Category Archives for "Autori"

Krivičnoprocesni aspekti nalaza i mišljenja vještaka i njegove specifičnosti (I deo)

UDK: 343.147/.148(497.6)

KRIVIČNOPROCESNI ASPEKTI NALAZA I MIŠLJENJA VJEŠTAKA I NJEGOVE SPECIFIČNOSTI (I deo)
Prof. dr sc Osman Jašarević, Pravni fakultet, Univerzitet u Travniku.

Rezime: Među radnjama dokazivanja u krivičnom postupku posebno mjesto zauzima vještačenje. Uloga, zadaci i obaveze vještaka se suštinski nisu promijenili bez obzira na aktuelnu reformu krivičnog zakonodavstva kako kod nas tako i šire u državama regiona, a i dalje su prisutni isti problemi koji su postojali i prije započinjanja promjena u krivičnom procesnom pravu, odnosno krivičnom postupku u posljednjem desetljeću. Odgovori na pitanja koja po naredbi suda treba da da vještak često nisu jednostavna, niti se na njih može odmah dati odgovor. Davanje stručnog nalaza, zaključka i mišljenja zavisi od čitavog niza faktora, okolnosti i prethodnih procesnih radnji, odnosno drugih predvještačenja. O procesnopravnoj prirodi vještačenja, dužnostima i pravima vještaka, kontroli vještačenja, nagradama i naknadama za vještačenje, ulozi stručnih konsultanata i drugim specifičnostima ove radnje dokazivanja govori ovaj naučno-stručni rad.

Ključne riječi: vještačenje – istražna radnja dokazivanja; dužnosti i prava vještaka; principi, postupak i metode vještačenja; nalaz; mišljenje i zaključak; stručni saradnici; naredba o vještačenju; odluka suda.

Zašto ne postoji proceduralna pravda

UDK: 340.12/.13
340.114

ZAŠTO NE POSTOJI PROCEDURALNA PRAVDA
Dr Dragan M. Mitrović, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Rezime: Od sredine prošlog veka obnovljeno je a zatim pojačano interesovanje za prirodnopravna istraživanja. To je vreme kada su se pojavila nova shvatanja koja zagovaraju postojanje različitih vrsta pravde (korporativne, solidarne, organizacione, međunarodne itd). To važi i za proceduralnu pravdu. Najpoznatiji zagovornici shvatanja o postojanju proceduralne pravde su Dž. Rols i O. Hefe, a zatim L. Fuler, H. Hart, R. Dvorkin, P. Koler, M. Van den Bos i drugi.
Uprkos tome, cilj ovog rada nije da podrži ideju o postojanju proceduralne pravde, za šta se zalažu navedeni pisci, već da je ospori. To će biti pokazano pozivanjem na očigledno: da je pravda sinonim za istinitost, a ne za ispravnost na kojoj pomenuti pisci grade pojam proceduralne pravde. Istinitost se odnosi na ono što jeste, što postoji, a ispravnost na pravilno i precizno izvođenje odgovarajućih postupaka. U protivnom, zasnivanje proceduralne pravde na istinitosti predstavljalo bi svojevrstan contradictio in adiecto nastao brkanjem pravednosti i proceduralnosti.
Budući da se ne radi o istim već povezanim pojmovima, istinitost i ispravnost se ne podudaraju, isto kao što se ne podudaraju pravda i pravo. Nešto što je istinito ne mora da bude ispravno. I obrnuto, nešto što je ispravno ne mora da bude istinito. Očigledno, reč je o odnosu cilja (istinitosti, pravde i pravičnosti) i sredstva (ispravnosti, korektnosti, preciznosti, pouzdanosti itd, rečju solidnosti). Takav odnos istinitosti i ispravnosti, samu ispravnost prikazuje kao sredstvo za pravilnu primenu prava, a tek zatim i u drugom redu kao sredstvo za moguće postizanje pravičnosti u pravu. O pravdi tu ne može biti ni reči. Navedeni odnos pokazuje još nešto: da samo materijalna pravna pravila mogu da budu pravedna, dok to ne može da bude slučaj sa proceduralnim pravilima.
Razmatranje odnosa istinitosti i ispravnosti na primeru stvarno postojeće pravde i stvarno nepostojeće proceduralne pravde, pokreće još jedno važno pitanje: odnosa materijalnih (supstancijalnih) i formalnih (proceduralnih) pravnih pravila. Budući da njih nije moguće jasno i do kraja razgraničiti, to se materijalna pravila koja se odnose na procedure proglašavaju proceduralnim, sve to kako bi se proceduralnim pravilima i pozitivnom pravu pribavio oreol pravednosti. To se ne može prihvatiti kao tačno jer, npr, princip nepristrasnosti ili princip poštenja (fairness), koji se pogrešno smatraju proceduralnim, stvarno pripadaju materijalnom pravu.
U još dubljoj senci nalazi se pitanje odnosa prirodnog i pozitivnog prava. Izgleda da se istrajavanje na postojanju proceduralne pravde može smatrati zakasnelim odgovorom pripadnika pozitivističke jurisprudencije. Neobično je da se za postojanje proceduralne pravde zalažu i pisci koji izvorno pripadaju pravcu prirodnopravne jurisprudencije. Izgleda da je i jednima i drugima cilj da pozitivno pravo prikažu kao pravedno. Samo, u ovom slučaju nije reč o konstruktu već o simulakrumu.
Između istinitosti pravde i ispravnosti procedure nalazi se pravičnost kao mesto povremenog susretanja pravde i procedure. Dakle, proceduralna pravda ne postoji. Ali, pravda postoji, samo ona nije proceduralna, što nije ni pravičnost. Procedura je jedino ispravno sredstvo prava, ali pravo nije jedino ispravno sredstvo pravde.

Ključne reči: pravda, pravičnost, istinitost, ispravnost, proceduralno pravo, proceduralna pravda.

Ostvarivanje prava na invalidsku penziju usled povrede na radu i profesionalnog oboljenja

UDK: 364.324(497.11)
331.45/.47

OSTVARIVANJE PRAVA NA INVALIDSKU PENZIJU USLED POVREDE NA RADU I PROFESIONALNOG OBOLJENJA
Branka Banović, Zavod za sudsku medicinu u Nišu, doktorand na Pravnom fakultetu u Nišu.

Rezime: Osnov za uređivanje osiguranja od povreda na radu i profesionalnih oboljenja sadržan je u Konvenciji MOR-a br. 102 o najnižim standardima socijalne sigurnosti iz 1952. godine i Konvenciji br. 121 o davanjima za slučaj nesreće na poslu i profesionalnih bolesti iz 1964. godine, koje promovišu dostojanstven rad u smislu podjednake mogućnosti za žene i muškarce da dobiju dostojanstven i produktivan posao u uslovima slobode i jednakosti, bezbednosti i ljudskog dostojanstva.
Pravo na invalidsku penziju predstavlja značajno pravo u sistemu penzijskog i invalidskog osiguranja. Kao i druga prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i ovo pravo je regulisano Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju („Sl. glasnik RS“, br. 34/2003, 64/2004 – odluka US, 84/2004 – dr. zakon, 85/2005, 101/2005 – dr. zakon, 63/2006 – odluka USRS, 5/2009, 107/2010, 93/2012, 62/2013, 108/2013, 75/2014 i 142/2014 ).
S obzirom da se prava po osnovu povrede na radu i profesionalnog oboljenja u našem zakonodavstvu u najvećem broju ostvaruju kroz sistem zdravstvenog i penzijskog i invalidskog osiguranja, u radu su prikazani upravo osnovi za ostvarivanje prava na invalidsku penziju usled povrede na radu i profesionalnih oboljenja osiguranika.

Ključne reči: povreda na radu, profesionalno oboljenje, konvencije MOR-a, zdravstveno osiguranje, penzijsko i invalidsko osiguranje.

Mere za nepoštovanje radne discipline, odnosno povredu radnih obaveza sa poesbnim osvrtom na meru opomene sa najavom otkaza

UDK: 331.62/.64

MERE ZA NEPOŠTOVANJE RADNE DISCIPLINE, ODNOSNO POVREDU RADNIH OBAVEZA SA POSEBNIM OSVRTOM NA MERU OPOMENE SA NAJAVOM OTKAZA
Mr Vesna Bilbija, sudijski pomoćnik, u zvanju savetnik, arbitar/miritelj kod Republičke agencije za mirno rešavanje radnih sporova.

Rezime: Prema odredbama člana 179a Zakona o radu, poslodavac može zaposlenom za povredu radne obaveze, odnosno nepoštovanje radne discipline da, ako smatra da postoje olakšavajuće okolnosti ili da povreda radne obaveze, odnosno nepoštovanje radne discipline, nije takve prirode da zaposlenom treba da otkaže ugovor o radu, umesto otkaza, izrekne jednu od sledećih mera:
1) privremeno udaljenje sa rada bez naknade zarade, u trajanju od 15 radnih dana;
2) novčanu kaznu u iznosu do 20% osnovne zarade zaposlenog za mesec u kome je novčana kazna izrečena, u trajanju do tri meseca, koja se izvršava obustavom od zarade, na osnovu rešenja poslodavca o izrečenoj meri;
3) opomenu sa najavom otkaza u kojoj se navodi da će poslodavac zaposlenom otkazati ugovor o radu bez ponovnog upozorenja, ako u narednom roku od šest meseci učini istu povredu radne obaveze ili nepoštovanje radne discipline.
U ovom radu učinjen je poseban osvrt na meru opomene sa najavom otkaza. Navedena mera bila je obilato zastupljena u sistemu disciplinskih mera do 90-ih godina prošlog veka, kada je izraženo vaspitno-moralno dejstvo bilo njeno osnovno obeležje i differentia specifica u odnosu na sve druge mere. Pored istorijskog, u ovom radu učinjen je osvrt na meru opomene sa najavom otkaza i u svetlu novih zakonskih rešenja.

Ključne reči: disciplinska odgovornost, disciplinska mera, radna obaveza, radna disciplina, moralno-vaspitno dejstvo, opomena sa najavom otkaza.

Položaj političkih stranaka nacionalnih manjina u izbornom postupku u Republici Srbiji

UDK: 342.724/.728:321.022(497.11)
329(497.11)
323.1/.2(497.11)

POLOŽAJ POLITIČKIH STRANAKA NACIONALNIH MANJINA U IZBORNOM POSTUPKU U REPUBLICI SRBIJI
Radojka Marinković, sudija Upravnog suda.

Rezime: Predmet rada je razmatranje pitanja o nadležnosti i kriterijumima na osnovu kojih izborne komisije odlučuju o priznavanju položaja političke stranke nacionalne manjine podnosiocu proglašene izborne liste i posle donošenja Zakona o političkim strankama koji, između ostalog, definiše pojam i uređuje postupak registracije političke stranke nacionalne manjine i koji prema predmetu svog uređenja predstavlja lex specialis u odnosu na izborne propise. U radu je prikazan i pregled ustavne, sudske i izborne prakse na datu temu. Razmatrano pitanje je od bitnog uticaja, s obzirom na meru “pozitivne diskriminacije” radi obezbeđenja stvarne političke participacije nacionalnih manjina, ustanovljenu izmenama Zakona o izboru narodnih poslanika iz 2004. godine,1) kojom je političkim strankama nacionalnih manjina i koalicijama tih stranaka omogućeno da učestvuju u raspodeli mandata i kada su dobile manje od 5% glasova od ukupnog broja birača koji su glasali. Ova mera sadržana je i u propisima koji uređuju izborni postupak na pokrajinskom i lokalnom nivou. S obzirom da predmet proizlazi iz značaja političke reprezentacije i normativnog opredeljenja Republike Srbije za priznavanje i garantovanje individualnih i kolektivnih prava nacionalnih manjina koje žive na njenoj teritoriji, dat je kratak prikaz međunarodnih standarda i preporuka, te zakonodavnopravni okvir zaštite prava manjina u Republici Srbiji u oblasti kulture, obrazovanja, obaveštavanja i jezika i pisma. Saglasno predmetu razmatranja, posebno su prikazani međunarodni standardi i preporuke za učešće manjina u javnoj vlasti, te zakonska rešenja o položaju manjina u izbornim zakonodavstvima zemalja u okruženju. Tema rada proizašla je iz spornih pravnih pitanja koja su se u praksi pojavila u izbornom procesu u izborima 2016. godine. Cilj rada je da ukaže na potrebu usklađivanja propisa iz oblasti izbornog prava sa kasnije donetim propisima koji su prema predmetu uređenja lex specialis u odnosu na pravna pitanja regulisana izbornim propisima, ali i obavezu poštovanja dostignutih nivoa zaštite manjinskih prava i obavezu poštovanja načela pravičnosti2) kroz obezbeđivanje ujednačene primene propisa u praksi.

Ključne reči: izbori, izborni postupak, političke stranke, nacionalne manjine, pozitivna diskriminacija, međunarodni standardi i preporuke, zaštita prava

Načelo zabrane zloupotrebe prava u upravnom postupku

UDK: 35.077

NAČELO ZABRANE ZLOUPOTREBE PRAVA U UPRAVNOM POSTUPKU
Julijana Nedeljković, načelnik Odeljenja za komunalne i stambene poslove.

Rezime: Zabrana zloupotrebe prava predstavlja “opštu potrebu” kojom se ostvaruje mir i sigurnost u svakoj društvenoj zajednici. U našem pravnom sistemu, na terenu građanske materije, ona je samo parcijalno pozitivirana, a nadu uliva nacrt Građanskog zakonika koji zabranu zloupotrebe prava podiže na nivo načela. Međutim, u Zakonu o opštem upravnom postupku koji počinje sa primenom 1. 6. 2017. godine, ovo načelo je izostalo, kao što je izostao i javni interes iz pojma upravne stvari, a izostali su i dosadašnji zaštitnici javnog interesa – javni tužilac i pravobranilac. Takođe, novi ZUP govori o zabrani zloupotrebe javnih ovlašćenja samo u domenu diskrecionog odlučivanja. Dakle, u prisustvu nepisanog opšteg pravnog načela zabrane zloupotrebe prava, na potezu je upravna praksa – da ga konkretizuje posebnim kriterijumima i tako doprinese pravnoj sigurnosti.

Ključne reči: zabrana zloupotrebe prava, načelo upravnog postupka, zabrana zloupotrebe javnih ovlašćenja, zaštita javnog interesa, stvaralačka uloga upravne prakse.

Šteta kao izvor nastanka obaveze u obligacionom pravu

UDK: 347.426

ŠTETA KAO IZVOR NASTANKA OBAVEZE U OBLIGACIONOM PRAVU
Maja Gluščević, advokatski pripravnik.

Rezime: Šteta je institut obligacionog prava, koja je veoma široko, ali precizno regulisana Zakonom o obligacionim odnosima i ujedno predstavlja kompleksno pitanje kako u teoriji tako i u praksi, jer upravo najveći broj parnica nastaje zbog prouzrokovanja štete i to kako materijalne, tako i nematerijalne.

Ključne reči: Zakon o obligacionim odnosima, šteta, naknada štete, nematerijalna šteta, telesna povreda, telesno oštećenje, smrt, povreda časti, širenje neistinitih navoda.

Osnovna načela novog Zakona o opštem upravnom postupku

UDK: 342.9:35.077.3(497.11)

OSNOVNA NAČELA NOVOG ZAKONA O OPŠTEM UPRAVNOM POSTUPKU
Ljubodrag Pljakić, sudija Vrhovnog suda Srbije u penziji.

Rezime: Novi Zakon o opštem upravnom postupku je stupio na snagu 9. 3. 2016. godine, a u primeni je od 1. 6. 2017. godine. Odredbe čl. 9, 103. i 207. su u primeni od 8. 6. 2016. godine. To je drugi procesni zakon ove vrste od Drugog svetskog rata. Zadatak ovog rada je da prikaže novine u načelima Zakona u odnosu na Zakon koji prestaje da važi početkom primene novog, a i da ukaže na sadržinu načela onako kako ih vidi sudska praksa što će omogućiti i potpuniju primenu ostalih procesnih odredbi. Poruka rada zasnovana na pristupu tumačenja kako samih načela tako i čitavog zakona je u promeni svesti o značaju Zakona i stavljanje u njegovo središte položaja stranke sa njenim pravima i pravnim interesima u postupku, naravno, i sa obavezama. Na taj način i građanin doživljava državu kao svoju, pa će i na zakonu utvrđene obaveze lakše podnositi.

Ključne reči: ZUP, upravna stvar, načela, upravno-sudska praksa, zaštita stranke.

Načelo formalnog legaliteta u praksi izvršenja sudskih odluka

UDK: 347.952

NAČELO FORMALNOG LEGALITETA U PRAKSI IZVRŠENJA SUDSKIH ODLUKA
Prof. dr Nebojša Šarkić, v. d. dekana Pravnog fakulteta Univerziteta UNION u Beogradu.

Rezime: U teoriji izvršnog prava kao nesporno je utvrđeno da se mogu izvršavati samo kondemnatorne odluke, i koje su podobne za sudsko rešenje. Takođe teorija prihvata načelo formalnog legaliteta, po kojem izvršni sudija a samim tim ni javni izvršitelj u izvršnom postupku ne mogu izvršnu ispravu menjati, usaglašavati ili preinačavati. Nažalost, u praksi se dešavaju odstupanja od načela formalnog legaliteta a što je i bio predmet izučavanja u ovome radu.

Ključne reči: Zakon o izvršenju i obezbeđenju; izvršno pravo; izvršna i verodostojna isprava, formalni legalitet, podobnost za izvršenje.

Izvršavanje odluka u porodičnopravnoj zaštiti prema odredbama novog Zakona o izvršenju i obezbeđenju Republike Srbije

UDK: 347.952:347.63/.64(497.11)

IZVRŠAVANJE ODLUKA U PORODIČNOPRAVNOJ ZAŠTITI PREMA ODREDBAMA NOVOG ZAKONA O IZVRŠENJU I OBEZBEĐENJU REPUBLIKE SRBIJE
Prof. dr Nebojša Šarkić, Pravni fakultet Univerziteta Union u Beogradu.
Prof. dr Milan Počuča, Pravni fakultet za privredu i pravosuđe Univerziteta Privredna akademija Novi Sad.

Rezime: Pitanje primene Zakona o izvršenju i obezbeđenju u delu izvršenja odluka u vezi sa porodičnim odnosima predstavlja cilj i svrhu ovog rada. U radu autori komentarišu, upoređuju i predlažu nova rešenja vezana za glavu pet Zakona. Pitanja predaje deteta u izvršnom postupku,izvršavanja radi utvrđivanja ličnih odnosa sa detetom i izvršavanja radi zaštite od nasilja u porodici u cilju zaštite prava deteta, razmatraju se kroz odredbe samog Zakona ali i očekivane posledice koje će primena ovog dela Zakona izazvati u sudskoj praksi.
Pored pomenutih pitanja autori posebno obrađuju temu privremenih mera koja je izuzetno važna u samoj primeni Zakona u delu porodičnopravnih odnosa. Obrađuje se i analizira i uloga centara za socijalni rad u izvršenju sudskih odluka u oblasti porodičnih odnosa.

Ključne reči: predaja deteta, izvršenje, prinudno oduzimanje deteta, organ starateljstva, privremene mere.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se