BOSNA I HERCEGOVINA: OGLEDI
UDK: 343.533::004
COBISS.SR-ID 144576265
KOMPJUTERSKA (RAČUNARSKA) PREVARA U PRAVU BOSNE I HERCEGOVINE
I MEĐUNARODNI STANDARDI
(II deo)
* Prof. dr Marina M. Simović, vanredni profesor, Fakultet pravnih nauka Panevropskog univerziteta “Apeiron” u Banjoj Luci, sekretar Ombudsmana za djecu Republike Srpske.
** Prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva BiH i redovni profesor Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Nezavisnog univerziteta u Banjoj Luci.
Rezime: U savremenom krivičnom zakonodavstvu uopšte, pa tako i u pozitivnom pravu Bosne i Hercegovine, propisano je više različitih krivičnih djela prevare koja su sistematizovana u različitim grupama djela prema različitim zaštitnim objektima, ali sa višemanje identičnim radnjama izvršenja sa namjerom/ciljem pribavljanja koristi za sebe ili za drugo lice, odnosno sa namjerom/ciljem nanošenja štete drugom licu. To su: a) prevara pri glasanju (ili izborna prevara), b) prevara u privrednom poslovanju (ili prevara u osiguranju), c) prevara, d) prevara u službi i e) kompjuterska prevara. U sistemu, skupu više različitih oblika ispoljavanja krivičnih djela prevare specifičan karakter, prirodu i sadržinu ima upravo krivično djelo računalna/kompjuterska prevara koju propisuju tri krivična zakona (osim Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine). U osnovi ove inkriminacije se nalaze relevantni međunarodni standardi sadržani u Konvenciji Saveta Evrope o kibernetičkom (računarskom, sajber) kriminalu (Budimpešta, 2001.). U ovom radu se izlažu pojam, karakteristike, elementi bića i sadržina krivičnog djela kompjuterske prevare shodno zakonskim rješenjima sa primjenom u Bosni i Hercegovini.
Ključne riječi: računarska prevara, zakon, krivično djelo, odgovornost, međunarodni standardi.
Ključne reči: pojedinačna radna prava novinara i medijskih radnika, merodavni zakon, pravo na odbijanje komunikacije, pripravnost.
TEMA BROJA
RADNO PRAVO
UDK: 349.22(497.11)
COBISS.SR-ID 144561929
PREGLED NEOPHODNIH IZMENA ZAKONA O RADU
* Prof. dr Bojan Urdarević, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu.
** Jovana Misailović, asistent Pravnog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu.
Rezime: Zakon o radu postavlja osnove sistema rada, on je u centru pažnje kako javnosti tako i sindikata i radnika uopšte. Izmene Zakona o radu privlače i medijsku pažnju, one moraju biti dobro argumentovane i utemeljene na realnim potrebama za izmenama. Javna rasprava se u tom slučaju ne samo očekuje od strane stručne javnosti, već je i izričito predviđena Poslovnikom o radu Vlade Republike Srbije. Na krajnju neophodnost pomenutih izmena ukazuje i činjenica da tržište rada, kakvo smo nekad poznavali gotovo i da ne postoji. Pandemija, ekonomske i društvene krize, ali i tehnološka revolucija promenili su svet rada svugde u svetu, pa i u Republici Srbiji. Takođe, mnoga zanimanja postala su deficitarna, pojedini radnici sve traženiji, a prosvetni sistem i dalje u najvećoj meri nije usklađen sa modernim potrebama tržišta rada.
Izmena Zakona o radu, ili donošenje kompletno novog propisa nije nimalo lak zadatak jer su stavovi subjekata na koje se zakon odnosi vrlo često nepomirljivi. Poslodavci, tradicionalno, imaju zahteve koji su usmereni ka olakšanom zapošljavanju i otpuštanju radne snage, uz što manje administriranja i finansijskih obaveza. Sindikati, s druge strane, insistiraju na većoj pravnoj zaštiti radnika i unapređenju sistema kolektivnog pregovaranja.
Ovaj rad predstavlja pokušaj sinteze određenih propusta ili manjkavosti koji bespotrebno opterećuju domaće radno zakonodavstvo već duži niz godina, a čije otklanjanje zahteva drugačiji koncepcijski pristup koji bi trebalo da bude prilagođen prilikama koje danas vladaju na tražištu rada.
Ključne reči: Zakon o radu, zaposleni, kolektivno pregovaranje, sindikat, Međunarodna organizacija rada.
Ključne reči: inspekcijski nadzor, načela, upravni postupak, upravni akt, sudska zaštita u upravnom sporu.
TEMA BROJA
IMOVINSKO PRAVO
UDK: 347.235(497.11)
COBISS.SR-ID 141310729
PROBLEMI REGISTRACIJE NEPOKRETNOSTI U SRBIJI I PRAVCI ZA NJIHOVO REŠAVANJE
* Dr Miloš Živković, redovni profesor Pravnog fakulteta u Beogradu.
Rezime: Dosadašnji rad na reformi registra nepokretnosti rezultirao je znatnim poboljšanjem ažurnosti podataka za veliki broj nepokretnosti, ali se srpski registar nepokretnosti ponovo nalazi na prekretnici. Najznačajniji problemi u radu katastra nepokretnosti danas su zaostali predmeti i nelegalna gradnja. Krajnji cilj nove etape reforme je postizanje potpune ažurnosti katastra nepokretnosti u realnom vremenu i stvaranje novog, jasnog i znatno jednostavnijeg pravnog okvira za privatnopravni režim nepokretnosti (usvajanje stvarnopravnog zakonika). Nelegalna gradnja dovodi do postojanja „nevidljivih“ nepokretnosti, a postojanje „zaostalih“ predmeta dovodi do neažurnosti podataka o nepokretnostima koje su, kao takve registrovane. Razume se, postoje i drugi problemi u radu katastra nepokretnosti, ali ova dva su najznačajnija jer su sistemske prirode. Prvi problem bi trebalo rešiti reformom postupka ozakonjenja (legalizacije) i uvođenjem nekog modela masovne legalizacije. Drugi problem se svodi na nespremnost i nesposobnost katastra nepokretnosti da obavi onaj deo zadatka koji se odnosi na ono što RGZ naziva „utvrđivanjem prava“, a što se inače odnosi na odlučivanje o tome da li su ispunjeni materijalnopravni i formalni uslovi za sprovođenje upisa. Teorijski govoreći, ovaj problem moguće je rešiti na osnovu dva različita koncepta: jačanjem sopstvenih kapaciteta katastra nepokretnosti ili poveravanjem posla utvrđivanja prava u potpunosti obveznicima dostave (a moguća je i kombinacija ovih koncepata). Predlog sveobuhvatne reforme koji je tokom 2023. godine izradila ekspertska grupa NALED predviđa stvaranje tri koloseka za rešenje problema zaostalih predmeta. Prvi kolosek bi bio postupak pred komisijama koje bi se obrazovale za obavljanje tog posla, drugi kolosek bi bio vanparnični postupak koji bi se odvijao pred javnim beležnicima a treći izvršni postupak koji bi se odvijao pred javnim izvršiteljima. Rezultat rada na nekom od ovih koloseka bio bi utvrđivanje imaoca prava (ako su ispunjeni svi uslovi) ili verovatnog imaoca prava (ako nešto nedostaje), što bi se upisivalo u registar i naknadno vodilo konačnom sticanju prava, protekom zakonskog roka bez protivljenja trećih lica. Ako bi se ovaj model pokazao uspešnim u pogledu zaostalih predmeta, valjalo bi razmišljati o tome da on preraste u trajno rešenje i putokaz za dalje reforme registra nepokretnosti u Srbiji.
Ključne reči: Katastar nepokretnosti. Reforma katastra. Utvrđivanje prava na nepokretnostima.
NEDOUMICE
STVARNO PRAVO
UDK: 366.5(497.11)
COBISS.SR-ID 141323529
SUDSKO I VANSUDSKO REŠAVANJE POTROŠAČKIH SPOROVA
* Maja Gluščević, advokat iz Niša.
Rezime: Cilj donošenja Zakona o zaštiti potrošača je da se prava potrošača, ali i njihova zaštita podignu na jedan viši nivo, a sve u skladu sa evropskim standardima i normama, kako bi se dobio pravni okvir efikasne zaštite potrošača u Republici Srbiji. Činjenica da je u Zakon implementiran i niz evropskih direktiva iz ove oblasti nesumnjivo govori u prilog efikasnijoj zaštiti prava potrošača u Republici Srbiji i približavanju standarda zaštite potrošača Evropskoj uniji. Zakon o zaštiti potrošača donosi nova rešenja, kojima se stvaraju uslovi za bolje ostvarivanje i zaštitu potrošačkih prava.
Prava potrošača zaštićena su prvenstveno kroz pravo na reklamaciju trgovcu ili prodavcu, a kasnije i kroz sudsko i vansudsko rešavanje potrošačkih sporova. Ono što je bitno je da jedan postupak ne isključuje drugi, pa tako potrošači osim što imaju pravo na izbor, imaju i pravo da, ako vansudsko rešavanje spora ne uspe, odnosno ne da rezultate, svoja prava ostvare u sudskom postupku, pa čak imaju pravo na naknadu štete.
Ključne reči: Zakon o zaštiti potrošača, potrošač, trgovac, osnovna prava potrošača, zaštita prava potrošača, vansudsko rešavanje sporova.
OGLEDI: BOSNA I HERCEGOVINA
UDK: 343.533::004
COBISS.SR-ID 141327881
KOMPJUTERSKA (RAČUNARSKA) PREVARA U PRAVU BOSNE I HERCEGOVINE I MEĐUNARODNI STANDARDI
(I deo)
* Prof. dr Marina M. Simović, vanredni profesor, Fakultet pravnih nauka Panevropskog univerziteta “Apeiron” u Banjoj Luci, sekretar Ombudsmana za djecu Republike Srpske.
** Prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva BiH i redovni profesor Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Nezavisnog univerziteta u Banjoj Luci.
Rezime: U savremenom krivičnom zakonodavstvu uopšte, pa tako i u pozitivnom pravu Bosne i Hercegovine, propisano je više različitih krivičnih djela prevare koja su sistematizovana u različitim grupama djela prema različitim zaštitnim objektima, ali sa višemanje identičnim radnjama izvršenja sa namjerom/ciljem pribavljanja koristi za sebe ili za drugo lice, odnosno sa namjerom/ciljem nanošenja štete drugom licu. To su: a) prevara pri glasanju (ili izborna prevara), b) prevara u privrednom poslovanju (ili prevara u osiguranju), c) prevara, d) prevara u službi i e) kompjuterska prevara. U sistemu, skupu više različitih oblika ispoljavanja krivičnih djela prevare specifičan karakter, prirodu i sadržinu ima upravo krivično djelo računalna/kompjuterska prevara koju propisuju tri krivična zakona (osim Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine). U osnovi ove inkriminacije se nalaze relevantni međunarodni standardi sadržani u Konvenciji Saveta Evrope o kibernetičkom (računarskom, sajber) kriminalu (Budimpešta, 2001.). U ovom radu se izlažu pojam, karakteristike, elementi bića i sadržina krivičnog djela kompjuterske prevare shodno zakonskim rješenjima sa primjenom u Bosni i Hercegovini.
Ključne riječi: računarska prevara, zakon, krivično djelo, odgovornost, međunarodni standardi.
OGLEDI
RADNO PRAVO
UDK: 331.108.644.7
COBISS.SR-ID 141319177
DISKRIMINACIJA U SVETU RADA – OSVRT NA RIZIK DISKRIMINACIJE PRILIKOM UTVRĐIVANJA VIŠKA ZAPOSLENIH
* Mina Kuzminac, master pravnica, studentkinja doktorskih akademskih studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu.
Rezime: Rad se bavi pitanjem zabrane diskriminacije u svetu rada, sa posebnim fokusom na rizik diskriminacije prilikom utvrđivanja viška zaposlenih. Iako radno pravo počiva na načelu jednakosti i zabrane diskriminacije, diskriminacija i danas znatno oblikuje svet rada. U vezi sa navedenim, izuzetno je važno posmatrati i prestanak radnog odnosa na inicijativu poslodavca iz ugla zabrane diskriminacije. Naime, put od zabrane zloupotrebe prava na otkaz do koncepcije valjanih otkaznih razloga je bio dug i ne tako jednostavan, dok je regulisanje ovog pitanja uvelo i nedvosmislenu zabranu diskriminatornog otkaza. Ipak, usled postojanja raskoraka propisa i prakse, rizik diskriminacije prilikom prestanka radnog odnosa na inicijativu poslodavca i dalje postoji. U tom smislu, rizik diskriminacije postoji i kada je reč o prestanku radnog odnosa iz razloga koji su u vezi sa potrebama poslodavca, a posebno kada je reč o kolektivnom otpuštanju, odnosno utvrđivanju viška zaposlenih. Cilj rada je da ukaže na ovaj rizik, kroz analizu, kako pravnih garantija, na međunarodnom i nacionalnom nivou, tako i sudske prakse u Republici Srbiji.
Ključne reči: svet rada, diskriminacija, otkaz ugovora o radu, višak zaposlenih, sudska praksa.
OGLEDI
PROCESNO PRAVO
UDK: 347.921.6(497.11)
COBISS.SR-ID 141322505
TROŠKOVI GRAFOLOGA I DRUGIH VEŠTAKA U ZAKONODAVSTVU I SUDSKOJ PRAKSI REPUBLIKE SRBIJE
* Marko Jovanović, diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom, dugogodišnji saradnik na poslovima izrade grafoskopskih veštačenja.
Rezime: Sud izvodi dokaz veštačenjem kada je radi utvrđivanja ili razjašnjenja neke činjenice potrebno stručno znanje kojim ne raspolaže. Izvođenje veštačenja određuje se rešenjem, a sud će odrediti i visinu troškova veštačenja i naknade koja pripada veštaku, kao i na čiji teret padaju. Na ovaj način između suda i veštaka uspostavlja se odnos u kome sud daje nalog veštaku da obavi određeni posao – veštačenje, a veštak ima pravo po obavljenom veštačenju na odgovarajuću naknadu.
Ovu naknadu veštak će obračunati u skladu sa pravilnikom o naknadi troškova u sudskim postupcima u bruto iznosu. Troškove veštaka čine putni troškovi, troškovi za ishranu i prenoćište i izgubljena zarada a veštaku pripadaju i troškovi neposrednog vršenja radnji u postupku kao i naknada za utrošeni materijal i druge stvarne izdatke.
Ključne reči: troškovi postupka, grafoskopsko veštačenje, sudski postupak, predujam, dokazna sredstva.