TEMA BROJA
PREKRŠAJNO PRAVO
UDK:340.142:347.513(497.11)
343.11
COBISS.SR-ID 70547721
NAKNADA ŠTETE LICU KOJE JE NEOPRAVDANO KAŽNJENO PREKRŠAJNIM NALOGOM
ZA PREKRŠAJ
* Dr Mirjana Martić, sudija i zamenik predsednika Prekr-šajnog suda u Beogradu i predsednik Izvršnog odeljenja
suda.
Rezime: Institut prekršajnog naloga uveden je u prekršajno pravo 2013. godine. On predstavlja izuzetak od
pravila da kaznu za prekršaj izriče prekršajni sud. Izdavalac prekršajnog naloga je organ uprave koji izriče
novčanu kaznu za prekršaj, a kažnjeno lice ima mogućnost da pokrene prekršajni postupak u roku od osam dana
od dana uručenja prekršajnog naloga i na taj način obezbedi sebi pravo da se o optužbi za prekršaj odluči pred
nezavisnim i nepristrasnim sudom.
Prekršajni nalozi uvedeni su za najlakše prekršaje za koje je propisana novčana kazna u fiksnom iznosu. Korist od
prihvatanja odgovornosti za prekršaj na osnovu prekršajnog naloga je mogućnost da se u roku od osam dana od
dana uručenja uplati polovina izrečene novčane kazne, u kom slučaju se druga polovina oprašta. Međutim, ovaj
institut je ubrzo postao široko rasprostranjen u praksi, a po mišljenju autora, on je ujedno postao i način da se „na
mala vrata“ izdavaocima prekršajnih naloga – organima uprave „vrati“ nadležnost da kažnjavaju za prekršaje.
Prekršajne naloge izdaju organi uprave, ali na osnovu Zakona o prekršajima, zbog čega autor na početku rada
analizira njegovu pravnu prirodu sa aspekta upravnog i prekršajnog prava. U nastavku, autor sagledava pravni okvir
kojim je uređena oblast naknade štete neopravdano kažnjenom licu za prekršaj, tako što upoređuje rezultate ogleda
jezičkog i ciljnog tumačenja odredaba Zakona o prekršajima. Rezultati ogledne analize izloženi su u zaključnom
delu u kojem autor nastoji da odgovori na pitanje da li se lice kažnjeno za prekršaj prekršajnim nalogom može
kvalifikovati kao neopravdano kažnjeno lice i pod kojim uslovima.
Ključne reči: prekršajni nalog, naknada štete, prekršaj, neopravdano kažnjen, neosnovana osuda, ponavljanje
postupka.
OGLEDI
SVOJINSKO PRAVO
UDK:347.23:334.73(497.11)
COBISS.SR-ID 70547977
NEOBIČAN SLUČAJ ZADRUŽNE SVOJINE U USTAVU REPUBLIKE SRBIJE
* Doc. dr Aleksa Radonjić, docent na Pravnom fakultetu Univerziteta Union u Beogradu.
Rezime: U Ustavu Republike Srbije u članu 86. stavu 1. propisano je da se jemče privatna, zadružna i javna svojina.
Međutim, kriterijum podele prava svojine na javnu i privatnu ne ostavlja mesta za treću kategoriju. Analizom
relevantnih propisa utvrđeno je da je zadružna svojina privatna svojina. Zadruga je titular zadružne svojine, a ona je
pravno lice koje osnivaju fizička lica, stoga je zadružna svojina privatna svojina koja nosi ime svog titulara. Ona je
uljez u članu 86. stavu 1. Ustava. Ako je ustavotvorac želeo osigurati postojanje zadruga i njihovo pravno
uređivanje kao posebnog oblika organizovanja fizičkih lica, onda je to trebalo da uradi na primeren način, a ne
fingiranjem postojanja zadružne svojine kao trećeg oblika.
Ključne reči: zadružna svojina, javna svojina, privatna svojina.
NEDOUMICE
KATASTARSKO PRAVO
UDK: 347.235:347.136(497.11)
349.418:3.07(497.11)
349.418:528.44(497.11)
340.142:347.235(497.1)
COBISS.SR-ID 70548489
NEKE DILEME U PRIMENI ZAKONA O UPISU U KATASTAR NEPOKRETNOSTI I VODOVA
* Ruža Urošević, sudija Upravnog suda u penziji.
Rezime: Razlozi za donošenje posebnog zakona kojim bi se uredio postupak upisa u katastar nepokretnosti sadržani su u potrebi povećanja efikasnosti i ažurnosti katastra nepokretnosti, pojednostavljenja i ubrzanja procedure upisa u katastar nepokretnosti, činjenja komfornijim podnošenje zahteva za upis i otklanjanja određenih nedostataka koji su uočeni u primeni važećeg zakona koji uređuje katastar nepokretnosti. Prilikom analize pojedinih zakonskih rešenja učinjen je pokušaj da se odgovori na pitanje da li su svi navedeni ciljevi ostvareni i da li se, i kako, nova zakonska rešenja sprovode u praksi. Pritom je ukazano i na određene dileme u primeni zakona, dok je posebna pažnja posvećena zakonskim rešenjima koja se odnose na pokretanje postupka upisa u katastar nepokretnosti, načelo prvenstva i odlučivanje o upisu.
Ključne reči: katastar nepokretnosti, pokretanje postupka upisa, načelo prvenstva upisa, odlučivanje o upisu.
OGLEDI BOSNA I HERCEGOVINA
UDK:343.85:343.541-053.2/.6(497.6)
COBISS.SR-ID 70548745
O PRAVNOJ ZAŠTITI I PREVENCIJI DJECE KAO ŽRTAVA SEKSUALNOG UZNEMIRAVANJA U BOSNI
I HERCEGOVINI
(I deo)
* Prof. dr Azra Adžajlić-Dedović, redovni profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu
** Prof. dr Marina M. Simović, sekretar Ombudsmana za djecu Republike Srpske, vanredni profesor, Fakultet pravnih nauka Univerziteta „Apeiron” Banja Luka.
Rezime: Pod nasiljem i zlostavljanjem podrazumjeva se svaki oblik jednom učinjenog, odnosno ponavljanog verbalnog ili neverbalnog ponašanja koje ima za posljedicu stvarno ili potencijalno ugrožavanje zdravlja, razvoja i dostojanstva ličnosti djeteta i učenika ili zaposlenog. Nasilje i zlostavljanje može da se javi kao fizičko, psihičko (emocionalno) i socijalno. Osim navedenih oblika, nasilje i zlostavljanje prepoznaje se i kroz: zloupotrebu, seksualno nasilje, eksploataciju djeteta i učenika, elektronsko nasilje i dr. Seksualno nasilje i zlostavljanje je ponašanje kojim se dijete i učenik seksualno uznemirava, navodi ili primorava na učešće u seksualnim aktivnostima koje ne želi, ne shvata ili za koje nije razvojno dorastao ili se koristi za prostituciju, pornografiju i druge oblike seksualne eksploatacije. Autori u radu analiziraju, između ostalog, dokazivanje odgovornosti za izvršeno seksualno uznemiravanje i značenje termina osjetljivi svjedoci ukazujući da seksualno vaspitanje djece mora biti oplemenjeno etičkim, psihološkim i društvenim aspektima odnosa među polovima. Nažalost, roditelji i vaspitači ne raspolažu dovoljnim znanjem o seksualnom vaspitanju djece. Pri tome, skladni porodični odnosi trebali bi biti prvi uslov pozitivnog vaspitanja, predstavljeni kroz jednaku raspodjelu dužnosti i obaveza između oca i majke, ali i uz uzajamnu obzirnost i pomoć i njihovo međusobno poštovanje.
Ključne riječi: djeca, seksualno uznemiravanje, osjetljivi svjedoci, pravna zaštita.
OGLEDI
OBLIGACIONO PRAVO
UDK:340.142:[347.447.63:336.717.5(4-672EU)
COBISS.SR-ID 70548233
SPOREDNI TROŠKOVI KREDITA I PRAKSA EVROPSKOG SUDA PRAVDE
– NKOSK
* Džebo Z. Peđa, advokat iz Beograda.
Rezime: U moru sporova između korisnika kredita i poslovnih banaka, koji se vode pred gotovo svim sudovima u Republici Srbiji, pored onih koji zauzimaju najviše prostora a tiču se troškova obrade kredita, jesu oni koji za predmet imaju troškove osiguranja kredita kod Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita sa hipotekom. Iako, što se tiče predmetnih sporova postoji ogromna sudska praksa svih sudova, preko prvostepenih, drugostepenih, pa i do samog Vrhovnog kasacionog suda, ovo pitanje i dalje ostaje nerešeno u konačnom smislu. Sagledavajući sveukupnu sudsku praksu, stiče se utisak da ista pati od nedostatka konačne slike, odnosno ista se nikako ne uklapa u teorijske osnove obligacionog prava, koja svoje uporište mora da ima i u praksi evropskog prava. Cilj ove analize je zapravo, da se kroz sudsku praksu nacionalnih sudova i praksu Evropskog suda pravde, da odgovor na postavljeno sporno pravno pitanje u sporovima u vezi sa troškovima osiguranja kredita (NKOSK). Zapravo, ovo je pokušaj, da se na prvi pogled komplikovani sporovi svedu na jednostavnu teorijsku osnovu koja daje odgovor ne samo na predmet ove analize već na sve sporove između korisnika i banaka.
Ključne reči: ugovor o kreditu, Evropski sud pravde (ESP), načelo transparentnosti, prosto jezičko tumačenje, načelo autonomije volje, Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita (NKOSK), troškovi osiguranja potraživanja, glavna i sporedna obaveza, preuzimanje ispunjenja, sredstvo obezbeđenja.
OGLEDI
RADNO PRAVO
UDK: 349.22(497.11)
COBISS.SR-ID 67856905
FLEKSIBILNI OBLICI RADA
* Persida Jovanović, sudija Apelacionog suda u Beogradu u penziji.
Rezime: Fleksibilni oblici rada podrazumevaju slobodniji pristup radu i njegovo prilagođavanje zahtevima tržišta i to su: radni odnos na određeno vreme, rad sa nepunim radnim vremenom, rad van radnog odnosa, radni odnos za obavljanje poslova van prostorija poslodavca i privremeno ustupanje zaposlenih posredstvom Agencije za zapošljavanje, te odstupaju od tradicionalnog koncepta radnog odnosa zasnovanog ugovorom o radu na neodređeno vreme, sa punim radnim vremenom, pri čemu se rad obavlja u prostorijama poslodavca.
Radni odnos na neodređeno vreme je pravilo, a radni odnos na određeno vreme je fleksibilni oblik rada i predstavlja izuzetak, čije je vremensko trajanje određeno Zakonom o radu, kao slučajevi u kojima zaposleni zasniva radni odnos na ovaj način, kao i izuzeci što ima za cilj zaštitu prava ovih zaposlenih od mogućih zloupotreba poslodavca.
Rad sa nepunim radnim vremenom jeste obavljanje poslova zaposlenog u vremenu koje je kraće od punog radnog vremena od 40 časova nedeljno, a koje prema Zakonu o radu ne može biti kraće od 36 časova nedeljno, pri čemu zaposleni ostvaruje prava i obaveze po osnovu rada kao da radi sa punim radnim vremenom.
Rad van radnog odnosa znači radno angažovanje određenih kategorija lica bez zasnivanja radnog odnosa, te angažovano lice nema status zaposlenog, a naknada koju ostvaruje ne predstavlja zaradu. Ima različite oblike i to: ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, ugovor o delu, ugovor o stručnom osposobljavanju i stručnom usavršavanju i ugovor o dopunskom radu. Zakon propisuje pismenu formu ugovora. Lice angažovano po osnovu ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova, ostvaruje prava po osnovu Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i Zakona o zdravstvenom osiguranju.
Radni odnos za obavljanje poslova van prostorija poslodavca predstavlja fleksibilni oblik rada koji obuhvata rad na daljinu i rad od kuće, pri čemu se poslovi kontinuirano tako obavljaju, odnosno takva je organizacija rada kod poslodavca.
Privremeno ustupanje zaposlenih posredstvom Agencije za zapošljavanje predstavlja oblik fleksibilnog zapošljavanja, koji je uređen Zakonom o agencijskom zapošljavanju, te je ustupljeno lice fizičko lice koje je u radnom odnosu u Agenciji, koja ga privremeno ustupa poslodavcu korisniku radi obavljanja poslova pod njegovim nadzorom i rukovođenjem, u skladu sa ovim zakonom. Ustupljeni zaposleni za vreme privremenog obavljanja poslova kod poslodavca korisnika u skladu sa navedenim zakonom ima pravo na jednake uslove rada kao i uporedni zaposleni kod poslodavca korisnika. Agencija je dužna da ustupljenom zaposlenom za period ustupanja isplati zaradu, naknadu zarade i naknadu troškova.
Ključne reči: fleksibilan rad, rad na određeno vreme, nepuno radno vreme, privremeni i povremeni poslovi, ugovor o delu, dopunski rad, stručno osposobljavanje, stručno usavršavanje, rad na daljinu, rad van prostorija poslodavca, privremeno ustupanje zaposlenog, poslodavac korisnik.
TEMA BROJA
IZVRŠNO PRAVO
UDK: 347.952(497.11)
COBISS.SR-ID 67856649
DA LI SU POTREBNE IZMENE ZAKONA O IZVRŠENJU I OBEZBEĐENJU?
* Mladen Nikolić, sudija Privrednog apelacionog suda.
** Prof. dr Nebojša Šarkić, Pravni fakultet Univerziteta Union, Beograd.
Rezime: U članku je dat pregled zakona koji su na našim prostorima uređivali postupak izvršenja i obezbeđenja uz kratak kritički osvrt na te zakone. Autori potom iznose svoje mišljenje o kvalitetu aktuelnog Zakona o izvršenju i obezbeđenju kao i pojedine konkretne predloge koji bi doveli do poboljšanja nekih normi tog zakona. Iskazana je težnja da se tekst Zakona o izvršenju i obezbeđenju poboljša ne samo u pravnom smislu, nego i u jezičkom (pravopis i gramatika), kao i da se iz aktuelnog zakona izostavi deo koji je posvećen statusnim pitanjima javnih izvršitelja i u toj oblasti donese poseban zakon.
Ključne reči: Zakon o izvršenju i obezbeđenju, član, izmene, sud, javni izvršitelj.
OGLEDI
USTAVNO PRAVO
UDK: 342.56(497.11)
COBISS.SR-ID 62672905
VRLINE I MANE NOVELIRANIH USTAVNIH ODREDABA O PRAVOSUĐU
* Zoran Ivošević, bivši sudija Vrhovnog suda i univerzitetski profesor u penziji.
Rezime: Tekst pod ovim naslovom je drugo izdanje ogleda „Akt promene ustavnih odredaba o pravosuđu“, objavljenog u ovom časopisu januara ove godine. I u novom izdanju ukazuje se na vrline i mane amandmana o sudstvu i javnom tužilaštvu, koji još uvek nisu ujedinjeni u nezavisnu pravosudnu vlast, sposobnu da se odupre političkim uticajima. Ali je novi tekst potpuniji, argumentovaniji i delotvorniji.
Ključne reči: noveliranje Ustava, sudstvo, javno tužilaštvo, podela vlasti, pravosudna vlast, visoki pravosudni savet.