACIONIH PRAVA

NEDOUMICE

UDK: 3.077:347.23
COBISS.SR-ID 120631561
ZA ILI PROTIV: POZITIVNI UPRAVNI AKTI KAO POSLEDICA ]UTANJA UPRAVE KOD UPISA STVARNIH I OBLIGACIONIH PRAVA
* Ranko Jakovljević, Republički geodetski zavod SKN Negotin.
Rezime: U ovom radu daje se prikaz stanja pravne regulative i mogućnosti prevazilaženja problema nepravovremenog upisa promena imalaca prava u katastru nepokretnosti kroz institut zakonske pretpostavke da je predmet pozitivno rešen ukoliko je protekao zakonski rok odlučivanja, umesto sadašnjeg zakonskog rešenja da ćutanje uprave daje pravo na žalbu odnosno vođenje upravnog spora.
Ključne reči: upis promena u katastru nepokretnosti, ćutanje uprave, pretpostavka pozitivnog favorabilnog upravnog akta.

ULOGA SISTEMA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U PREVENCIJI RODNO ZASNOVANOG NASILJA I NASILJA U PORODICI IZVRŠENOG UZ UPOTREBU VATRENOG ORUŽJA

OGLEDI: BOSNA I HERCEGOVINA
UDK:343.85:343.54/.55(497.6)
COBISS.SR-ID 120637705
ULOGA SISTEMA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U PREVENCIJI RODNO ZASNOVANOG NASILJA I NASILJA
U PORODICI IZVRŠENOG UZ UPOTREBU VATRENOG ORUŽJA
* Damir Bilic, MA, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku.
Rezime:  Rodno zasnovano nasilje, kao i ono u porodici danas je, nažalost, postalo svakodnevica u zemlji, regionu, pa i svijetu. Također, svjedoci smo da se to nasilje u sve većoj mjeri vrši uz upotrebu vatrenog oružja. Žrtve nasilja se primarno javljaju u zdravstvene institucije nakon što se nasilje dogodi, ali tema ovog rada je na njihovom preventivnom djelovanju. Budući da zdravstvene ustanove vrše procjenu zdravstvene sposobnosti za nošenje oružja i civila i osoba koje imaju pristup vatrenom oružju po osnovu svog zanimanja, i mogu imati značajan uvid u dinamike porodičnih odnosa i odgovornost da spriječe da se vatreno oružje koristi za vršenje nasilja u porodici.
Ključne riječi: rodno nasilje, porodica, zdravstveni sistem, prevencija.

PRAVA I DUŽNOSTI DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NJIHOVA ZAŠTITA

OGLEDI

RADNO PRAVO

UDK: 342.98(497.11)
COBISS.SR-ID 120576777

PRAVA I DUŽNOSTI DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NJIHOVA ZAŠTITA
* Persida Jovanović, sudija Apelacionog suda u Beogradu u penziji.

Rezime: Državni službenici su posebna kategorija zaposlenih, čija su prava i dužnosti uređena Zakonom o državnim službenicima, kao i Zakonom o platama državnih službenika i nameštenika. To su posebni zakoni, te se opšti radnopravni propis primenjuje samo u slučaju da posebnim zakonom nije drukčije određeno. Poseban zakon garantuje državnim službenicima prava i propisuje dužnosti. Ukoliko dođe do povrede njihovog prava nužno je razgraničiti nadležnost sudova opšte nadležnosti i Upravnog suda. Nadležnost suda zavisi od toga da li je povreda prava državnog službenika učinjena donošenjem odluke o njegovom pravu, u kom slučaju se zaštita prava ostvaruje u upravnom sporu ili faktičkom radnjom, bez odlučivanja, u kom slučaju se zaštita prava ostvaruje u postupku u parnici iz radnog odnosa pred sudom opšte nadležnosti.
Ključne reči: javni službenici, državni službenici, poseban zakon, supsidijarna primena opštih radnopravnih propisa, odlučivanje o pravima i dužnostima državnih službenika, povreda prava državnih službenika, upravni spor, razgraničenje nadležnosti Upravnog suda i suda opšte nadležnosti.

KRIVIČNOPRAVNA ZAŠTITA DECE U SFERI SEKSUALNIH ODNOSA U KRIVIČNIM ZAKONIMA REPUBLIKE SRBIJE

OGLEDI

KRIVIČNO PRAVO

UDK: 343.543-053.2(497.11)
COBISS.SR-ID 120615945
KRIVIČNOPRAVNA ZAŠTITA DECE U SFERI SEKSUALNIH ODNOSA U KRIVIČNIM ZAKONIMA REPUBLIKE SRBIJE
* Dr Marko Milović, advokat u Beogradu.

Rezime: Poslednja reforma krivičnog zakonodavstva koja je bila 1977. godine (nepunih petnaest godina pred raspad bivše Jugoslavije), ukazivala je da se i na taj način htela razgraditi nekadašnja zajednička država. Naime, na tako malom prostoru je egzistiralo, pored Saveznog krivičnog zakona, još osam krivičnih zakona (šest republičkih i dva pokrajinska), što svakako ne može govoriti o iole funkcionalnoj federaciji. Sledstveno tome imali smo i osam zakonskih rešenja za grupu krivičnih dela protiv polne slobode odnosno protiv dostojanstva ličnosti i morala, kako se tada zvala. Zakonska rešenja su mahom ostala ista, kao i ona koja su bila u jedinstvenom Krivičnom zakoniku iz 1951. godine. To se odnosi i na seksualne delikte, u kojima je pasivni subjekt – dete. U radu je, pre svega, dat osvrt na krivično delo obljube ili protivprirodnog bluda sa licem koje nije navršilo četrnaest godina, koje je bilo “glavno“ kada su u pitanju seksualni delikti učinjeni prema deci, sa tadašnjom sudskom praksom koja je bila aktuelna sve do donošenja Krivičnog zakonika Srbije 2005. godine. Delimično su obuhvaćena i druga krivična dela iz ove glave u kojima je (mahom u kvalifikovanom obliku) pasivni subjekt – dete.
Ključne reči: reforma krivičnog zakonodavstva 1977. godine, Krivični zakon Republike Srbije, seksualni delikti, dete, zaprećene kazne.

PRAVO NA IMOVINU U PRAKSI EVROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA

TEMA BROJA 
PRAVO NA IMOVINU
PRAVO NA IMOVINU U PRAKSI EVROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
– sa posebnim osvrtom na neke od slučajeva mešanja u pravo na mirno uživanje imovine i na praksu u odnosu na Republiku Srbiju –
* Dr Nataša Plavšić,  sudija Ustavnog suda.
Rezime: Ovaj rad sadrži pregled osnovnih pojmova i odrednica od značaja za bolje razumevanje prava na imovinu iz člana 1. Protokola 1 uz Evropsku konvenciju, kao i stavova Evropskog suda koji su proizašli višegodišnjim tumačenjem ovog člana Konvencije. Na početku se analizira pojam imovine, sadržina prava na imovinu u smislu člana 1. Protokola 1 uz Evropsku konvenciju i obaveze države, dalje se analizira test opravdanosti mešanja  u pravo na neometano uživanje imovine i na kraju se daje prikaz posebnih slučajeva mešanja u pravo na mirno uživanje imovine i prikaz, po autoru, posebno važnih presuda/odluka donetih protiv Republike Srbije. 
Ključne reči: autonomni pojam imovine, obaveze države, primenljivost člana 1. Protokola 1, mešanje u pravo na uživanje imovine, lišenje imovine, kontrola korišćenja imovine, test opravdanosti mešanja, princip zakonitosti, opšti ili javni interes, srazmernost/proporcionalnost. 

VEŠTAČENJE FIZIČKIH BOLOVA U PARNICI

OGLEDI
 UDK: 347.948
           340.66
COBISS.SR-ID 117613577
VEŠTAČENJE FIZIČKIH BOLOVA U PARNICI
* Prim. dr Gavrilo Šćepanović, hirurg-ortoped, sudski veštak.
Rezime: Bol je najsubjektivniji vid nematerijalne štete, pa je nemoguće objektivno merenje njegove jačine i dužine trajanja. Pri veštačenju fizičkih bolova, veštak treba da se izjasni da li je oštećeni trpeo fizičke bolove, kakav je bio njihov intenzitet, koliko su dugo trajali i da li se mogu pojaviti u budućnosti.
Veštačenje fizičkog bola obuhvata period koji nastaje direktno od somatskog oštećenja i traje do završetka medicinskog lečenja (uključujući i rehabilitacionu terapiju), a takođe i bolove koji nastaju eventualnim pogoršanjem procesa bolesti usled ranijeg oštećenja (causa antecedens), ili kasnijeg oboljenja (causa super-veniens), ali u vezi sa predmetnom poredom, što predstavlja primarni uzrok na kojem se temelji tužbeni zahtev. Ovde spada i bol prouzrokovan potrebnom medicinskom intervencijom radi saniranja telesnog oštećenja (operacije, primanje injekcija, nošenje gipsa i sl).
Razlog različite percepcije bola objektivan je i nalazi se u genima. Prema varijantama gena, ljudi se mogu podeliti na visoko osetljive, prosečno osetljive i nisko osetljive.
Objektivna merila za merenje bola ne postoje. Različite osobe različito doživljavaju bol. Prema tome, možemo reći da je prag bola individualan i promenljiv.
Pri određivanju fizičkih bolova veštak treba da se koristi znanjima iz anatomije i fiziologije bola. Pri veštačenju se mora uzeti u obzir i priroda povreda koje je pretrpeo oštećeni, neugodnosti kojima je lečenje propraćeno, subjektivna svojstva povređenog i vrste povreda i deo tela na kojem su povrede nastale. Ovo su najvažniji činioci pri kvalifikaciji bola i određivanju trajanja i jačine bola, kao i karaktera bolnih stanja i njihovih posledica.
Postoji velika šarolikost kod ocena i naknada za pretrpljene fizičke bolove. Za istu povredu, koja je nastala pod sličnim okolnostima i slično lečena i protekla, u raznim mestima i u istom sudu, zavisno od veštaka i sudije, mogu se dobiti po nekoliko puta različiti nivoi obeštećenja.
U oceni bola nisu postavljeni čvrsti kriterijumi, već je reč o subjektivnim ocenama, koje se moraju temeljiti na kriterijumu medicinske doktrine, a uz to treba uzimati u obzir i subjektivne tegobe koje oštećeni trpi. Poznato je da svaku povredu prati bol, koji se kod raznih povreda kod raznih osoba i kod povreda raznih organa znatno razlikuje. Zato u oceni bola treba upotrebiti iskustvo koje će omogućiti da ih pomoću medicinske dokumentacije približno objektivno ocenimo.
Ovde treba ukazati na to da je sudskomedicinska praksa pokazala da kod intenziteta i dužine trajanja bola, kao i karaktera bola postoje objektivne teškoće pri odlučivanju u koju grupu, koji stepen i koju dužinu trajanja da svrsta fizičke bolove, a da ipak ne izađe iz okvira postojećih medicinskih regulativa. Pojava ovakvih dilema opravdava upotrebu termina graničnosti kod procene karaktera bola, intenziteta i dužine trajanja bola. Veštak treba da pokaže puno znanja i umeća da u svakom konkretnom slučaju primeni medicinske kriterijume i medicinsku doktrinu.
Ključne reči: nematerijalna šteta, parnica, fizički bolovi, sudije, veštaci.
X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se