Category Archives for "Autori"

Šta je stvarno novo oko Porodičnog zakona

UDK: 347.61/.64(497.11)
347.634(497.11)
343.85:343.62-053.2/.3(497.11)

ŠTA JE STVARNO NOVO OKO PORODIČNOG ZAKONA
Prof. dr Marija Draškić, redovna profesorka Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu i sudija Ustavnog suda. Rad je rezultat istraživanja u okviru projekta Perspektive implementacije evropskih standarda u pravni sistem Srbije (179059), koji podržava Ministarstvo prosvete i nauke Republike Srbije.

Rezime: Tekuća debata o Radnom tekstu Građanskog zakonika pokazala je da su dve predložene teme izazvale najveću pažnju javnosti; to su: zabrana fizičkog kažnjavanja dece i surogat materinstvo.
Na snazi je globalna aktivnost u pravcu zabrane telesnog kažnjavanja dece. Komitet Ujedinjenih nacija za prava deteta definisao je telesno kažnjavanje kao svaku vrstu kazne u kojoj je upotrebljena fizička sila sa namerom da izazove određeni stepen bola ili nelagodnosti, bez obzira koliko je laka. Radni tekst GZ takođe je zabranio fizičko kažnjavanje dece kao formu zlostavljanja deteta. Sa druge strane, čuju se i glasovi koji se protive zabrani svake vrste fizičke kazne, a oni dolaze od roditelja koji veruju da imaju pravo – ili čak i dužnost – da disciplinuju svoju decu uz određeni stepen sile, te da telesno kažnjavanje dece nije nužno nehumano ili ponižavajuće. Ono što je od najveće važnosti u ovoj debati, međutim, jeste to da zabrana fizičkog kažnjavanja mora poslati jasnu poruku da je udaranje dece pogrešno – u najmanju ruku jednako kao što je pogrešno udariti bilo koga drugog. Sa druge strane, ovakva zabrana treba da podstakne i vođenje kampanje za podizanje svesti o svim negativnim efektima fizičkog kažnjavanja, kao i razvijanje pozitivnih, nenasilnih formi discipline u podizanju deteta.
Surogat materinstvo je aranžman u kome žena (surogat majka) pristaje da nosi i rodi dete za drugu ženu ili par (nameravani roditelji). Uprkos činjenici da je infertilnost veliki problem za parove koji se suočavaju sa duševnim bolom, depresijom i osećanjem isključenosti iz društva zbog toga što ne mogu da se ostvare kao roditelji, surogacija je ipak kontroverzna pravna ustanova. Stoga, ako srpski zakonodavac zaista namerava da uvede surogat materinstvo u domaće pravo, oprezan i restriktivan pristup engleskog prava bio bi dobrodošao. To znači da bi bar jedan od nameravanih roditelja morao biti u genetskoj vezi sa detetom, da dete mora živeti sa nameravanim roditeljima u vreme kada oni podnesu zahtev za sticanje roditeljskog prava u odgovarajućem sudskom postupku, da su se surogat majka i njen suprug (ako ga ima) slobodno i bezuslovno saglasili da bude doneta sudska odluka i najzad, da nikakav novac – osim razumnih troškova – nije bio plaćen surogat majci.
Ključne reči: radni tekst Građanskog zakonika, zabrana fizičkog kažnjavanja dece, surogat materinstvo.

Zakonsko i podzakonsko regulisanje zaštite uzbunjivača ključne odrednice

UDK: 343.85:343.352(497.11)
342.726-057.1:343.353(497.11)

ZAKONSKO I PODZAKONSKO REGULISANJE ZAŠTITE UZBUNJIVAČA – KLJUČNE ODREDNICE
Mr Vesna Bilbija, Javno preduzeće “Pošta Srbije“, Arbitar/miritelj kod Republičke agencije za mirno rešavanje radnih sporova.

Rezime: Zakonom o ratifikaciji Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije i Zakonom o potvrđivanju Građanskopravne konvencije o korupciji, Republika Srbija se obavezala da na sveobuhvatan način zakonom uredi pitanje zaštite lica koja prijavljuju sumnju na korupciju i drugo nezakonito postupanje. Shodno članu 9. Građanskopravne konvencije o korupciji, svaka strana ugovornica treba da obezbedi u domaćem pravu odgovarajuću zaštitu od bilo koje neopravdane sankcije protiv zaposlenih, koji imaju osnovanog razloga da sumnjaju u korupciju i koji, u dobroj veri, svoju sumnju prijave odgovornim licima ili organima.
Opredeljenje Republike Srbije za odlučnu borbu protiv korupcije koje podrazumeva stvaranje uređenog normativog okvira, sistemsku izgradnju i jačanje institucija kao preduslov za efikasnu borbu protiv korupcije, potvrđeno je donošenjem Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije u Republici Srbiji za period od 2013. do 2018. godine i pratećim Akcionim planom.
Donošenjem Zakona o zaštiti uzbunjivača, Republika Srbija preduzela je neophodne korake ka uspostavljanju normativnog okvira i kapaciteta za odlučnu borbu protiv korupcije i istovremeno ostvaruje preuzete obaveze iz međunarodnih akata, a pre svega preporuka Grupa država za borbu protiv korupcije Saveta Evrope (GRECO).
Ministar pravde je na osnovu čl. 17. i 25. stav 3. Zakona o zaštiti uzbunjivača doneo sledeće podzakonske akte: Pravilnik o načinu unutrašnjeg uzbunjivanja, načinu određivanja ovlašćenog lica kod poslodavca, kao i drugim pitanjima od značaja za unutrašnje uzbunjivanje kod poslodavca koji ima više od deset zaposlenih i Pravilnik o Programu sticanja posebnih znanja u vezi sa zaštitom uzbunjivača.

Ključne reči: zakon, korupcija, uzbunjivanje, uzbunjivač, zaštita uzbunjivača.

Diskreciona ovlašćenja Narodne banke Srbije u poslovima osiguranja

UDK: 35.077:336.711(497.11)
368.072.2(497.11)

DISKRECIONA OVLAŠĆENJA NARODNE BANKE SRBIJE U POSLOVIMA OSIGURANJA
Ljubodrag Pljakić, sudija Vrhovnog kasacionog suda u penziji.

Rezime: Referat se bavi pitanjima rešavanja u upravnom postupku na osnovu diskrecionih ovlašćenja, posebno na relaciji kontrolno – nadzorne funkcije Narodne banke Srbije u poslovima osiguranja. U njemu su izneti principi odlučivanja u svim materijama u kojima su organi zakonom ovlašćeni da rešavaju po slobodnoj oceni. Ovo pitanje je dugo izučavano u pravnoj teoriji i kroz pravne stavove naših najviših sudova, čije citiranje upotpunjuje zadatu temu naročito značajem za obogaćivanje sudske prakse upravnog sudstva.
Stoga, autor sa pravom očekuje da će iskazani pravni stavovi i kritičke misli doprineti kvalitetnijim rešenjima u upravnom postupku i presudama suda o oceni zakonitosti donetih akata.

Ključne reči: diskreciona ovlašćenja, utemeljenje na zakonu, NBS, osiguravajuća društva, obrazloženja rešenja, ispitni postupak, redosled nalaganja mera, legitimacija za tužbu.

Sporazum o priznanju u krivičnom i prekršajnom postupku

UDK: 343.144

SPORAZUM O PRIZNANJU U KRIVIČNOM I PREKRŠAJNOM POSTUPKU
Prof. dr Momčilo Grubač, Pravni fakultet Univerziteta Union.

Rezime: Sporazumi koje u savremenom krivičnom postupku zaključuju organi gonjenja (krivičnog ili prekršajnog) sa osumnjičenim imaju cilj da ubrzaju suđenja, olakšaju krivični postupak i rasterete sudove koji su postali zabrinjavajuće zatrpani ogromnom količinom predmeta koje sve teže rešavaju do isteka rokova zastarelosti. Jedna od ustanova te “konsenzualne pravde“ je sporazum o priznanju krivičnog dela, odnosno prekršaja koji organi gonjenja i prezumptivni učinilac krivičnog dela, odnosno prekršaja zaključuju da bi jedni (organi gonjenja) uštedeli vreme i napore u mukotrpnom poslu dokazivanja činjenica relevantnih za donošenje odluke o postojanju delikta i odgovornosti, a drugi (osumnjičeni) da bi postigli
povoljniji ishod krivičnog postupka, odnosno blažu presudu. Ustanova je preuzeta iz američkog krivičnog postupka i u naš ZKP uneta 2009. god. i bez značajnijih izmena preuzeta u Zakonik iz 2011. godine. Naknadno, Zakonom o izmenama i dopunama ZKP iz maja 2014. (“Sl. glasnik RS“, 55/2014) neka od pitanja vrlo važnih za njenu primenu uređena su na bitno drugačiji način. U radu su kritički razmotrene te izmene, ali i druga praktična i pravnoteorijska pitanja.

Ključne reči: sporazum, priznanje, krivično delo, prekršaj, krivični postupak, prekršajni postupak, javni tužilac, okrivljeni.

Ustavnosudska zaštita po ustavnoj žalbi u Republici Srbiji

UDK: 347.956:342.565.2(497.11)

USTAVNOSUDSKA ZAŠTITA PO USTAVNOJ ŽALBI U REPUBLICI SRBIJI
Dr Dragiša B. Slijepčević, sudija Ustavnog suda Srbije.

Rezime: Ustavna žalba je posebno pravno sredstvo kojim se ostvaruje neposredna ustavnosudska zaštita osnovnih ljudskih sloboda i prava zajamčenih Ustavom. Ustavna žalba je kao individualno pravno sredstvo uvedena i u srpski ustavnopravni sistem Ustavom od 2006. godine.
Ustavna žalba predstavlja važan element zaštite prava građana, ali i ostalih nedržavnih subjekata od posledica neustavnih i nezakonitih odluka donesenih od strane javnih organa. Ustavnosudska zaštita po ustavnoj žalbi je i preduslov za zaštitu Ustavom zajemčenih ljudskih ili manjinskih prava ili sloboda i pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Aktivnu legitimaciju za podnošenje ustavne žalbe ima svako lice koje smatra da mu je pojedinačnim pravnim aktom ili radnjom državnog organa ili organizacije kojoj je povereno javno ovlašćenje povređeno ili uskraćeno ljudsko ili manjinsko pravo ili sloboda zajemčena Ustavom.
Postupajući po blagovremeno podnetoj, urednoj i dopuštenoj ustavnoj žalbi Ustavni sud može doneti odluku kojom se ona usvaja ili odbija. Ustavni sud je delotvorno postupao po brojnim ustavnim žalbama kojima je utvrđena povreda prava na život, prava na dostojanstvo i slobodan razvoj ličnosti, prava na rad, prava na poštovanje privatnog života, prava na nepovredivost psihičkog i fizičkog integriteta, prava slobode okupljanja, prava na slobodu i bezbednost, prava ograničenog trajanja pritvora, prava nepovredivosti stana i prava maloletnih lica.

Ključne reči: Ustav Republike Srbije, Zakon o ustavnom sudu, ustavna žalba.

Troškovi parničnog postupka i zakonska zatezna kamata

UDK: 347.921.6

TROŠKOVI PARNIČNOG POSTUPKA I ZAKONSKA ZATEZNA KAMATA
Prof. dr Milan Blagojević, sudija Okružnog suda u Banja Luci i vanredni profesor na Univerzitetu za poslovni inženjering i menadžment u Banja Luci.

Rezime: Predmet ovog rada je jedna pojava u sudskoj praksi u Republici Srpskoj prema kojoj se za dosuđene troškove parničnog postupka određuje i plaćanje zakonske zatezne kamate, i to od dana donošenja odgovarajuće sudske odluke. Radi se o nezakonitom postupanju sudova koje je apostrofirano i objašnjeno u ovom pravnom eseju. Pored toga, ukazano je i na još neke probleme do kojih može dovesti takvo postupanje sudova. Radi se o mogućim odštetnopravnim i krivičnopravnim implikacijama priznavanja zakonske zatezne kamate od trenutka dosuđivanja troškova parničnog postupka, kao i o neustavnosti odgovarajućih odredaba Zakona o parničnom postupku i Zakona o izvršnom postupku koje su u uskoj vezi sa predmetom ovog rada.

Ključne riječi: troškovi parničnog postupka, zakonska zatezna kamata, novčana obaveza, rok za ispunjenje novčane obaveze, docnja dužnika novčane obaveze, vladavina prava, ustavnost, zakonitost.

Krivično delo neovlašćeno korišćenje tuđeg vozila iz člana 213. KZ u sudskoj praksi

UDK: 340.142:[343.711:629.34(497.11)

KRIVIČNO DELO NEOVLAŠĆENO KORIŠĆENJE TUĐEG VOZILA IZ ČLANA 213. KZ U SUDSKOJ PRAKSI
Dragan U. Kalaba, zamenik Višeg javnog tužioca u Čačku.

Rezime: U radu je prikazano krivično delo neovlašćeno korišćenje tuđeg vozila iz člana 213. KZ, hronologija nastanka i razvoja navedenog krivičnog dela, počev od 1959. godine do današnjeg dana. U pitanju je krivično delo koje je često u sudskoj praksi, a u nadležnosti osnovnog suda.
Navedeni su karakteristični slučajevi iz sudske prakse koji verno odslikavaju date životne događaje.

Ključne reči: krivično delo, umišljaj, sticaj krivičnih dela, neovlašćeno korišćenje i oduzimanje vozila.

Pravne posledice nezakonitog otkaza ugovora o radu

UDK: 349.22:331.106.44

PRAVNE POSLEDICE NEZAKONITOG OTKAZA UGOVORA O RADU
Dr Velisav Marković, vanredni profesor Poslovnog fakulteta Valjevo Univerziteta Singidunum Beograd.

Rezime: Izmenama Zakona o radu iz 2014. godine učinjene su bitne promene u pravu zaposlenih na vraćanje na rad i naknadu štete zbog nezakonitog otkaza ugovora o radu. Ovim izmenama položaj zaposlenih je bitno pogoršan a poslodavac je prilično privilegovan.
U radu autor, koristeći teoriju i sudsku praksu, uporednopravna rešenja i mesto Zakona o radu u pravnom sistemu, analizira odredbe o pravnim posledicama nezakonitog otkaza ugovora o radu od strane poslodavca ukazujući na sporna pravna pitanja. Takođe, predstavlja rešenja nacrta Građanskog zakonika Srbije koja bi mogla da doprinesu pravnoj sigurnosti, rešenju spornih pitanja i boljoj zaštiti zaposlenih.

Ključne reči: otkaz ugovora o radu, prestanak radnog odnosa, naknada štete, vraćanje na rad, zaštita zaposlenih.

Pojam i karakteristike službenih krivičnih djela

UDK: 343.35

POJAM I KARAKTERISTIKE SLUŽBENIH KRIVIČNIH DJELA
Prof. dr Dragan Jovašević, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Nišu.
Prof. dr Milena Simović, zamjenik direktora u Sekretarijatu za zakonodavstvo Vlade Republike Srpske i vanredni profesor na Fakultetu za bezbjednost i zaštitu Nezavisnog uni-verziteta u Banjoj Luci.

Rezime: Savremeni društveni život se ne može zamisliti bez efikasnog funkcionisanja državnog (društvenog) aparata koji čini javna uprava. Od njenog zakonitog, efikasnog i kvalitetnog rada zavisi ne samo funkcionisanje privrede, već i svakodnevni život građana. Upravo se ta službena dužnost službenih lica u državnim organima često zloupotrebljava čime se ugrožava ili povređuje službena dužnost, ali se istovremeno nanosi i šteta drugim fizičkim i pravnim licima. O pojmu i karakteristikama službenih krivičnih djela, koja se često u teoriji nazivaju i činovnička ili korupcijska krivična djela, govori se u ovom radu.

Ključne riječi: službena dužnost, zloupotreba, javno ovlašćenje, službeno lice, krivično djelo, odgovornost, sankcija.

Obračun zarade i naknade zarade kao posebna izvršna isprava

UDK: 349.232
331.217

OBRAČUN ZARADE I NAKNADE ZARADE KAO POSEBNA IZVRŠNA ISPRAVA
Mladen Nikolić, sudija Privrednog apelacionog suda.

Rezime: Odredba člana 121. Zakona o radu, koja u stavu 6. obračunu zarade i naknadi zarade daje svojstvo izvršne isprave, predstavlja značajnu novinu, ustanovljena je u cilju, kako zaštite, tako i lakšeg ostvarenja jednog od osnovnih prava zaposlenih – prava na zaradu.
Da bi sud dozvolio izvršenje, izvršna isprava mora da bude i perfektna. Jedan od uslova za perfektnost izvršne isprave jeste da je izvršna isprava podobna za izvršenje, a dodatni uslov jeste i da je nastupila njena izvršnost. Izvršnost podrazumeva da je za dužnika istekao paricioni rok. S obzirom da obračun zarade nije sudska odluka, niti odluka upravnog organa, on kao izvršna isprava ne podleže pravnosnažnosti, niti konačnosti. Imajući u vidu da obračun zarade izdaje poslodavac, dakle izvršni dužnik, da je u njemu naznačen datum dospelosti (rok za isplatu neisplaćene zarade) mogući zaključak je da je prvi dan, posle datuma dospelosti, dan kada je nastupila izvršnost obračunate zarade kao izvršne isprave.
Predlog za izvršenje mora da bude sačinjen u skladu sa odredbom člana 35. Zakona o izvršenju i obezbeđenju, uz prilaganje obračuna zarade u izvorniku ili overenoj kopiji i naznaku da li će izvršenje sprovoditi sud ili izvršitelj.
Imajući u vidu da je izvršni sud vezan izvršnom ispravom, a da obračun zarade ne sadrži i podatke o isplati zatezne kamate (to nije predviđeno Pravilnikom o sadržaju obračuna zarade, odnosno naknade zarade), to se predlogom za izvršenje, ne bi moglo osnovano tražiti i izvršenje radi naplate zatezne kamate na iznos neisplaćene zarade kao glavnog potraživanja.

Rok zastarelosti potraživanja koje proizlazi i koje je utvrđeno obračunom zarade (nije odluka suda ili drugog nadležnog organa) bio bi rok iz člana 196. Zakona o radu i iznosi tri godine.

Ključne reči: obračun zarade, izvršna isprava, zaposleni, poslodavac.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se