UDK: 338.246.025.88(497.11)
659.3(497.11)
PRIVATIZACIJA ZAKONA UMESTO MEDIJSKOG KAPITALA
Prof. dr Zoran Ivošević, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Union.
Rezime: Zakon o javnom informisanju i medijima sadrži posebne propise o privatizaciji medijskog kapitala. Agencija za privatizaciju je donela rešenje o privatizaciji Radio-televizije Vranje primenom opštih propisa sadržanih u Zakonu o privatizaciji.
U ovom tekstu se navode razlozi zbog kojih primena opštih propisa nije bila moguća u privatizaciji medijskog kapitala.
Ključne reči: opšti i posebni propisi o privatizaciji, medijski kapital, privatizacija tog kapitala, zaposleni kao korisnici privatizacije.
UDK: 340.134:343.13(497.11)
ZAKON KAO FAKTOR EFIKASNOSTI KRIVIČNOG POSTUPKA
Prof. dr Stanko Bejatović, dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu.
Rezime: Zakonska norma kao faktor efikasnosti krivičnog postupka u radu je analizirana sa dva aspekta. Prvo, tu su opšte napomene o efikasnosti krivičnog postupka i faktorima efikasnosti kao međunarodnom pravnom standardu i kao ključnom cilju reforme krivičnog procesnog zakonodavstva Srbije. Drugo je stručno-kritička analiza pojedinih rešenja novog ZKP RS koja po stavu autora imaju poseban značaj kada je reč o zakonskoj normi kao faktoru efikasnosti krivičnog postupka. Slučaj npr. sa ulogom suda u postupku dokazivanja izvršenja krivičnog dela, konceptom istrage, pojednostavljenim formama postupanja u krivičnim stvarima – pre svega sporazumom o priznanju krivičnog dela, arhitektonikom toka glavnog pretresa – posebno njegovog pripremnog ročišta, skraćenog krivičnog postupka i sistema pravnih lekova.
Uz izneseno, u radu se daju i određeni predlozi de lege ferenda koji, po stavu autora, treba da doprinesu povećanju efikasnosti krivičnog postupka kroz faktor adekvatne zakonske norme, a time i ostvarenju ključnog cilja skoro petnaest godina dugog procesa reforme krivičnog procesnog zakonodavstva Srbije.
Ključne reči: krivično-procesno zakonodavstvo, reforma, krivični postupak, efikasnost, krivični sud, javni tužilac, krivično-procesni subjekti, sporazum o priznanju krivičnog dela, oportunitet krivičnog gonjenja, pojednostavljene forme postupanja.
UDK: 349.22:331.106.44
351.83.072.6(497.11)
347.91:331.109
PRAVNE POSLEDICE REŠENJA INSPEKTORA RADA O ODLAGANJU REŠENJA O OTKAZU UGOVORA O RADU
Borivoje Živković, sudija Apelacionog suda u Beogradu u penziji.
Rezime: Inspektorat rada ima u zaštiti prava zaposlenih pravo nadzora i s tim u vezi preduzima mere u cilju preventivne i reaktivne zaštite. Kada se radi o otkazu ugovora o radu on ima ovlašćenje da odloži dejstvo rešenja o otkazu ugovora o radu. Nema ovlašćenje da to učini u odnosu na rešenje o prestanku radnog odnosa po sili zakona odnosno kada je reč o prestanku radnog odnosa na osnovu sporazuma. Odlaganje rešenja o otkazu ugovora o radu je privremeno a takav karakter ima i njegov zaključak o očiglednoj povredi prava zaposlenog sadržan u obrazloženju ovog pojedinačnog akta. Ovo rešenje ima dejstvo do pravnosnažnog okončanja spora pred sudom po tužbi zaposlenog za poništaj rešenja poslodavca o otkazu ugovora o radu. Od vrste pravnosnažne sudske odluke zavisi i da li će zaposleni koji se našao u ovoj situaciji ostvariti definitivno vraćanje na rad i prava koja mu s tim u vezi pripadaju, ili ne.
Ključne reči: nadzor, preventivna i reaktivna zaštita, otkaz ugovora o radu, odlaganje izvršenja, privremeno dejstvo, radni spor, pravnosnažna sudska odluka.
UDK: 343.341/.342
INKRIMINACIJA UČESTVOVANJA U RATU ILI ORUŽANOM SUKOBU U STRANOJ DRŽAVI
Prof. dr Milan Milošević, Fakultet za poslovne studije i pravo, Beograd
Rezime: Zakonom o dopunama Krivičnog zakonika Republike Srbije, koji je Narodna skupština Republike Srbije usvojila u oktobru 2014. godine propisana su nova krivična dela, i to: “Učestvovanje u ratu ili oružanom sukobu u stranoj državi” (novi član 386a) i “Organizovanje učestvovanja u ratu ili oružanom sukobu u stranoj državi” (novi član 386b). Suština ovih krivičnih dela je u inkriminaciji pojave da se, iz materijalnih ili drugih razloga te organizovano ili samostalno, neki državljani Republike Srbije pridružuju paravojnim formacijama u inostranstvu, a da se posle određenog vremena i nakon učestvovanja u ratnim ili oružanim sukobima vraćaju u Republiku Srbiju i postaju nosioci propagandnog delovanja i podsticanja drugih lica na učešće u ratnim ili oružanim sukobima u drugim državama. Polazeći od toga je neophodno analizirati i međusobno komparirati zakonska obeležja ovih krivičnih dela, uz povlačenje odgovarajućih paralela sa srodnim deliktima kaznenog prava.
Ključne reči: krivično pravo, zakonska novela, transnacionalni terorizam, oružani sukob, strana država, vrbovanje, vojna izdaja.
UDK: 343.8-053.6(497.6)
343.91-053.6(497.6)
343.137.5(497.6)
IZVRŠENJA KRIVIČNIH SANKCIJA PREMA MALOLJETNICIMA U REPUBLICI SRPSKOJ
Snježana Radošević, master prava, Centar za obrazovanje Široki Brijeg.
Rezime: Zakonska regulativa i poštovanje prava maloljetnika se primjenjuju nepristrasno, bez diskriminacije bilo koje vrste u pogledu rase, boje kože, pola, uzrasta, jezika, religijske pripadnosti, nacionalnosti, političkog ili drugog mišljenja, kulturoloških uverenja ili običaja, imovine, s obzirom na rođenje ili porodični status, etničko ili društveno porijeklo i hendikepiranost. Bosna i Hercegovina kao “jedinstvena“ država, ne poznaje jedinstven zakonodavni sistem, pa tako nema ni jedinstven Zakon o krivičnom postupku. Procesno postupanje prema maloljetnicima u BiH je tako regulisano na četiri zakonodavna nivoa: na nivou BiH (ZKP BiH), entiteta (RS i FBiH) i Brčko Distrikta. Maloljetničko pravosuđe u užem smislu podrazumjeva tretman djece (dječaka i djevojčica ispod 18 godina) koji su došli u sukob sa zakonom, a u širem smislu odnosi se na tretman djece od trenutka kada dođu u sukob sa zakonom, zatim utvrđivanje osnovnih uzroka zbog kojih djeca dolaze u sukob sa zakonom, prevenciju takvog ponašanja i reintegraciju djece.
Ključne riječi: maloljetnik, sankcije, diskriminacija, kazna, zakon.
UDK: 342.722:347.12(497.11)
ZAKON O ZAŠTITI PRAVA NA SUĐENJE U RAZUMNOM ROKU
Maja Gluščević, diplomirani pravnik, advokatski pripravnik.
Rezime: Republika Srbija dugi niz godina nije imala poseban zakon koji bi regulisao ovu oblast. Suđenje u razumnom roku je samo pojam koji se pominjao u teoriji, dok je praksa bila sasvim drugačija. Opšte je poznata činjenica da sudski procesi u Republici Srbiji dugo traju, da se na odluke suda čeka dugi niz godina, a dešava se i da stranke u postupku ne dočekaju odluku suda. Ono što je još više uticalo na donošenje ovog zakona, jeste činjenica da je Republika Srbija izgubila mnoge sporove pred Evropskim sudom za ljudska prava, kada je reč o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, što pokazuje i praksa ovog suda. Rešavanje ovog pitanja pojedinim odredbama drugih zakona pokazalo se kao neadekvatno, tako da je usledilo donošenje posebnog zakona koji bi na jedan sveobuhvatniji način rešio problem razumnog roka u sudskim procesima i predupredio sporove pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Ključne reči: Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, pravo na pravično suđenje, ljudska i manjinska prava i slobode, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, razumni rok.
UDK: 140.142:343.711
NAROČITO DRZAK NAČIN KAO BITAN ELEMENAT KRIVIČNOG DELA TEŠKE KRAĐE U SUDSKOJ PRAKSI
Dragan U. Kalaba, zamenik Višeg javnog tužioca u Čačku.
Rezime: U radu su prikazani brojni primeri iz sudske prakse koji se odnose na krivično delo teška krađa iz člana 204. stav 1. tačka 3. KZ, odnosno krađa izvršena na naročito drzak način. U pitanju je krivično delo koje je, sa jedne strane, u nadležnosti osnovnog suda često u sudskom postupku, a sa druge strane radi se o krivičnom delu koje pripada određenim pravnim standardima u pogledu bitnog elementa, jer u Zakonu (Krivični zakonik ili neki drugi) nema čvrstih kriterijuma koji opredeljuju bitan elemenat toga krivičnog dela, a to je naročito drzak način postupanja.
Ključne reči: krivično delo na naročito drzak način, Krivični zakonik, sporne situacije u vezi navedenog krivičnog dela.
UDK: 343.62-057.16(497.11)
349.2(497.11)
ZLOUPOTREBA PRAVA NA ZAŠTITU OD ZLOSTAVLJANJA NA RADU
Mr Vesna Bilbija, Javno preduzeće “Pošta Srbije“, arbitar/miritelj kod Republičke agencije za mirno rešavanje radnih sporova.
Ni svojim se pravom služit’, ne moš’, tek drugom na štetu, il’ dosadu.
Član 1000. OIZ CG
Rezime: Zakonom o sprečavanju zlostavljanja na radu zabranjen je bilo koji vid zlostavljanja na radu i u vezi sa radom, kao i zloupotreba prava na zaštitu od zlostavljanja.
Budući da je zakonom pored zabrane zlostavljanja, istovremeno regulisana i zabrana zloupotrebe prava na zaštitu od zlostavljanja, važno je nesporno utvrditi koji uslovi moraju biti ispunjeni da bismo govorili o zloupotrebi prava na zaštitu od zlostavljanja.
Zloupotrebu prava na zaštitu od zlostavljanja, u smislu ovog zakona, čini zaposleni koji je svestan ili je morao biti svestan da ne postoje osnovani razlozi za pokretanje postupka za zaštitu od zlostavljanja, a pokrene ili inicira pokretanje tog postupka sa ciljem da za sebe ili drugog pribavi materijalnu ili nematerijalnu korist ili da nanese štetu drugom licu.
Prvi uslov je postojanje umišljaja: da je zaposleni svestan (direktni umišljaj) ili je morao biti svestan (eventualni umišljaj), a drugi uslov je postojanje namere: zaposleni pokreće ili inicira pokretanje postupka za zaštitu od zlostavljanja na radu sa ciljem da za sebe ili drugog pribavi materijalnu ili nematerijalnu korist ili da nanese štetu drugom licu.
Ključne reči: zlostavljanje na radu, zloupotreba, zaštita, poslodavac, zaposleni.
UDK: 347.44:69
UGOVOR O GRAĐENJU I UPRAVNI AKTI U PROCESU GRAĐENJA
Ljubodrag Pljakić, sudija Vrhovnog suda Srbije u penziji
„U čoveku postoji nasušna potreba za gradnjom.“
Emir Kusturica, „Politika“, 4. 4. 2015. godine, str. 8
Rezime: Ugovor o građenju sa obaveznom pismenom formom spada u značajnije ugovore obligacionog prava, a sporovi nastali povodom izvršenja njegovih ugovorenih odredbi predstavljaju komplikovane sporove, dužeg trajanja sa vrlo čestim skupim veštačenjima kod privrednih i redovnih sudova.
Sam proces građenja sadrži i određene pretpostavke vezane za donošenje odgovarajućih akata sa pravnom prirodom upravnih akata iz nadležnosti organa uprave i sa njihovom sudskom kontrolom u upravnom sporu kod Upravnog suda. Zajednički cilj u svim tim postupcima je njihovo ubrzanje kako bi investitori mogli što pre da grade, a budući investitori stekli sigurnost da će njihove poslovne odluke o pristupanju gradnji biti isplative.
U referatu su data i nova rešenja sadržana u ugovoru o građenju iz Prednacrta građanskog zakonika.
Posebno pitanje je legalizacija bespravno izgrađenih objekata koje upotpunjuje sliku realnosti građenja u Srbiji. Uspostavljanje sklada između faktičkog i pravnog u domenu bespravne gradnje treba da omogući vlasnicima da se koriste ovlašćenjima koja im svojina na nepokretnostima daje.
Ključne reči: ugovor o građenju, objedinjena procedura, građevinska i upotrebna dozvola, legalizacija, ZOO, Prednacrt građanskog zakonika RS.
UDK: 347.736
POVEZANA LICA U STEČAJU
Tamara Marković, sud. savetnik Privrednog apelacionog suda.
Miroslav Nikolić, sudija Privrednog apelacionog suda.
Rezime: Ekonomska i pravna samostalnost su značajne odrednice privrednih subjekata u tržišnoj privredi. Bitna obeležja te samostalnosti ogledaju se u samostalnom donošenju i vođenju poslovne i ekonomske politike, pa i u slobodnom povezivanju sa drugim subjektima. Povezivanje podrazumeva širok spektar odnosa i veza u poslovnim operacijama između različitih subjekata.
Pojam povezanih lica, u zavisnosti od toga da li se radi o povezivanju u odnosu na fizičko ili pravno lice, određen je Zakonom o privrednim društvima.
Zakon o stečajnom postupku nije regulisao pojam i tretman povezanih lica u stečaju. Problem je tretiran isključivo u okviru ograničenih domena primene pojedinih odredbi Zakona o privrednim društvima i to kroz institut zloupotrebe pravnog lica, povrede pravila sukoba interesa i zabrane konkurencije i naknade štete.
Zakonom o stečaju, a potom i Izmenama i dopunama Zakona o stečaju od 13. 8. 2014. godine, detaljnije je uređen pojam i položaj lica povezanih sa stečajnim dužnikom. Time je omogućeno ostvarenje ciljeva – povećanje stepena zaštite i namirenja poverilaca i sprečavanje primećenih zloupotreba u praksi.
Efikasan stečajni sistem neophodni je deo tržišne ekonomije jer obezbeđuje sigurnost poveriocima. Novi koncept stečajnog postupka predviđen Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o stečaju, stavlja u pogodniji položaj poverioce time što radikalno reguliše položaj poverilaca – lica povezanih sa stečajnim dužnikom.
Pri tome, ograničenja koja je novi zakonski tekst predvideo u odnosu na povezana lica, ne bi trebala da naruše pravnu sigurnost u pogledu odobravanja zajmova koji služe dopunjavanju kapitala između stečajnog dužnika i sa njim povezanih lica.
Ključne reči: pojam povezanih lica, Zakon o privrednim društvima, Zakon o stečajnom postupku, Zakon o stečaju, Zakon o izmenama i dopunama Zakona o stečaju, odbor poverilaca, pobijanje pravnih radnji stečajnog dužnika, reorganizacija, stečaj povezanih društava