UDK: 342.924:355.1(497.11)
342.924:351.74(497.11)
UPRAVNI AKTI I NAREDBODAVNI AKTI
Radojka Marinković, sudija Upravnog suda.
Rezime: Pored opštih izlaganja o pojmovnim određenjima upravnih i naredbodavnih akata, u referatu se razmatraju teorijska i zakonodavna rešenja koja se odnose na date pojmove, uz navođenje odgovarajućih primera iz sudske prakse.
U tom pravcu je obrađen prikaz osnovnih karakteristika upravnih akata i naredbodavnih akata, a posebna pažnja je posvećena paralelnom prikazu sličnosti i razlika između navedenih akata kroz date karakteristike, kao osnova zaključivanja o pravnoj prirodi, pravnoj zaštiti i uslovima za sudsku zaštitu u upravnom sporu.
Ključne reči: upravni akt, naredbodavni akt, upravna stvar, pravna priroda, pravna zaštita, upravni spor.
UDK: 340.134:347.965.42(497.11)
331.545
POSREDNIK U REŠAVANJU SPOROVA: NOVA PROFESIJA ILI STARA OPSESIJA? (I deo)
Prof. dr Nevena Petrušić, Pravni fakultet Univerziteta u Nišu.
Doc. dr Jelena Arsić, Pravni fakultet Univerziteta Union, Beograd.
1) Koautorka Nevena Petrušić napisala je rad u okviru projekta br. 179046: Zaštita ljudskih i manjinskih prava u evropskom pravnom prostoru, koji finansira Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije.
Rezime: Prošle su skoro dve decenije od kada su prvi promoteri medijacije počeli da šire ideju medijacije u Srbiji. Kada je 2005. godine usvojen prvi Zakon o posredovanju – medijaciji u našoj zemlji je bilo preko hiljadu medijatora, od kojih su neki imali zavidno medijatorsko iskustvo. Usvajanjem ovog zakona učinjeni su prvi koraci u stvaranju pravnog osnova za razvoj profesije medijatora. Sa ciljem da se medijatorska delatnost bliže uredi i sistem medijacije institucionalno uokviri, 2014. godine je donet novi Zakon o posredovanju u rešavanju sporova, uz koji je usvojeno i sedam podzakonskih akata. U ovom radu istražujemo ko su, prema novom zakonu, medijatori, kakav je njihov pravni položaj i da li su obezbeđene zakonske pretpostavke za nastanak profesije medijatora, kao profesije kojoj se priznaje društveni legitimitet i odgovarajuće mesto u društvenoj organizaciji rada. Rezultati istraživanja omogućiće da utvrdimo da li nova zakonska rešenja medijatorima u Srbiji pružaju šansu da izgrade jednu novu profesiju ili će medijacija i dalje ostati samo njihova želja i opsesija.
Ključne reči: posrednik u rešavanju sporova, medijator, prava i dužnosti medijatora, profesija.
UDK: 343.85:343.575
343.2
ZLOUPOTREBA OPOJNIH DROGA U NJEMAČKOM I ŠVAJCARSKOM KRIVIČNOM PRAVU
Akademik prof. dr Miodrag N. Simović, sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i redovni profesor Pravnog fakulteta u Banjoj Luci, dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, inostrani član Ruske akademije prirodnih nauka i član Evropske akademije nauka i umjetnosti.
Prof. dr Dragan Jovašević, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Nišu.
Doc. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva BiH i docent Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Nezavisnog univerziteta u Banjoj Luci.
Rezime: Na bazi međunarodnih standarda koji su usvojeni u okviru i pod okriljem Organizacije ujedinjenih nacija sva nacionalna zakonodavstva poznaju više različitih oblika i vidova ispoljavanja krivičnih djela zloupotrebe opojnih droga. Radi se o različitim djelatnostima neovlašćene proizvodnje, prometa i na drugi način podstrekavanja ili omogućavanja drugim licima da dođu u posjed opojnih droga radi neposrednog unošenja u organizam čime se ozbiljno ugrožava njihovo zdravlje, pa i život. Zavisno od potreba svake pojedine države, razlikuju se krivična djela za čije učinioce su propisane različite vrste i mjere kazni i drugih krivičnih sankcija. Slična je situacija i sa zakonodavstvom Savezne Republike Njemačke i Švajcarske. U radu se analizira sistem krivičnih djela u različitim oblicima i vidovima ispoljavanja za čije učinioce su propisane teške krivične sankcije.
Ključne riječi: opojne droge, zloupotreba, zakon, krivično djelo, sankcija.
UDK: 347.961(497.11)
351.755.5
IZMENE ZAKONA O OVERAVANJU POTPISA, RUKOPISA I PREPISA
Dr Milena Trgovčević-Prokić, sudija Prvog osnovnog suda u Beogradu.
Rezime: Overa nejavnih isprava je prešla u nadležnost javnih beležnika. Predviđena je i konkurentna nadležnost suda. Novim izmenama ovog zakona produženo je vremensko ograničenje konkurentne nadležnosti do 1. januara 2017. godine. Predviđena je isključiva nadležnost osnovnog suda za overu isprava namenjenih za upotrebu u inostranstvu, a u skladu sa propisima kojima se uređuje legalizacija isprava u međunarodnom saobraćaju. Isključiva nadležnost suda predviđena je i u opštinama u kojima nisu izabrani javni beležnici, te će overavanje vršiti osnovni sudovi i opštinska uprava sve do imenovanja javnih beležnika.
Zakon predviđa da je javni beležnik dužan da odbije overu potpisa i ograničava dužnost javnog beležnika da pruži preventivnu pravnu zaštitu u pojedinim situacijama. To će biti u slučaju: ako postoji razlog za izuzeće javnog beležnika; da podneta isprava sadrži pravni posao koji je zabranjen; da podneta isprava sadrži pravni posao za koji je imperativno propisana forma javnobeležničkog zapisa ili javnobeležničkog potvrđivanja isprave; da se overavanjem potpisa pomaže ostvarivanje nedozvoljenih i nepoštenih ciljeva.
Ključne reči: overa nejavne isprave, potpisa, rukopisa, prepisa, delatnost javnog beležnika, konkurentna nadležnost suda, vremensko ograničenje, odbijanje radnje.
UDK: 349.22:331.106
331.106.44/.46
REŠENJE O PRESTANKU RADNOG ODNOSA I PREOBRAŽAJ RADNOG ODNOSA
Borivoje Živković, sudija Apelacionog suda u Beogradu u penziji.
Rezime: Pravnosnažno rešenje o prestanku radnog odnosa ima za materijalno pravnu posledicu raskid radnofunkcionalne veze. U njegovom prisustvu radni odnos ne postoji. Prisustvo toga pojedinačnog pravnog akta je smetnja da se u istoj situaciji ostvari preobražaj radnog odnosa zasnovanog na određeno vreme u radni odnos zasnovan na neodređeno vreme. Na suprotan zaključak ne utiče sadržaj odredbe člana 37. stav 7. Zakona o radu.
Ključne reči: radni odnos na određeno vreme, vreme trajanja radnog odnosa, preobražaj radnog odnosa, imperativne norme, rešenje o prestanku radnog odnosa, pravnosnažnost, pravna sigurnost.
UDK: 347.956:342.565.2(497.11)
342.736
POSTUPANJE REDOVNIH SUDOVA PO ODLUKAMA USTAVNOG SUDA DONETIM U POSTUPKU PO USTAVNOJ ŽALBI
Dr Dragiša B. Slijepčević, sudija Ustavnog suda Srbije.
Mr Nataša Plavšić, savetnik Ustavnog suda.
Rezime: Položaj Ustavnog suda u pravnom sistemu Republike Srbije određen je samostalnim Šestim delom Ustava. To ukazuje na njegovo posebno mesto i položaj u našem ustavnom poretku. U skladu sa Ustavom određenim položajem Ustavnog suda u članu 166. stav 2. Ustava predviđeno je i da su odluke Ustavnog suda konačne, izvršne i opšteobavezujuće. U tom kontekstu je i odredbom člana 171. stav 1. Ustava utvrđeno da je svako dužan da poštuje i izvršava odluku Ustavnog suda.
Ustav izričito ne uređuje pitanje međusobnog odnosa Ustavnog suda i sudske vlasti, niti pitanje postupanja sudova po odlukama Ustavnog suda. Ovo pitanje je postalo aktuelno uvođenjem ustavne žalbe u pravni sistem Republike Srbije, kad je Ustavni sud dobio nadležnost da pruža neposrednu zaštitu Ustavom zajamčenih ljudskih prava i sloboda. Tako je Ustavni sud ušao u neposredniji odnos sa sudskom vlašću, a to pitanje je posebno postalo aktuelno donošenjem Zakona o Ustavnom sudu (“Službeni glasnik Republike Srbije“, broj 109 od 28. novembra 2007. godine).
Redovni sudovi su dužni da poštuju i neposredno izvršavaju samo odluku Ustavnog suda donetu u konkretnom postupku po ustavnoj žalbi kojom je naloženo ponavljanje postupka u kome je učestvovao podnosilac ustavne žalbe, ili pak treća lica u odnosu na koja je Ustavni sud izričito proširio pravna dejstva svoje odluke. U tom slučaju redovni sudovi su dužni, ne samo da formalno postupe po nalogu Ustavnog suda već i da u ponovljenom postupku uvaže i sve ocene i stavove iznete u odluci koju izvršavaju. Nasuprot tome, kada odlučuju o stranačkom predlogu za ponavljanje postupka redovni sudovi su saglasno posebnim procesnim zakonima propisanim uslovima izričito ovlašćeni da samostalno odluče da li zbog donete odluke Ustavnog suda u drugom postupku ima mesta i ponavljanju postupka vođenog između lica koja nisu učestvovala u postupku po ustavnoj žalbi u kome je utvrđena povreda Ustavom zajemčenih ljudskih prava i sloboda.
Ključne reči: Ustav, Zakon o Ustavnom sudu, sistem redovne sudske i posebne ustavnosudske zaštite, zaštita zajemčenih prava i sloboda.
UDK: 343.261-055.2(497.6)
STATUS ŽENA ZATVORENIH I PRITVORENIH U BOSNI I HERCEGOVINI
Doc. dr Marina M. Simović, sekretar Ombudsmena za djecu Republike Srpske.
Mustafa Bisić, pomoćnik ministra u Ministarstvu pravde BiH.
Mr Amar Bisić, dipl. pravnik.
Adis Drnda, Državna agencija za istrage i zaštitu BiH.
Rezime: Položaj (status) osuđenih i pritvorenih žena u zavodskim ustanovama za vrijeme izdržavanja izrečene sankcije određuju korpus njihovih prava, povlastica (ili pogodnosti) i obaveza, te mogućnost njihovog disciplinskog kažnjavanja, kao i uslovi, način i postupak primjene sredstava prinude prema ovim licima. Kad je u pitanju Bosna i Hercegovina, ona je u svoj pravni sistem preuzela međunarodne standarde koji regulišu položaj žena u pritvorskim i zatvorskim ustanovama kao što su međunarodni dokumenti o ljudskim pravima, Evropska zatvorska pravila, preporuke Vijeća Evrope, Rezolucija Vijeća Evrope broj 1635 (2008. godine) o borbi protiv nasilja nad ženama, Konvencija Vijeća Evrope iz 2011. godine o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (CETS broj 210, Konvencija iz Istanbula) i sporazumi koji štite položaj žena prilikom lišenja slobode.
Ključne riječi: žena, zatvor, pritvor, Bosna i Hercegovina, zakon.
UDK: 364.35(497.11)
342.734(497.11)
ODBAČENE INICIJATIVE ZA OCENU USTAVNOSTI ZAKONA KOJIM SU UMANJENE PENZIJE
Prof. dr Zoran Ivošević, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Union.
Rezime: Ustavni sud je objavio rešenje o odbacivanju inicijative za pokretanje postupka ocene ustavnosti Zakona o privremenom uređivanju načina isplate penzija. Ovo nemeritorno rešenje neobično je po tome što ga nije donelo osmočlano veće, koje takva rešenja inače donosi, već plenum Suda koji donosi meritorne odluke po okončanju postupka za ocenu ustavnosti osporenog zakona.
Ustavni sud ne spori da pravo na penziju i njenu visinu uređuje sistemski Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, ali smatra da osporeni zakon ne zalazi u njegovo jurisdikciono polje zato što se bavi umanjenjem penzija radi finansijske održivosti penzijskog sistema.
Ustavni sud ne spori da pravo na penzijsko osiguranje spada u kategoriju ljudskih prava zajemčenih Ustavom, ali da sâmo pravo na penziju ne spada, pošto je Ustav u potpunosti prepustio zakonu uređivanje sadržine tog prava, pa stoga smatra da nije povređeno ustavno načelo da se dostignuti nivo ljudskih prava ne može smanjivati.
Ustavni sud ocenjuje da osporeni zakon ne narušava mirno uživanje svojine i drugih imovinskih prava stečenih na osnovu zakona, ali takav stav zasniva na potvrđenim međunarodnim ugovorima, ali ne i na našem Ustavu.
Ustavni sud ne smatra da je osporeni zakon u suprotnosti sa Evropskom socijalnom poveljom, iako ona obavezuje Srbiju da stepen socijalne sigurnosti održava na zadovoljavajućem nivou i postepeno podiže na viši nivo.
Ustavni sud zaključuje da osporeni zakon ne povređuje načelo zabrane diskriminacije na štetu penzionera kojima su penzije umanjene progresivno, za razliku od zaposlenih u javnom sektoru kojima su drugim zakonom plate umanjene linearno, kao i da diskriminacije nema ni između penzionera kojima jesu i kojima nisu penzije umanjene.
Ustavni sud smatra da penzionerima nije povređeno ustavno pravo na žalbu ili drugo pravno sredstvo time što su penzije umanjene samim zakonom, a ne pojedinačnim aktima zasnovanim na sistemskom zakonu, koje su mogli pobijati žalbom u upravnom postupku i tužbom u upravnom sporu.
Ovaj tekst kritički razmatra stavove iz rešenja Ustavnog suda i ispituje mogućnost obraćanja Evropskom sudu za ljudska prava.
Ključne reči: Ustavni sud, Ustav, zakon, međunarodni ugovor, penzije i njihovo umanjenje, ljudska prava, imovinska prava, diskriminacija, uskraćivanje prava na žalbu i druga pravna sredstva, Evropski sud za ljudska prava.
UDK: 343.265.2(497.11)
343.846(497.11)
NEKI PRAKTIČNI ASPEKTI USLOVNOG OTPUSTA
Mr Sretko Janković, sudija Apelacionog suda u Beogradu.
Rezime: Autor u članku razmatra neke praktične aspekte kod instituta uslovnog otpusta, ali istovremeno ukazuje kako je ovaj institut regulisan u Krivičnom zakoniku, te u kom smeru idu predstojeće izmene u njegovom regulisanju. Posebno su istaknute određene dileme koje su se pojavile u praksi i kakve su stavove najviši sudovi povodom toga zauzeli. Autor ističe da je bez odgovarajućeg istraživanja teško utvrditi zbog čega sudovi restriktivno primenjuju ovaj institut, ali ukazuje na neke moguće razloge za takvo stanje. Na kraju se ističe da predstojeće jednostavnije regulisanje uslovnog otpusta može dovesti i do njegove šire primene u sudskoj praksi.
Ključne reči: uslovni otpust, zakonsko regulisanje, praktični aspekti.
UDK: 343.85:[343.53:336.741.1(497.11)
ZAKON O OGRANIČAVANJU RASPOLAGANJA IMOVINOM U CILJU SPREČAVANJA TERORIZMA
Prof. dr Milan Milošević, Fakultet za poslovne studije i pravo, Beograd
Rezime: Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija doneo je niz rezolucija kojima se propisuje primena represivnih mera protiv terorističkih organizacija i njihovih finansijera. Jedna od takvih mera odnosi se na ograničavanje raspolaganja imovinom terorista, koje do sada nije bilo regulisano u našem zakonodavstvu. Polazeći od toga, kao i od obaveza proisteklih iz članstva u Savetu Evrope, Narodna skupština Republike Srbije je 24. marta 2015. godine po hitnom postupku usvojila Zakon o ograničavanju raspolaganja imovinom u cilju sprečavanja terorizma. To će svakako doprineti da Srbija bude prepoznata kao pouzdan partner međunarodnoj zajednici u borbi protiv globalnog terorizma, ali je značajan korak i u procesu harmonizacije naše legislative sa propisima Evropske unije. Najzad, nesporno je da će sprečavanje finansiranja terorizma od strane domaćih pravnih i fizičkih lica doprineti integritetu i stabilnosti finansijskog sistema, a samim tim i povećanju opšte pravne sigurnosti u Republici Srbiji.
Ključne reči: finansiranje terorizma, sprečavanje i suzbijanje, lista označenih lica, ograničavanje raspolaganja imovinom, harmonizacija propisa.