Category Archives for "Autori"

PRIGOVOR TREĆEG LICA

OGLEDI

IZVRŠNO PRAVO

UDK: 340.134:347.952(497.11)
COBISS.SR-ID 57549577

PRIGOVOR TREĆEG LICA
* Dr Vujadin Masnikosa, zamenik predsednika Komore javnih izvršitelja Republike Srbije.

Rezime: Treće lice u izvršnom postupku može intervenisati, kada posledice ovog postupka direktno pogađaju njegova prava, i to tako što će do okončanja samog postupka tražiti da se izvršenje na određenom predmetu utvrdi nedozvoljenim. Nedozvoljenost izvršenja treće lice može tražiti putem izlučnog prigovora ili podnošenjem tužbe i pokretanjem parničnog postupka. Cilj izlučnog prigovora i tužbe je da spreče sprovođenje izvršenja na pokretnoj ili nepokretnoj stvari na kojoj treće lice ima pravo koje može predstavljati prepreku da se to izvršenje sprovede. Treće lice ima mogućnost da predloži odlaganje izvršenja, kada podnese prigovor da se izvršenje na nekom predmetu izvršenja proglasi nedozvoljenim. Javni izvršitelj tada može odložiti izvršenje, samo jednom u toku izvršnog postupka, ako treće lice dokazuje svoje pravo pravnosnažnom odlukom ili javnom ili po zakonu overenom ispravom. Stvarno pravo nije jedino pravo na strani trećeg lica koje sprečava izvršenje, već može biti i neko pravo poput obligacionog i drugih, te je dužnost suda ili javnog izvršitelja da oceni u konkretnom slučaju da li pravo trećeg lica sprečava izvršenje.
Ključne reči: prigovor trećeg lica, nedozvoljenost izvršenja, odlaganje izvršenja.

POVODOM AUTENTIČNOG TUMAČENJA ODREDABA ČLANA 37. ST. 1-3, STAV 4. TAČKA 4) I ČLANA 147. ZAKONA O RADU

NEDOUMICE

RADNO PRAVO

UDK: 349.22:331.106.27(497.11)
COBISS.SR-ID 57585417

POVODOM AUTENTIČNOG TUMAČENJA ODREDABA ČLANA 37. ST. 1-3, STAV 4. TAČKA 4) I ČLANA 147. ZAKONA O RADU1)

* Borivoje Živković, sudija Apelacionog suda u Beogradu u penziji.

Rezime: Autentično tumačenje se odnosi na primenu prava. Pošto se njime stvara nova pravna norma, njen sadržaj mora da odgovara smislu teksta norme zakona odnosno drugog opšteg akta na koji se ovo tumačenje odnosi. U radu je data normativna analiza autentičnog tumačenja odredaba člana 37. st. 1-3, stav 4. tačka 4) i člana 147. Zakona o radu sa stanovišta odgovora na pitanje da li je sačuvana zaštita pravne sigurnosti sa stanovišta njegovog odnosa sa ovim normama Zakona o radu.
Ključne reči: radni odnos na određeno vreme, novoosnovani poslodavac, promena poslodavca, statusna promena, preuzimanje ugovora.

PRIBAVLJANJE NESPORNIH POTPISA I RUKOPISA ZA POTREBE GRAFOSKOPSKOG VEŠTAČENJA

OGLEDI

PROCESNO PRAVO

UDK: 343.148:343.982.4(497.11)
COBISS.SR-ID 57555721

PRIBAVLJANJE NESPORNIH POTPISA I RUKOPISA ZA POTREBE GRAFOSKOPSKOG VEŠTAČENJA

* Marko Jovanović, diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom, dugogodišnji saradnik na poslovima izrade grafoskopskih veštačenja.
Rezime: Za pitanja vanpravnog karaktera, u situacijama kada je potrebno stručno znanje iz pojedinih oblasti kojim sud ne raspolaže, odrediće se izvođenje dokaza veštačenjem. Predmet grafoskopskih veštačenja je utvrđivanje autentičnosti spornih potpisa ili rukopisa primenom grafičke metode.
U cilju izrade grafoskopskog veštačenja, neophodno je pribaviti nesporne rukopise/potpise lica kako bi se mogli uporediti sa originalnim spornim potpisom/rukopisom. Nesporni rukopisi/potpisi se mogu naći u ranije sačinjenim dokumentima ili se mogu uzeti po diktatu veštaka ili suda. Kako bi se isti mogli koristiti za upoređenje sa spornim, moraju biti ispunjeni određeni uslovi koji omogućavaju pouzdano ispitivanje svih elemenata poteza a sve kako bi se dao pouzdan, siguran i proverljiv nalaz i mišljenje veštaka.
Ključne reči: sudski postupak, dokazne radnje, grafoskopsko veštačenje, sporni i nesporni potpisi i rukopisi, diktat.

DISCIPLINSKA ODGOVORNOST JAVNIH IZVRŠITELJA

TEMA BROJA

IZVRŠNO PRAVO

UDK: 347.952-051(497.11)
COBISS.SR-ID 57548041

DISCIPLINSKA ODGOVORNOST JAVNIH IZVRŠITELJA

* Prof. dr Nebojša Šarkić, Pravni fakultet Univerziteta Union.
** Mladen Nikolić, sudija Privrednog apelacionog suda.

Rezime: U članku je dat prikaz normi Zakona o izvršenju i obezbeđenju koje uređuju disciplinsku odgovornost javnih izvršitelja, kao i zapažanja autora članka koja se odnose na nedostatke zakonskih rešenja.
Uvodni deo govori o disciplinskoj odgovornosti uopšte koja prema opštim pravnim standardima predstavlja deo kaznenog prava. Potom je istaknut značaj postojanja instituta disciplinske odgovornosti javnih izvršitelja s obzirom da autori smatraju da ova služba treba besprekorno da obavlja svoje poslove i da odstupanje od striktnih pravila rada mora biti sankcionisano i kao mera generalne prevencije prema drugim javnim izvršiteljima.
Detaljno su obrađene vrste disciplinskih povreda koje su razvrstane u dve kategorije, kao teže i lakše. Organi koji postupaju u disciplinskom postupku protiv javnog izvršitelja su disciplinski tužilac komore i disciplinska komisija, a naznačeno je ko može biti imenovan u navedene organe, kao i ko može inicirati disciplinski postupak. Potom se u članku opisuje tok disciplinskog postupka i pravila koja se primenjuju, kao i način odmeravanja disciplinske mere uz navođenje vrsta disciplinskih mera. Na kraju je istaknuto da je protiv odluke disciplinske komisije dozvoljeno voditi upravni spor, ali i u kom roku zastareva vođenje disciplinskog postupka, kao i izvršenje izrečene disciplinske mere.

Ključne reči: disciplinska odgovornost, javni izvršitelj, disciplinske povrede, disciplinske mere, disciplinski tužilac, disciplinska komisija.

ZAHTEV ZA OTKLANJANJE NEPRAVILNOSTI

OGLEDI

IZVRŠNO PRAVO

UDK: 347.952(497.11)
COBISS.SR-ID 55771913

ZAHTEV ZA OTKLANJANJE NEPRAVILNOSTI
* Zoran Rogić, sudija Višeg suda u Beogradu.

Rezime: Zahtev za otklanjanje nepravilnosti predstavlja važno pravno sredstvo u zaštiti prava i interesa stranaka i učesnika u postupku izvršenja i obezbeđenja i svakako da se davanjem mogućnosti izjavljivanja istog ostvaruje jednak položaj stranaka i učesnika u postupku koji sprovodi sud, odnosno javni izvršitelj. U dosadašnjoj praksi čini se da se najveći broj nepravilnosti iskazao u predmetima koji se odnose na razne vrste činjenja, u predmetima iseljenja i ispražnjenja nepokretnosti, kao i u predmetima prodaje nepokretnosti, gde su donošena pravnosnažna rešenja kojim su utvrđene određene nepravilnosti prilikom sprovođenja izvršenja i nalagano otklanjanje istih.

Ključne reči: postupak izvršenja i obezbeđenja, otklanjanje nepravilnosti.

PRETRES STANA, PROSTORIJA, OSOBA I STVARI KAO RADNJA DOKAZIVANJA U KRIVIČNOM POSTUPKU BOSNE I HERCEGOVINE: TEORIJSKO – PRAKTIČNI ASPEKT I deo

OGLEDI BOSNE I HERCEGOVINE

UDK: 343.146(497.6)
COBISS.SR-ID 55775753

PRETRES STANA, PROSTORIJA, OSOBA I STVARI KAO RADNJA DOKAZIVANJA
U KRIVIČNOM POSTUPKU BOSNE I HERCEGOVINE: TEORIJSKO – PRAKTIČNI ASPEKT
I deo
* Sadmir Karović, vanredni profesor – krivičnopravna naučna oblast, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku, zaposlen u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, BiH.
** Suad Orlić, vanredni profesor na krivičnopravnoj katedri na Univerzitetu u Zenici.

Rezime: Prikupljanje dokaza i efikasno vođenje krivičnog postupka u vezi rasvjetljavanja i rješenja određene krivične stvari i donošenje sudske odluke je nemoguće zamisliti bez poduzimanja radnji dokazivanja. S obzirom na restriktivne zakonske uslove, prikupljanje potrebnih dokaza u krivičnom postupku primjenom ove radnje dokazivanja potrebno je promatrati kroz prizmu zakonitosti dokaza. Naime, pretres stana, prostorija, osoba i stvari je opšta radnja dokazivanja koju je moguće poduzeti u svim krivičnim postupcima bez obzira na vrstu i prirodu krivičnog djela. Međutim, zakonodavac je propisao i određene uslove materijalne (osnov sumnje) i formalne prirode (naredba suda) koje je potrebno zadovoljiti u cilju poduzimanja ove radnje dokazivanja. S tim u vezi, apostrofirana je veoma značajna uloga ovlaštenih službenih lica u krivičnom postupku prilikom praktične primjene ove radnje dokazivanja na planu prikupljanja dokaza neophodnih za efikasno vođenje krivičnog postupka. Također, zakonodavac je propisao i zakonsku mogućnost primjene ove radnje dokazivanja bez prethodnog pribavljanja naredbe od strane sudije za prethodni postupak kada su zadovoljeni određeni zakonski uslovi.

Ključne riječi: radnja dokazivanja, krivični postupak, osnov sumnje, zakonitost dokaza.

POSTUPAK ZA REŠAVANJE SPORNOG PRAVNOG PITANJA

OGLEDI

PARNIČNO PROCESNO PRAVO

UDK: 342.56(497.11)
COBISS.SR-ID 55761929

POSTUPAK ZA REŠAVANJE SPORNOG PRAVNOG PITANJA
* Branko Stanić, sudija Vrhovnog kasacionog suda.

Rezime: Postupak rešavanja spornog pravnog pitanja kao procesni institut, uveden je u naš pravni sistem i u nadležnosti je Vrhovnog kasacionog suda (jedna od nadležnosti van suđenja). Zauzimanje pravnih stavova u ovom postupku predstavlja doprinos afirmaciji sudske prakse najvišeg suda u Republici Srbiji.
Pravni stavovi koji se donesu u ovom postupku su pomoć prvostepenim sudovima, jer obezbeđuju standard jednakosti, pravne sigurnosti i suđenja u razumnom roku. Istovremeno, omogućava se strankama da u istoj ili sličnoj činjenično-pravnoj situaciji predvide ishod parnice i na lakši, brži i efikasniji način zaštite svoja prava pred sudovima.

Ključne reči: Zakon o parničnom postupku, Savet Evrope, Evropska konvencija o ljudskim pravima, prethodno pitanje.

POLAGANJE ZAKLETVE VEŠTAKA – PREVAZIĐENA I NEPOTREBNA ODREDBA

NEDOUMICE

KRIVIČNO PROCESNO PRAVO

UDK: 343.148(497.11)
COBISS.SR-ID 55773449

POLAGANJE ZAKLETVE VEŠTAKA – PREVAZIĐENA I NEPOTREBNA ODREDBA
* Dr Marko Milović, advokat u Beogradu.

Rezime: Pojedine odredbe u Zakoniku o krivičnom postupku su laički rečeno na začelju po svom značaju. Jedna od takvih odredaba je i polaganje zakletve veštaka. U ovom radu dat je osvrt zbog čega bi zakonodavac trebalo da “razmisli“ da li i dalje zadržavati ovu odredbu. U tom smislu nastojali smo da ukažemo da izostavljanjem polaganja zakletve veštaka formulisane u članu 119. ZKP-a, i uopšte polaganja zakletve u krivičnom postupku ne bi bio upitan kredibilitet samog veštaka, niti bi bio upitan njegov nalaz i mišljenje.

Ključne reči: zakletva, veštak, nalaz i mišljenje, Zakon o sudskim veštacima.

AKT PROMENE USTAVNIH ODREDABA O PRAVOSUĐU

OGLEDI

USTAVNO PRAVO

AKT PROMENE USTAVNIH ODREDABA O PRAVOSUĐU

* Prof. dr Zoran Ivošević, bivši sudija Vrhovnog suda i univerzitetski profesor u penziji.

Rezime: Akt o promeni Ustava, usvojen dvotrećinskom većinom narodnih poslanika 30. 11. 2021. godine odnosi se na pravosuđe, jer sadrži odredbe o sudovima i Visokom savetu sudstva, javnim tužilaštvima i Visokom savetu tužilaštva. Te odredbe unapređuju važeće ustavne propise o pravosuđu, ali pošto ostavljaju i prostor za dalje političke uticaje na pravosuđe i njih valja unaprediti.

Ključne reči: Akt o promeni Ustava, podela vlasti, sudovi, Visoki savet sudstva, javna tužilaštva, Visoki savet tužilaštva.

ZAŠTITA PRAVA NA POŠTOVANJE PRIVATNOG I PORODIČNOG ŽIVOTA I PRAKSA PRED EVROPSKIM SUDOM ZA LJUDSKA PRAVA

TEMA BROJA

LJUDSKA PRAVA I SLOBODE

UDK: 342.721
340.142:341.645(4)
COBISS.SR-ID 55739913

ZAŠTITA PRAVA NA POŠTOVANJE PRIVATNOG I PORODIČNOG ŽIVOTA I PRAKSA PRED EVROPSKIM SUDOM ZA LJUDSKA PRAVA
* Milica Zlatković, sudija Apelacionog suda u Nišu.

Rezime: Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljem tekstu „Konvencija“),1) kao međunarodni dokument koji je stupio na snagu 1953. godine, za osnovni cilj ima očuvanje i razvijanje osnovnih ljudskih prava i sloboda. Zajedno sa protokolima koji su doneti uz Konvenciju, ona predstavlja jedan od osnovnih izvora međunarodnog prava kojim su priznata ljudska prava, a poseban značaj ima Protokol broj 11,2) koji je u evropsku pravnu praksu uveo mogućnost učešća pojedinca u postupku pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu3) (u daljem tekstu „Sud“ ili „Evrpski sud“). Jedno od najvažnijih prava koja se štite Konvencijom i koje uživa zaštitu u brojnim predmetima pred Sudom, jeste pravo na porodični život. Ovo pravo regulisano je u okviru člana 8. Konvencije i osim prava na poštovanje porodičnog života, ova odredba obuhvata i pravo na poštovanje privatnog života, doma i prepiske. Kako ni Konvencija, ni ostali međunarodni dokumenti koji se bave pitanjem ovih prava, ne definišu pojmove porodice i porodičnog života, to je praksa Evropskog suda u ovoj oblasti od izuzetnog značaja, s obzirom da se navedeni pojmovi tumače u svakom pojedinačnom predmetu, ceneći pri tome specifičnosti svakog individualnog slučaja, ali i savremene životne tendencije, u smislu medicinskog progresa na pojam porodice, kao i nove društvene oblike i forme kojima se priznaje status porodice. Upravo kroz zaštitu ovog člana, a s obzirom da se radi o jednom od najelastičnijih članova sadržanih u Konvenciji, može se sagledati ne samo napredak u pogledu onoga što pojmovi kojima se ovaj član bavi mogu podrazumevati, već pre svega progres u pravnom razmišljanju Evropskog suda i proširenju kruga lica kojima zaštita može biti pružena po ovom osnovu, što je bila jedna od osnovnih inspiracija za nastanak ovog rada.

Ključne reči: ljudska prava, Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, pravna regulativa, član 8, pravo na privatni i porodični život, pozitivne obaveze države, mehanizmi zaštite.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se