UDK: 336.226.2:352(497.11)
UTVRĐIVANJE POREZA NA IMOVINU – POSTUPANJE JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE
Velisav Marković, Poslovni fakultet Valjevo, Univerzitet Singidunum Beograd.
Rezime: Porez na imovinu kao neposredan, periodičan, analitički i objektan porez predstavlja “izvorni prihod” jedinica lokalne samouprave. Zakonom o porezima na imovinu jedinice lokalne samouprave su ovlašćene za donošenje niza podzakonskih akata radi utvrđivanja poreza. Međutim, prilikom donošenja opštih akata u praksi je primećeno da lokalne samouprave iste donose suprotno odredbama Zakona o porezima na imovinu a na štetu poreskih obveznika. U radu autor, na primeru analize Odluke o određivanju zona za obračun poreza na imovinu i prosečnoj ceni kvadratnog metra odgovarajućih nepokretnosti po zonama na teritoriji Grada Valjeva, prikazuje kako se ne poštuje Zakon o porezima na imovinu prilikom donošenja podzakonskih akata a sve sa ciljem uzimanja više novca od poreskih obveznika i na taj način popunjavanja budžeta.
Ključne reči: porez na imovinu, određivanje zona, prosečna cena nepokretnosti.
UDK: 343.85:343.352(497.11)
SUDSKA ZAŠTITA UZBUNJIVAČA1)
Snežana Andrejević, sudija Vrhovnog kasacionog suda.
Rezime: Najbolja zaštita uzbunjivača je sveobuhvatna zakonska zaštita uzbunjivača od odmazde, bezbedni i dostupni kanali za uzbunjivanje, poverljivost u vezi sa otkrivanjem informacija, sankcije za odmazdu nad uzbunjivačima, pravila postupka kojima se obezbeđuje hitnost u postupanju, prevaljivanje tereta dokazivanja u vezi sa odmazdom na poslodavca, a naročito delotvorna i brza privremena zaštita uzbunjivača.
Ključne reči: sloboda izražavanja, uzbunjivanje, saopštavanje informacija, uzbunjivač, poslodavac, kanali za uzbunjivanje, unutrašnje, spoljašnje i uzbunjivanje javnosti, objavljivanje tajnih informacija, obaveze poslodavca, obaveze uzbunjivača, povezano lice, putativni uzbunjivač, sudska nadležnost, prethodna sudska zaštita uzbunjivača, sudska zaštita uzbunjivača, tužbe za zaštitu prava uzbunjivača, posebni sporovi, posebna pravila postupka, prekršajna odgovornost.
UDK: 342.726-055.3(497.6)
POVREDA PRAVA NA SLOBODU OKUPLJANJA: PRVA ODLUKA USTAVNOG SUDA BOSNE I HERCEGOVINE (II deo)
Prof. dr Milena Simović, zamjenik direktora u Sekretarijatu za zakonodavstvo u Vladi Republike Srpske i vanredni profesor na Fakultetu za bezbjednost i zaštitu Nezavisnog univerziteta u Banjoj Luci.
Rezime: Članom 11. Evropske konvencije garantovano je pravo na slobodu okupljanja svima koji imaju namjeru organizovati mirno okupljanje. Prema stanovištu Evropskog suda, garancije ustanovljene ovim članom pokrivaju kako privatna tako i javna okupljanja. Garancije ustanovljene ovim članom odnose se na organizatora okupljanja, čak i kad se u ulozi organizatora pojavljuje udruženje.
Ključne reči: Evropska konvencija, prvo na slobodu okupljanja, zabrana diskriminacije.
UDK: 346.548(497.11)
366.542(497.11)
ZAKON O ZAŠTITI POTROŠAČA
Osnovna prava potrošača i pregled značajnih novina
Maja Gluščević, diplomirani pravnik, advokatski pripravnik.
Rezime: Cilj donošenja Zakona o zaštiti potrošača je da se prava potrošača, ali i njihova zaštita podignu na jedan viši nivo, a sve u skladu sa evropskim standardima i normama, kako bi se dobio pravni okvir efikasne zaštite potrošača u Republici Srbiji. Činjenica da je u Zakon implementirano i niz evropskih direktiva iz ove oblasti nesumnjivo govori u prilog efikasnije zaštite prava potrošača u Republici Srbiji i približavanju standarda zaštite potrošača Evropskoj uniji. Zakon o zaštiti potrošača donosi nova rešenja, kojima se stvaraju uslovi za bolje ostvarivanje i zaštitu potrošačkih prava.
Ključne reči: Zakon o zaštiti potrošača, potrošač, trgovac, osnovna prava potrošača, zaštita prava potrošača, zaštita potrošača u Evropskoj uniji,
UDK: 343.121(497.11)
O PRAVU OKRIVLJENOG DA ISPITUJE SVEDOKE OPTUŽBE I ODBRANE U KRIVIČNOM POSTUPKU
Prof. dr Momčilo Grubač, redovni profesor emeritus Pravnog fakulteta Univerziteta Union u Beogradu.
Rezime: Ustav Srbije i novi ZKP ustanovili su jedan broj novih prava odbrane okrivljenog u krivičnom postupku, među njima i pravo okrivljenog da ispituje svedoke optužbe i odbrane, preuzeto iz člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Autor je obradio nekoliko opšta pitanja koja se uz to pravo postavljaju i kritički prikazao odredbe kojima je ono uređeno u ZKP Srbije. U zaključku je konstatovao da je Zakonik propustio da na odgovarajućim mestima ugradi nove procesnopravne norme koje bi omogućile realizaciju tog prava, odnosno onemogućile njegovo kršenje. Odredbe koje govore o ispitivanju svedoka u prethodnom postupku, pa i na glavnom pretresu i o širokoj dokaznoj snazi nekontradiktornih svedočkih iskaza ostale su uglavnom neizmenjene, a retke izmene u njima samo otežavaju umesto da olakšavaju delotvorno ostvarivanje prava odbrane, pa čak omogućuju i njegovo kršenje. Na kraju autor se založio da se u najavljenoj izmeni Zakonika o krivičnom postupku ti nedostaci otklone i da se odredbe Zakonika koje se odnose na tu problematiku dovedu u sklad sa Ustavom, Evropskom konvencijom i praksom Evropskog suda za ljudska prava.
Ključne reči: krivični postupak, Zakonik o krivičnom postupku, ispitivanje svedoka, nekontradiktorni iskazi svedoka, pravično suđenje, Evropska konvencija, Ustav Srbije, okrivljeni, pravo odbrane.
UDK: 340.142:343.225(497.11)
KRIVIČNO DELO MALOG ZNAČAJA U SUDSKOJ PRAKSI
Dragan Kalaba, zamenik višeg javnog tužioca u Čačku.
Rezime: U Krivičnom zakoniku (“Sl. glasnik RS”, br. 85/05, 88/05, 107/05, 72/09 i 121/12) je na jasan način regulisan pojam krivičnog dela. Sa druge strane, regulisane su situacije iz kojih proizlazi da se, pod određenim uslovima, učinjeno krivično delo ne smatra krivičnim delom. To je osnov isključenja krivičnog dela, a pod koji spada i institut dela malog značaja, regulisan u članu 18. KZ.
Ključne reči: krivično delo, delo malog značaja, uslovi za primenu, slučajevi sudske prakse.
UDK: 347.94:343.62-057.16(497.11)
TERET DOKAZIVANJA (ONUS PROBANDI) U SPOROVIMA O DISKRIMINACIJI I ZLOSTAVLJANJU NA RADU
Vesna Bilbija, magistar, Javno preduzeće “Pošta Srbije“, Radna jedinica poštanskog saobraćaja “Subotica“.
Rezime: Pod uticajem antidiskriminacionih zakona, klasično pravilo o teretu dokazivanja, actori incumbit probatio, koje znači da stranka koja tvrdi da ima neko pravo, snosi teret dokazivanja činjenice koja je bitna za nastanak ili ostvarivanje prava, trpi sve više izuzetaka. Nakon Zakona o sprečavanju zlostavljanja na radu, matični zakon u oblasti rada, Zakon o radu, dopunjen je odredbama o teretu dokazivanja. Tako, prilikom regulisanja zabrane diskriminacije i pokretanja postupka pred nadležnim sudom za naknadu štete od poslodavca, teret dokazivanja, onus probandi, regulisan je na sledeći način: ako je u toku postupka tužilac učinio verovatnim da je diskriminacija izvršena, teret dokazivanja da nije bilo ponašanja koje predstavlja diskriminaciju je na tuženom, odnosno na poslodavcu. Takođe, u oblasti posebne zaštite od otkaza ugovora o radu predstavnika zaposlenih, teret dokazivanja da otkaz ugovora o radu ili stavljanje u nepovoljan položaj zaposlenog nije posledica njegovog statusa ili aktivnosti u svojstvu predstavnika zaposlenih, članstva u sindikatu ili učešća u sindikalnim aktivnostima je na poslodavcu.
Ključne reči: diskriminacija, Zakon o radu, teret dokazivanja, tužilac, tuženi.
UDK: 349.22(497.11)
331.2(497.11)
ANTINOMIJE ZAKONA O RADU
Milan Ivošević, advokat.
Rezime: Tema ovog rada jesu pojedina rešenja koja Zakon o radu reguliše na način suprotan ili drugim odredbama istog tog zakona ili drugim imperativnim propisima Republike Srbije. Takođe, tema članka je i izbegavanje Zakona o radu da reguliše jedno od polja rada koje uvodi praksa, ali ga sam zakon “ne vidi“, iako su neke od radnih verzija izmena i dopuna Zakona o radu najavljivale takve odredbe. Suština je da se, još jedanput, ukaže na pojedine nelogičnosti koje zakon određuje kao i na neusklađenost između različitih zakona unutar istog pravnog sistema.
Ključne reči: Zakon o radu, forma ugovora o radu, pravna fikcija, zarada, naknada troškova, pojam zaposlenog, rad van radnog odnosa, iznajmljivanje radne snage.
UDK: 342.726-055.3(497.6)
POVREDA PRAVA NA SLOBODU OKUPLJANJA: PRVA ODLUKA USTAVNOG SUDA BOSNE I HERCEGOVINE (I deo)
Prof. dr Milena Simović, zamjenik direktora u Sekretarijatu za zakonodavstvo u Vladi Republike Srpske i vanredni profesor na Fakultetu za bezbjednost i zaštitu Nezavisnog univerziteta u Banjoj Luci
Rezime: Članom 11. Evropske konvencije garantovano je pravo na slobodu okupljanja svima koji imaju namjeru organizovati mirno okupljanje. Prema stanovištu Evropskog suda, garancije ustanovljene ovim članom pokrivaju kako privatna tako i javna okupljanja. Garancije ustanovljene ovim članom odnose se na organizatora okupljanja, čak i kad se u ulozi organizatora pojavljuje udruženje.
Ključne reči: Evropska konvencija, prvo na slobodu okupljanja, zabrana diskriminacije.
UDK: 343.55
VANBRAČNA ZAJEDNICA SA MALOLETNIKOM
Prof. dr Milan Milošević, Fakultet za poslovne studije i pravo, Beograd.
Rezime: Krivično delo iz člana 190. Krivičnog zakonika sa nazivom “Vanbračna zajednica sa maloletnikom“ može se sastojati u življenju punoletnog lica u vanbračnoj zajednici sa maloletnikom (stav 1) ili u omogućavanju ili navođenju maloletnika da sa punoletnim licem živi u vanbračnoj zajednici. Ovaj drugi oblik izvršenja moguć je samo od strane roditelja, usvojioca ili staraoca, a ispoljava se kao osnovni (stav 2) i kao teži oblik izvršenja (stav 3). U oba slučaja inkriminacija ima blanketni karakter, delo je po svojoj prirodi trajno, pasivni subjekt može biti samo lice starije od 14 a mlađe od 18 godina koje nije u punovažnom braku sa punoletnim licem. Zanimljiv je i odnos ovog sa srodnim krivičnim delima, a posebno (ne)mogućnost njegovog sticaja sa deliktom obljube sa detetom. Najzad, na potrebu detaljnije analize ovog krivičnog dela ukazuje i aktuelna sudska praksa u Republici Srbiji.
Ključne reči: Krivični zakonik, Porodični zakon, maloletnik, dete, vanbračna zajednica, obljuba, koristoljublje.