UDK: 343.615(497.11)
KRIVIČNO DELO UČESTVOVANJE U TUČI IZ ČLANA 123. KZ U SUDSKOJ PRAKSI
Dragan U. Kalaba, zamenik višeg javnog tužioca u Čačku.
Rezime: Inkriminacija krivičnog dela učestvovanje u tuči je predviđena u članu 123. Krivičnog zakonika („Sl. glasnik RS“, 85/05, 88/05, 107/05, 72/09, 111/09, 121/12, 104/13 i 108/14).
Navedeno krivično delo ima samo jedan oblik i glasi: „Ko učestvuje u tuči u kojoj je neko lišen života ili je drugom nanesena teška telesna povreda, kazniće se, za samo učestvovanje, novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.“
Dakle, radnja izvršenja ovog krivičnog dela je učestvovanje u tuči. To je u stvari, aktivna delatnost lica koje učestvuje u tuči, odnosno njegovo fizičko razračunavanje. Takva aktivna radnja, postavlja ključno pitanje: ko je učesnik u tuči u smislu postojanja krivičnog dela iz člana 123. KZ.
Ključne reči: tuča i njen pojam, učesnik u tuči, objektivni uslov inkriminacije, nužna odbrana.
UDK: 340.66
ZNAČAJ MEDICINSKE DOKUMENTACIJE U SUDSKOM POSTUPKU
Prim. dr Gavrilo Šćepanović, sudski veštak, Beograd.
Rezime: Medicinska dokumentacija je zapisnik o stanju pacijentovog zdravlja, ona je zapis o radu lekara, pa mora biti potpuna i istinita. Ona koristi lekaru kada je optužen za nesavesno lečenje ili učinjenu lekarsku grešku, a takođe pomaže pacijentu da dokaže lekarsku grešku.
Lekari i zdravstvene ustanove imaju opštu dužnost vođenja medicinske dokumentacije. Zakonska obaveza svakog zdravstvenog radnika je da to radi uredno i ažurno.
Vođenje dobre i potpune medicinske dokumentacije je najbolja, objektivna potvrda rada lekara i ona mora da bude veran opis konstatovanog stanja. Utvrđeni lokalni ili opšti status mora da bude kratak, jasan i određen, čitko i razumljivo napisan, bez nerazumljivih skraćenica ili opširnih i nesadržajnih latinskih dijagnoza.
Najčešći medicinski problemi koji su predmet sudskog postupka u kome je neophodna precizna, potpuna i sveobuhvatna medicinska dokumentacija su kvalifikacija težine telesne povrede, sumnja na neukazivanje lekarske pomoći, procena elemenata za nesavesno lečenje zbog koga je došlo do pogoršanja zdravlja ili smrti pacijenta, utvrđivanje pravnog uzroka smrti.
Medicinska dokumentacija pomaže pacijentu da upozna i dokaže lekarske greške koje su dovele do oštećenja njegovog zdravlja i da ostvari svoje pravo na obeštećenje. S druge strane, dokumentacijom se i lekar štiti od eventualnih prigovora da nije postupio onako kako je trebalo u konkretnom slučaju. Ukratko, medicinska dokumentacija služi interesima i pacijenta i lekara. Stoga je nužno da se ona, ne samo brižljivo vodi, nego da se isto tako brižljivo i čuva.
Ključne reči: protokol, zdravstveni karton, istorija bolesti, otpusna lista, lekarsko uverenje.
UDK: 343.852:343.54/.55(497.11)
347.919:343.62(497.11)
POVLAČENJE TUŽBE U PARNICI ZA ZAŠTITU OD PORODIČNOG NASILJA
Dr Gordana Stanković, redovni profesor Univerziteta u Nišu.
Rezime: U ovom radu autor analizira povlačenje tužbe u parnicama koje se vode povodom nasilja u porodici. Povod za rad je jedna odluka Vrhovnog kasacionog suda Srbije doneta u postupku po reviziji na rešenje koja je izjavljena u parnici povodom porodičnog nasilja. Objavljena odluka je višestruko interesantna s obzirom na način na koji je sud protumačio procesna pravila koja se odnose na odlučivanje po službenoj dužnosti u ovim parnicama u situaciji kad je povučena tužba za određivanje mera porodičnopravne zaštite.
Ključne reči: nasilje u porodici, tužba za zaštitu od porodičnog nasilja, tužbeni zahtev, odlučivanje.
UDK: 35.077.3(497.11)
NOVI ZAKON O OPŠTEM UPRAVNOM POSTUPKU
Prvostepeni upravni postupak
Ruža Urošević, sudija Upravnog suda.
Rezime: Novi Zakon o opštem upravnom postupku čija primena počinje 1. 6. 2017. godine, predstavlja osnovni zakon za postupanje u svim upravnim stvarima, s tim da se pojedina pitanja upravnog postupka mogu posebnim zakonima urediti ako je to u pojedinim oblastima neophodno, ako je takvo uređivanje u saglasnosti sa osnovnim načelima određenim ovim zakonom i ako se time ne smanjuje nivo zaštite prava i pravnih interesa stranaka zajemčenih ovim zakonom. Zbog toga je naročito važno da celokupna pravnička javnost bude upoznata sa pravilima postupka propisanim ovim zakonom, a posebno sa pravilima koja se odnose na prvostepeni upravni postupak (pokretanje i tok postupka, donošenje i sastavne delove rešenja i zaključka), čemu je posvećen pretežni deo zakonskih normi.
Ključne reči: prvostepeni upravni postupak,prvostepeni organ, rešenje, zaključak.
UDK: 351.81(497.11)
POJEDINE NEDOUMICE I PROBLEMI U PRIMENI SAOBRAĆAJNIH PROPISA
Dr Dragan Obradović, sudija Višeg suda u Valjevu.
Rezime: Od 10. decembra 2009. godine počela je primena novog Zakona o bezbednosti saobraćaja. Ovaj zakon prate i brojni podzakonski propisi. U radu se daje kratak osvrt na do sada važeće kao i pojedine odredbe iz ovog zakona ali i pojedinih drugih propisa iz oblasti saobraćaja. Takođe, u radu se ukazuje na pojedine uočene probleme u primeni pojedinih odredaba Zakona o bezbednosti saobraćaja koji su od značaja za pravilan rad nadležnih javnih tužilaštava odnosno sudova.
Ključne reči: saobraćajni propisi, autoput, problemi u praksi.
UDK: 343.85:343.9.02(497.11)
ZAKON O ORGANIZACIJI I NADLEŽNOSTI DRŽAVNIH ORGANA
U SUZBIJANJU ORGANIZOVANOG KRIMINALA, TERORIZMA I KORUPCIJE
Prof. dr Milan Milošević, Fakultet za poslovne studije i pravo, Beograd.
Rezime: U drugoj polovini 2016. godine došlo je do značajnih izmena u zakonodavstvu Republike Srbije koje se odnosi na suzbijanje posebno teških krivičnih dela, među kojima su novela važećeg Krivičnog zakonika i usvajanje potpuno novog Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, terorizma i korupcije. Polazeći od toga, u radu su izloženi struktura i ključni sadržaji novodonetog zakona koji će se primenjivati od marta 2018. godine, ukazano je na razloge za njegovo donošenje, precizirani su vidovi i modaliteti teškog kriminaliteta na koje se on odnosi, i analizirane novine u njegovom sadržaju s ciljem procene realnog značaja pomenutog zakona za krivičnopravnu teoriju i praksu. To posebno važi za mogućnost obrazovanja službe finansijske forenzike, unapređenje sistema saradnje represivnih sa drugim državnim organima kroz uvođenje službenika za vezu i udarnih grupa, i drugo.
Ključne reči: Zakon, organizovani kriminal, terorizam, korupcija, finansijska forenzika, službenik za vezu, udarna grupa.
UDK: 340.12/.13
BOŽANSTVO I PRAVO*
Dr Dragan M. Mitrović, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
* Ovaj članak je rezultat rada na istraživačkom projektu Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu za 2019. godinu pod nazivom „Identitetski preobražaj Srbije“ koji finansira Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu.
Rezime: Možda je na pitanje zašto je izabrana upravo ova a ne neka druga tema odgovor sadržan u sledećem: najveća opasnost za većinu nas nije u tome što je naš cilj isuviše visoko i što ga ne dostižemo, nego u tome što je isuviše nisko i što ga dostižemo.
Na osnovu sačuvanih artefakata i najstarijih pravnih spomenika mogu se zamisliti četiri faze u razvoju veze božanstva i prava: prva je pretpostavljena vladavina bogova i božanskih zakona, u kojoj se bogovi ili bog pojavljuju kao tvorci i izvršioci prava nad ljudima; druga je vladavina božjih namesnika, tj. nešto poznatija faza u kojoj bogovi podaruju božanske zakone izabranim pojedincima koji vladaju u ime božanstva i staraju se o sprovođenju prava nad ljudima; treća je prihvaćena i dobro poznata vladavina ljudskih vladara kao stvaralaca i izvršilaca naknadno idealizovanog ljudskog prava, prethodno miropomazanih od strane nekog verskog autoriteta; četvrta je naša sadašnjost koju predstavlja vladavina izabranih laičkih vladara ili predstavničkih organa državne vlasti, koji zasebno ili zajedno stvaraju i sprovode vladavinu svetovnih zakona i prava.
Ali, to nije kraj, jer ljudski vladari postoje, i danas se ponašaju kao da su bogovi. Samo su u senci, izvan javne scene koju oličava zvanična vlast, koja ih sluša, dela po njihovim zapovestima a prikazuje sebe kao ispravnu i pravednu. Dakle, bogovi i vladari i dalje postoje, samo nisu astronauti sa drugih planeta, božji namesnici na zemlji ili miropomazana ljudska bića. Danas su oni skriveni, nevidljivi i skoro nepoznati, dok je pravo postalo još važnije sredstvo za meko sprovođenje vlasti nad ljudima. I samo pravo je postalo neka vrsta božanstva. Malo se toga suštinski promenilo tokom proteklih šest milenijuma.
Novi svetski poredak je 29. januara 1991. godine zvanično najavio tadašnji američki predsednik Džordž Buš Stariji u svom obraćanju američkom Kongresu. I dok jedni smatraju da je reč samo o političkoj frazi, drugi misle da je reč o stvaranju novog feudalnog ili robovlasničkog svetskog poretka, treći o ukidanju sadašnjih država i nacija u korist totalitarne Svetske države ili barem Svetske vlade korporativnog tipa, četvrti o suštinskoj promeni ljudskog bića u duhu eugenike, transhumanizma itd. Jedno je sigurno: globalisti žele da u potpunosti preobraze sve što je vezano za današnje društvo. To uključuje ekonomiju, vladu, zabavu, društvene odnose, porodicu, pa čak i religijska verovanja.
Ključne reči: božanstvo, istorija, pravo, zakonici, vladar, vladavina prava.
UDK: 341.232(4-672EU:497.6)
338.246.025.88(497.6)
SISTEM KOORDINACIJE PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA U BOSNI I HERCEGOVINI
Dr sci. Amela Čolić, vanredni profesor Univerziteta u Bihaću, Pravni fakultet Bihać.
Ispred JU Univerzitet u Bihaću, imenovana za provođenje aktivnosti i ispunjenje obaveza u izradi odgovora na probni Upitnik Evropske komisije za Poglavlje 25: Nauka i istraživanje, u koordinaciji sa Ministarstvom obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi Unsko Sanskog kantona. Referentni akt: Smjernice za izradu odgovora na pitanja iz Upitnika Evropske komisije za pripremu mišljenja o zahtjevu za članstvo u Evropskoj uniji, Vijeće ministara BiH i Direkcija za evropske integracije, Sarajevo, februar 2016.
Rezime: Na nivou Bosne i Hercegovine ne djeluje se potpuno usaglašeno. Nažalost, brojni su uzroci: složen organizacijski ustroj države, brojni nivoi vlasti koji u velikoj mjeri djeluju samostalno bez jasne koordinacije i definisanih ciljeva prema višim nivoima vlasti. Bosna i Hercegovina treba da ispuni zahtjevne uslove kako bi odgovorno i u predviđenim rokovima odgovorila na pitanja iz Upitnika Evropske komisije. U tom smislu BiH mora ispuniti dogovorene uslove za dobivanje Upitnika, kako bi dostigla i otpočela zvanični proces dobivanja statusa kandidata. Za državu BiH je važna opredjeljenost da nastavi sa započetim reformskim procesima i da ostvaruje dogovorene ciljeve. Opredjeljenost na nama „svojstven“ način potvrđujemo finalizacijom teksta mehanizma koordinacije, usvajanjem Izvještaja o završetku pregovora u vezi sa adaptacijom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju od strane Vijeća ministara BiH i potvrđivanjem istog od strane Predsjedništva BiH. U trenucima kada na nivou same Evropske unije treba odrediti prioritete poput unaprijeđenja ekonomsko-finansijske saradnje EU, jačanja zajedničkog tržišta, održive politike migracija te očuvanja i jačanja kredibiliteta politike proširenja, zbog građana BiH treba pokazati ozbiljnost puta prema Evropskoj uniji. Determiniranost od strane nosilaca vlasti ne smije biti samo deklarativna, već stvarna opredjeljenost da se napravi kredibilni napredak.
Ključne riječi: mehanizam koordinacije (međusobnog usklađivanja), horizontalna koordinacija, vertikalna koordinacija, reformska agenda, koordinacijska uloga, pitanje nadležnosti, strateško planiranje.
UDK: 343.985(497.6)
343.132/.133(497.6)
ULOGA KRIMINALISTIČKOG ISTRAŽIVANJA U FUNKCIONIRANJU POLICIJE
U DEMOKRATSKOM DRUŠTVU
Prof. dr Duško Modly, redovni profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu i Rijeci i Policijskoj akademiji u Zagrebu.
Prof. dr Adnan Duraković, vanredni profesor na Pravnom fakultetu, Univerzitet u Zenici, šef Katedre za krivično pravo.
Rezime: Vidimo da je djelatnost policije u pretkrivičnom i krivičnom postupku raznovrsna. Policija u složenim kriminalističkim i procesnim okolnostima postupa po odredbama ZKP-a, ali i propisa o organizaciji i djelovanju policije, kao i po normama kriminalističke i forenzičkih nauka. Sigurno da, u sadašnjim složenim uslovima konfrontacije sa savremenim pojavnim oblicima kriminaliteta, nije moguće tu složenu aktivnost temeljiti samo na pravnim propisima ili se u interpretaciji pravnih instituta isključivo pozivati na teoriju krivičnoprocesnog prava. U pretkrivičnom i krivičnom postupku, primjenjuju se ili bi se trebala primjenjivati brojna nepravna pravila sadržana u kriminalističkoj nauci i drugim forenzičkim disciplinama, koja procesnim pravilima daju poseban sadržaj (udahnjuju im dušu).
Do kriminalističkog istraživanja može i smije doći, samo ako je nadležni policijski organ, koji postupa u konkretnoj stvari, nakon ocjene početne situacije zaključio da se radi o vjerovatnom kriminalnom događaju ili krivičnom djelu. Ocjena početne situacije može ukazati da je kriminalističko istraživanje nepotrebno. To su npr. slučajevi kada je činjenično stanje potpuno razjašnjeno ili to može, odnosno treba učiniti neki drugi subjekt npr. inspekcije, carina, služba društvenog knjigovodstva i sl, osim ako istovremeno nije potrebno i osigurati dostupnost izvršioca. Kriminalističko istraživanje u načelu završava razjašnjavanjem činjeničnog stanja, otkrivanjem izvršioca i mogućih saučesnika i dokazivanjem krivnje.
Ključne riječi: policija, krivični postupak, kriminalistička istraživanja, kriminalističko mišljenje, sudska istina.