OGLEDI
PROCESNO PRAVO
UDK:343.148:343.982.4(497.11)
COBISS.SR-ID 62703881
VARIJABILNOST POTPISA I RUKOPISA
* Marko Jovanović, diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom, dugogodišnji saradnik na poslovima izrade grafoskopskih veštačenja.
Rezime: Pisanje je kompleksan psihomotorički proces u kome svaka osoba ugrađuje svoje individualne karakteristike rukopisa stečene u postupku učenja odnosno sticanja ove veštine.
Različiti spoljašnji uslovi poput neuobičajenog položaja tela pri pisanju, neuobičajene podloge na kojoj se piše, sredstva kojim se piše, spoljne temperature, stepena osvetljenja, optičkih pomagala ili brzine kojom se piše kao i različiti unutrašnji uslovi poput nervoze, umora ili bolesti mogu, u većem ili manjem obimu, uticati na rukopis/potpis skriptora. Varijacije ovog tipa veštak grafolog mora imati u vidu prilikom proučavanja spornih i nespornih rukopisa i potpisa.
Ključne reči: pisanje, rukopis, spoljni i unutrašnji uticaji, skriptor, grafoskopsko veštačenje, sudski postupak.
NEDOUMICE
KRIVIČNO PRAVO
UDK: 343.126.1(497.11)
340.142:343.296(497.11)
COBISS.SR-ID 62711305
LICE NEOSNOVANO LIŠENO SLOBODE – ČLAN 584. ZKP I NAKNADA ŠTETE
U SUDSKOJ PRAKSI
I deo
* Dragan U. Kalaba, zamenik Višeg javnog tužioca u Čačku u penziji.
Rezime: Shodno članu 2. tačka 23. ZKP, pod lišenjem slobode podrazumeva se hapšenje, zadržavanje, zabrana napuštanja stana, pritvor i boravak u ustanovi koji se u skladu sa ovim Zakonikom, uračunava u pritvor. Navedena grupa lica neosnovano lišenih slobode se deli na dve podgrupe.
Prva, obuhvata lica koja su bila lišena slobode a nije došlo do pokretanja postupka i druga, obuhvata lica koja su lišena slobode i prema kojima je došlo do pokretanja postupka.
Dakle, ako je lice lišeno slobode (bilo koji vid lišenja slobode), a nije došlo do pokretanja postupka smatra se licem koje je neosnovano lišeno slobode i ima pravo na naknadu štete. Ako je lice lišeno slobode a došlo je do pokretanja postupka, pa kada je takav postupak pravnosnažnim rešenjem obustavljen ili je optužba odbijena ili je postupak okončan odbijajućom presudom ili oslobađajućom presudom, isto se smatra licem neosnovano lišenim slobode i ima pravo na naknadu štete.
Ključne reći: pokretanje krivičnog postupka, lišenje slobode, neosnovano lišenje slobode, naknada štete.
OGLEDI BONA I HERCEGOVINA
UDK: 331.468(497.11)
340.142:347.513(497.11)
COBISS.SR-ID 62718217
NAKNADA ŠTETE KOD POVREDE ZAPOSLENIKA NA RADU ILI U VEZI
SA RADOM OD STRANE TREĆEG LICA, SA ANALIZOM PRESUDE VRHOVNOG KASACIONOG SUDA REPUBLIKE SRBIJE
* Dr sc. Adis Poljić, sudija u Osnovnom sudu u Zvorniku.
Rezime: Predmet rada je analiza jednog od slučajeva kada zaposlenik potražuje naknadu štete zbog povrede na radu ili u vezi sa radom. U praksi se najčešće dešavaju slučajevi da do povrede zaposlenika dolazi zbog njegovih propusta u radu ili propusta poslodavca da osigura adekvatne uslove rada za zaposlenika. Međutim, dešavaju se slučajevi kada do povrede na radu ili u vezi sa radom dođe zbog radnje trećeg lica. Postoje različita mišljenja da li postoji odgovornost poslodavca u ovom slučaju. Vrhovni kasacioni sud Republike Srbije je u presudi broj Rev2 2260/2018 od 24. 9. 2020. godine odlučio da poslodavac nije odgovoran da nadoknadi štetu koju je zaposleniku prouzrokovalo treće lice. Kako bi se ocijenila pravilnost ovakvog mišljenja u radu će se komparirati i drugi slučaj kada je radniku na radu treće lice prouzrokovalo štetu, te će se analizirati rizik koji može predstavljati osnov odgovornosti poslodavca i svi elementi štete koje je potrebno cijeniti prilikom odlučivanja o tužbi. Posebno je značajna analiza osnova odgovornosti za štetu. Upravo je osnov odgovornosti i sporan za odgovornost poslodavca, i kada se on može osloboditi odgovornosti za naknadu štete. Na kraju se dolazi do zaključka da ukoliko mogućnost nastanka štete predstavlja profesionalni rizik određene vrste zanimanja, istu ne snosi zaposlenik nego poslodavac što treba da bude putokaz sudovima u daljnjim slučajevima, odnosno da se mišljenje Vrhovnog kasacionog suda Republike Srbije ne može prihvatiti. Primjena ovakvog zaključka treba omogućiti veću zaštitu prava radnika, ali i pravilnu primjenu pozitivnog prava.
Ključne riječi: radnik, poslodavac, povreda na radu, šteta, odgovornost.
TEMA BROJA
PRIVREDNO PRAVO
UDK: 341.96:347.736/.739
340.134:347.736/.739(497.11)
COBISS.SR-ID 62653449
MEĐUNARODNI STEČAJ
(kratak opšti prikaz)
* Dr Marko Radović, sudija Privrednog suda u Beogradu.
Rezime: U radu se, sa teorijskopravnog stanovišta, analiziraju opšta pitanja vezana za međunarodni stečaj. Cilj autora je da pojedina pitanja iz ove materije razjasni i motiviše one koji pravo primenjuju na primenu odredaba o međunarodnom stečaju. Ovo iz razloga što je normativni okvir o međunarodnom stečaju ustanovljen prvenstveno u cilju da olakša postupak rešavanja složenih pitanja u stečajnim postupcima sa elementom inostranosti.
Ključne reči: stečaj, međunarodni stečaj, glavni i sporedni stečajni postupak.
OGLEDI BOSNE I HERCEGOVINE
UDK: 342.76(497.6)
351.77:[616.98:578.834
COBISS.SR-ID 60073737
OSTVARIVANJE LJUDSKIH PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI ZA VRIJEME COVIDA-19
* Prof. dr Milena Simović, redovni profesor Fakulteta za bezbjednost Nezavisnog univerziteta u Banjoj Luci.
** Marina M. Simović, sekretar u Ombudsmanu za djecu Republike Srpske i vanredni profesor na Fakultetu pravnih nauka Panevropskog univerziteta „Apeiron“ u Banjoj Luci.
Rezime: Pandemija virusa COVID-19 koja je tokom 2020. godine zahvatila cijelu planetu znatno je poremetila sve društvene procese na globalnom nivou i donijela svim državama u svijetu mnogobrojne izazove, te potrebu za uvođenjem različitih mjera u cilju prevencije i prevazilaženja novonastale situacije, te saniranja posljedica pandemije. Na početku pandemije države su bile okupirane mjerama za borbu protiv virusa, u smislu ograničenog kretanja stanovništva, zaustavljanja javnog prevoza, zatvaranja škola, vrtića, fakulteta, tržnih centara i svih uslužnih objekata, obustave letova, putovanja itd. Sa izbijanjem virusa fokus je bio na njegovom suzbijanju.
Vanredna situacija kao što je pandemija COVID-19 pružila je osnov mnogim državama za proglašenje vanrednog stanja. S druge strane, vanredne situacije kao što je pandemija COVID-19, koje mogu pružiti osnov za proglašenje vanrednog stanja, moraju biti jasno definisane i razgraničene ustavom i zakonom. One nedvosmisleno ograničavaju i niz ustavnih prava i prava garantovanih Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Tako, Ustav Bosne i Hercegovine sadrži prava koja su identična pravima navedenim u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i protokolima uz ovu konvenciju (član II/3), a prema članu X/2 Ustava Bosne i Hercegovine nijednim amandmanom na ovaj ustav ne može se eliminisati, niti umanjiti bilo koje od prava i sloboda iz člana II ovog ustava, niti izmijeniti ova odredba. Ustav Republike Srpske sadrži cijelo jedno poglavlje o ljudskim pravima i slobodama (čl. 10-49), a ograničenje ovih prava je moguće predvidjeti samo ako je to potrebno za vođenje krivičnog postupka, zaštite bezbjednosti ljudi i imovine, zaštite zdravlja ljudi ili bezbjednosti Republike. Način ostvarivanja ljudskih prava i sloboda može se propisati zakonom samo kada je to neophodno za njihovo ostvarivanje.
Ključne riječi: pandemija, Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Ustav Bosne i Hercegovine, Ustav Republike Srpske.
OGLEDI
GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO
UDK: 347.919.3
COBISS.SR-ID 60010249
SPOR MALE VREDNOSTI
* Vladimir M. Vrhovšek, sudija Višeg suda u Beogradu.
** Vladimir V. Kozar, Pravni fakultet za privredu i pravosuđe, Novi Sad.
Rezime: U radu su prikazane zakonske odredbe, stavovi sudske prakse i mišljenja pravne nauke o posebnom postupku u parnicama o sporovima male vrednosti. Objašnjen je pojam, istorijat i značaj maličnog spora. Posebno su razmotrena pitanja koja se tiču cenzusa, odnosno granične vrednosti predmeta spora od koje zavisi primena ove posebne vrste postupka. Ukazano je na problem velikog broja postupaka u maličnim sporovima, čija je vrednost toliko niska da ne bi trebalo pokretati mehanizam sudske zaštite, kao i na neophodnost propisivanja minimalnog cenzusa za dozvoljenost tužbe. S druge strane, previsoko propisani cenzus u sporovima male vrednosti ne odgovara ekonomskoj snazi građana, što dovodi do smanjenja kvaliteta sudske zaštite u sporovima koji za stranku imaju veliki značaj. Zatim su analizirane najvažnije specifičnosti maličnog spora, koje se ispoljavaju u posledicama izostanka stranaka sa ročišta za glavnu raspravu, kao i u ograničenju žalbenih razloga isključenjem principa beneficium novorum. Prikazan je procesnopravni značaj izostanka tužioca, odnosno tuženog, koji se ogleda u nastupanju fikcije povlačenja tužbe, odnosno donošenju presude zbog izostanka. Ukazano je da se odluka kojom se rešava spor male vrednosti može pobijati samo zbog apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primene materijalnog prava, ali ne i zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Na kraju, dati su predlozi za izmenu zakona, u cilju olakšanja primene procesnih normi i povećanja efikasnosti postupka.
Ključne reči: spor male vrednosti; povlačenje tužbe, presuda zbog izostanka; žalba; beneficium novorum.
OGLEDI
RADNO PRAVO
UDK: 349.22
COBISS.SR-ID 60069897
PREOBRAŽAJ UGOVORA O PRIVREMENIM I POVREMENIM POSLOVIMA U RADNI ODNOS NA NEODREĐENO VREME
* Stevan Karać, zamenik javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Mionici.
Rezime: Evidentna je namera zakonodavca da striktno odvoji rad po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima kao rad van radnog odnosa, od rada u okviru radnog odnosa i svih njegovih pojavnih oblika. Ovi instituti, zaista imaju različitu pravnu prirodu i zasnivaju se na potpuno suprotnim osnovama. Ipak, savremene, specifične ekonomsko-socijalne prilike u našoj zemlji dovele su do neplaniranih preklapanja ovih instituta u praksi. Ovakva pojava, između ostalog, dovodi do sporova, a time i do potrebe za sudskom intervencijom i procesuiranjem. Nastojanje je bilo da se putem analize dve odluke Vrhovnog kasacionog suda, u kojima su izneti dijametralni pravni stavovi, izvrši osvrt na stanje u toj oblasti.
Ključne reči: ugovor o privremenim i povremenim poslovima, radni odnos na neodređeno vreme, preobražaj.
TEMA BROJA
KRIVIČNO PRAVO
UDK: 343.541-053.2/.6
077:343.98
COBISS.SR-ID 59994121
ISKORIŠĆAVANJE RAČUNARSKE MREŽE ILI KOMUNIKACIJE DRUGIM TEHNIČKIM SREDSTVIMA
ZA IZVRŠENJE KRIVIČNIH DELA PROTIV POLNE SLOBODE PREMA MALOLETNOM LICU
(MANJKAVOSTI I DILEME)
* Dr Marko Milović, advokat u Beogradu.
Rezime: Ovo relativno novije krivično delo egzistira od 2009. godine, sa donošenjem ZID KZ, a za uvođenje u naše krivično zakonodavstvo formalni osnov je bila ratifikacija Konvencije Saveta Evrope o zaštiti dece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja. Razvoj tehnike i tehnologije, pored niza pozitivnih stvari, omogućio je i mnogobrojne zloupotrebe, koje su naročito vidljive kada je u pitanju mlađa populacija (maloletnici i deca) u sferi seksualnih odnosa. Ovom inkriminacijom se nastojalo da se maloletnicima i deci pruži zaštita u tom smislu, ali postojeće zakonsko rešenje sadrži određene manjkavosti i dileme, koje su u osnovi tema ovog rada.
Ključne reči: maloletnici, deca, krivična dela protiv polne slobode, Konvencija, računarska mreža.
OGLEDI BOSNE I HERCEGOVINE
UDK: 343.146(497.6)
COBISS.SR-ID 57587209
PRETRES STANA, PROSTORIJA, OSOBA I STVARI KAO RADNJA DOKAZIVANJA
U KRIVIČNOM POSTUPKU BOSNE I HERCEGOVINE: TEORIJSKO – PRAKTIČNI ASPEKT
II deo
* Sadmir Karović, vanredni profesor – krivičnopravna naučna oblast, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku, zaposlen u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, BiH.
** Suad Orlić, vanredni profesor na krivičnopravnoj katedri na Univerzitetu u Zenici.
Rezime: Prikupljanje dokaza i efikasno vođenje krivičnog postupka u vezi rasvjetljavanja i rješenja određene krivične stvari i donošenje sudske odluke je nemoguće zamisliti bez poduzimanja radnji dokazivanja. S obzirom na restriktivne zakonske uslove, prikupljanje potrebnih dokaza u krivičnom postupku primjenom ove radnje dokazivanja potrebno je promatrati kroz prizmu zakonitosti dokaza. Naime, pretres stana, prostorija, osoba i stvari je opšta radnja dokazivanja koju je moguće poduzeti u svim krivičnim postupcima bez obzira na vrstu i prirodu krivičnog djela. Međutim, zakonodavac je propisao i određene uslove materijalne (osnov sumnje) i formalne prirode (naredba suda) koje je potrebno zadovoljiti u cilju poduzimanja ove radnje dokazivanja. S tim u vezi, apostrofirana je veoma značajna uloga ovlaštenih službenih lica u krivičnom postupku prilikom praktične primjene ove radnje dokazivanja na planu prikupljanja dokaza neophodnih za efikasno vođenje krivičnog postupka. Također, zakonodavac je propisao i zakonsku mogućnost primjene ove radnje dokazivanja bez prethodnog pribavljanja naredbe od strane sudije za prethodni postupak kada su zadovoljeni određeni zakonski uslovi.
Ključne riječi: radnja dokazivanja, krivični postupak, osnov sumnje, zakonitost dokaza.