Category Archives for "Autori"

Osvrt na najnovije izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH

UDK: 343.1(497.6)

OSVRT NA NAJNOVIJE IZMJENE I DOPUNE KRIVIČNOG ZAKONA BiH
Akademik prof. dr Miodrag N. Simović, sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i redovni profesor Pravnog fakulteta u Banjoj Luci, dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, inostrani član Ruske akademije prirodnih nauka i član Evropske akademije nauka i umjetnosti.
Doc. dr Marina M. Simović, sekretar Ombudsmena za djecu Republike Srpske i docent na Fakultetu pravnih nauka Univerziteta “Apeiron” u Banjoj Luci.

Rezime: Bosna i Hercegovina je tokom 2003. godine dobila novo krivično zakonodavstvo (materijalno, procesno i izvršno). Ono, slijedeći tradiciju iz bivše SFRJ, predstavlja izraz ideje o podijeljenoj zakonodavnoj nadležnosti u oblasti krivičnog prava između države Bosne i Hercegovine i njenih entiteta (Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Brčko distrikta). Time je otpočelo novo razdoblje u razvoju krivičnog prava Bosne i Hercegovine.
Međunarodna tijela koja prate proces implementacije međunarodnih standarda u krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine i dalje ističu da nedostatak odgovarajućih definicija za pojedina krivična djela podstiče nekažnjivost počinilaca i istovremeno “koči“ mogućnost sprečavanja činjenja budućih krivičnih djela. Dosljedno provođenje međunarodnih standarda u domaćem krivičnom zakonodavstvu potrebno je zbog jačanja pozicije vlasti da se energično suprotstavi svim oblicima kriminala, ali i zbog identifikacije i zaštite žrtava krivičnih djela.
Ključne riječi: Bosna i Hercegovina, krivični zakon, terorizam, pranje novca, trgovina ljudima.

Pravni aspekti ekologije s posebnim osvrtom na pravnu regulativu

UDK: 349.6

PRAVNI ASPEKTI EKOLOGIJE S POSEBNIM OSVRTOM NA PRAVNU REGULATIVU
Dr Slađana Radunović, Beogradska poslovna škola – visoka škola strukovnih studija, predavač za predmete Pravno normiranje i Javne nabavke.

Rezime: Najbitniji dokument na globalnom nivou o sprečavanju zagrevanja planete je Kjoto protokol. Pored toga, veoma bitan dokument je Povelja o ekološki neškodljivom turizmu. Sve veći značaj, u novije vreme, zaštita životne sredine dobija u politici Evropske unije. U „beloj knjizi“ su date razne preporuke sa propisima o zaštiti životne sredine i to: (1) dopune Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakona o zaštiti životne sredine, (2) redefinisanje saradnje javnog i privatnog sektora po pitanju problema zaštite životne sredine, (3) razvijanje i primena ekonomskih instrumenata u vezi sa zaštitom životne sredine i (4) nastavak jačanja institucija i izgradnje kapaciteta, kako bi se izbegla monopolizacija.

Ključne reči: Zakon, ekološka politika, zaštita životne sredine, obaveze zagađivača, odgovornost zagađivača.

Ustavna žalba kao mehanizam zaštite ljudskih i manjinskih prava i sloboda

UDK: 342.736

USTAVNA ŽALBA KAO MEHANIZAM ZAŠTITE LJUDSKIH I MANJINSKIH PRAVA I SLOBODA
Maja Gluščević, diplomirani pravnik, advokatski pripravnik.

Rezime: Ustavna žalba je krajnji mehanizam zaštite ljudskih i manjinskih prava i osnovnih sloboda. Ono u šta mnogi subjekti doskora nisu bili upućeni, jeste činjenica da je ovo jedan važan i delotvoran pravni lek, jer od odlučivanja po ustavnoj žalbi i rešavanja po istoj, tj. donošenja odluke Ustavnog suda, zavisi mogućnost ostvarivanja i zaštite Ustavom zajemčenih prava pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

Ključne reči
: ustavna žalba, Ustav Republike Srbije, Ustavni sud, ljudska i manjinska prava i osnovne slobode, Evropski sud za ljudska prava.

Pravni i stvarni položaj posrednika, arbitara i miritelja

UDK: 347.91(497.11)

PRAVNI I STVARNI POLOŽAJ POSREDNIKA, ARBITARA I MIRITELJA
Mr Vesna Bilbija, JP “Pošta Srbije”, arbitar/miritelj kod Republičke agencije za mirno rešavanje radnih sporova.

Arbitrum est iudicum boni viri secundum aequum et bonum.
Arbitraža je odluka (poštenog, uglednog) čoveka o onom što je pravo i dobro.
(Proculus-D. 17,2,76).

Rezime: Mirno, vansudsko rešavanje sporova predstavlja potencijal koji zaslužuje sistemsku podršku kako bi u budućnosti doživeo potpunu afirmaciju. Razlozi su, s jedne strane, u prednostima koje ima vansudsko-alternativno rešavanje sporova: dobrovoljnost, nepristrasnost, zasnovanost na toleranciji, kulturi kompromisa i dijaloga, rešenje prihvatljivo za obe strane, fokus na tačke slaganja, brzina, ekonomičnost i efikasnost, itd, a sa druge u “manama“ sudskog postupka: statičnost, formalnost, sudski postupci dugo traju, produbljivanje sukoba i nedobrovoljnost u izvršavanju presude, gubitak poverenja u pravosuđe, visoki troškovi sudskih taksi i zastupanja. Imajući u vidu da za vansudske postupke nisu predviđene krute procesne pretpostavke, u potpunosti dolazi do izražaja sposobnost i stručnost posrednika/arbitra/miritelja da efikasnim delovanjem u postupku dođe do rešenja prihvatljivog za obe strane. Neutralan i nepristrasan posrednik, arbitar ili miritelj pomaže u pronalaženju kompromisa, a takvo lice mora krasiti odgovarajuće visoko obrazovanje, stručnost, dostojnost, integritet, nepristrasnost, realnost, preciznost, asertivnost i socijalna inteligencija i dr. Pravni položaj posrednika, miritelja i arbitara definisan je odredbama više zakona. Novi Zakon o posredovanju u rešavanju sporova reguliše pojam, načela, postupak i pravno dejstvo posredovanja u rešavanju sporova, uslove za obavljanje posredovanja, prava i dužnosti posrednika i program obuke posrednika. Predmet Zakona o mirnom rešavanju radnih sporova je način i postupak mirnog rešavanja kolektivnih i individualnih radnih sporova, izbor, prava i obaveze miritelja i arbitara i druga pitanja od značaja za mirno rešavanje radnih sporova. Zatim, Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu, u svom trećem poglavlju uređuje postupak za zaštitu od zlostavljanja kod poslodavca – postupak posredovanja. Mogućnost arbitraže predviđena je i u Zakonu o radu: zaštitu pojedinačnih prava zaposleni mogu ostvariti u postupku tzv. “unutrašnje arbitraže“.

Ključne reči: mirno rešavanje sporova, postupak, posrednik, arbitar, miritelj.

Društvena preduzeća u srpskom pravu

UDK: 658.8
338.246.025.88(497.11)

DRUŠTVENA PREDUZEĆA U SRPSKOM PRAVU
Tatjana Matković-Stefanović, sudija Privrednog apelacionog suda.

Rezime: Društveno preduzeće, nekad osnovni oblik organizovanja privrednih subjekata i glavni nosilac ekonomskog razvoja, danas postaje relikt prošlosti sa posebnim pravnim režimom, usled specifičnih društveno-ekonomskih karakteristika vremena u kome je nastalo.
Prema važećem Ustavu Republike Srbije iz 2006. godine, jedno od načela na kojem se zasniva ekonomsko uređenje društva je i ravnopravnost svih oblika svojine, privatne, zadružne i javne svojine. Društvena svojina prestaje da bude ustavna kategorija, a uvodi se javna svojina pod kojom se podrazumeva svojina države, svojina autonomne pokrajine, kao i svojina jedinica lokalne samouprave. Za postojeću društvenu svojinu Ustav je predvideo da se pretvara u privatnu svojinu pod uslovima, na način i u rokovima predviđenim zakonom, tj. privatizuje se.
Sam proces privatizacije započeo je 1989. odnosno 1990. godine donošenjem Zakona o društvenom kapitalu. Međutim. bez obzira na zakonodavnu aktivnost u ovoj materiji, obaveznost privatizacije, propisane rokove za njeno sprovođenje i predviđene posledice nesprovođenja iste, proces privatizacije postojećih društvenih preduzeća i društava sa većinskim društvenim kapitalom još nije okončan, tako da ovi subjekti i danas egzistiraju u pravnom i privrednom životu našeg društva.
Novi Zakon o privatizaciji (“Sl. glasnik RS“, br. 83/2014) propisao je obaveznu privatizaciju za subjekte koji posluju društvenim kapitalom, koji se moraju privatizovati najkasnije do 31. 12. 2015. godine.

Ključne reči: društveno preduzeće, restrukturiranje.

Primena i neizvršenje plana reorganizacije

UDK: 347.736

PRIMENA I NEIZVRŠENJE PLANA REORGANIZACIJE
Dr Dragiša B. Slijepčević, sudija Ustavnog suda Srbije.

Rezime: Usvojeni plan reorganizacije predstavlja izvršnu ispravu za sva potraživanja koja su njime obuhvaćena. U protivnom, samo se presudom parničnog suda može odrediti da se pod istim uslovima iz plana namire i potraživanja koja u njemu nisu navedena. Takođe, utvrđujućom presudom se može obezbediti namirenje i neobuhvaćenih potraživanja u unapred pripremljenom planu reorganizacije, ako dužnik odbija njihovo dobrovoljno izmirenje. Pravna dejstva proizvodi i usvojeni a neizvršeni plan reorganizacije i nakon pokretanja novog stečajnog postupka zbog njegovog neizvršenja. Stoga se konačna sudbina neizmirenih potraživanja po neizvršenom planu reorganizacije opredeljuje njihovim namirenjem u skladu sa sprovedenim postupkom završne deobe, odnosno usvajanjem novog plana reorganizacije. Novim planom reorganizacije se utvrđuju novi uslovi namirenja tih potraživanja i određuje se da se sa danom pravosnažnosti rešenja o potvrđivanju novousvojenog plana obustavlja dalja primena prethodnog plana reorganizacije zbog čijeg neizvršenja je pokrenut novi stečajni postupak.

Ključne reči: usvojeni plan reorganizacije; pravno dejstvo usvojenog plana reorganizacije; neizvršenje plana reorganizacije; pravne posledice neizvršavanja plana reorganizacije.

Načelo ne bis in idem

UDK: 343.211.3

NAČELO NE BIS IN IDEM
Doc. dr Mladenka Govedarica, Pravni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Rezime: Radi se o načelu koje predviđaju uglavnom svi krivičnoprocesni zakoni s tim što dejstvo može da mu bude u apsolutnom ili relativnom smislu. Samo načelo predviđa nemogućnost odnosno zabranu prema kojoj, jednom pravosnažno presuđena krivična stvar ne može biti predmet novog krivičnog postupka. Dakle, krivična stvar mora biti pravosnažno riješena presudom ili rješenjem u datom krivičnom postupku. Svakako da ovo načelo zabranjuje i da o istoj krivičnoj stvari istovremeno teku dva krivična postupka.1) Dakle, niko ne može da se javi, paralelno ili sukcesivno, dva ili više puta kao optuženi za isto krivično djelo. To se opravdava razlozima pravičnosti i pravne sigurnosti građana, a i savremeni ustavi i međunarodni pravni propisi su ga danas uvrstili među osnovna ljudska prava, često pod nazivom “zabrana dvostruke ugroženosti“.2)

Ključne riječi: načelo ne bis in idem, presuđena stvar (res iudicata), pravičnost, pravna sigurnost građana.

Postupak zaštite prava na suđenje u razumnom roku i prekid postupka

UDK: 347.9
342.722:347.962.6

POSTUPAK ZAŠTITE PRAVA NA SUĐENJE U RAZUMNOM ROKU I PREKID POSTUPKA
Borivoje Živković, sudija Apelacionog suda u Beogradu u penziji.

Rezime: Odredba člana 222. ZPP je odgovarajuća norma u postupku zaštite prava zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. Kada je stranka prestala da postoji sud je u nemoći da sudi u in concreto postupku. Postupak se mora prekinuti kada stranka prestane da postoji (smrt fizičkog lica i prestanak pravnog lica).

Ključne reči: suđenje u razumnom roku, postupak, prestanak stranke, prekid postupka, odbacivanje zahteva, gubitak prava na delotvoran pravni lek.

Zastarelost naknade potraživanja Parking servisa

UDK: 347.439
351.81:625.712.63(497.11)

ZASTARELOST NAKNADE POTRAŽIVANJA PARKING SERVISA – ZASTARELOST DUGA PO OSNOVU IZDATIH DOPLATNIH KARATA ZA PARKIRANJE VOZILA
Maja Gluščević, diplomirani pravnik, advokatski pripravnik.

Rezime: Kako su odluke Vrhovnog kasacionog suda Srbije značajne za ujednačavanje sudske prakse u Republici Srbiji, kao i radi tumačenja prava, a da se iste odnose na sve građane Srbije, tj. da su odluke ovog suda od opšteg interesa za sve učesnike u pravnom saobraćaju, može se zaključiti da je uloga ovog suda veoma značajna. Ovaj sud štiti pravni poredak od neujednačene sudske prakse i predstavlja efikasan sistem zaštite učesnika u pravnom saobraćaju. To je učinio i u ovom slučaju koji se odnosi na rok zastarelosti potraživanja Parking servisa zasnovanih na doplatnim kartama za parkiranje vozila.

Ključne reči: zastarelost potraživanja, rokovi zastarelosti, komunalne delatnosti, Parking servis, parking prostor.

Odgovornost države zbog nemogućnosti namirenja potraživanja usled restrukturiranja dužnika

UDK: 338.246.025.88(497.11)
347.952.5

ODGOVORNOST DRŽAVE ZBOG NEMOGUĆNOSTI NAMIRENJA POTRAŽIVANJA USLED RESTRUKTURIRANJA DUŽNIKA
Milan Stanić, sudija Ustavnog suda Republike Srbije.

Rezime: Restrukturiranje je kao pravni institut prvi put uvedeno u pravni poredak Republike Srbije donošenjem Zakona o privatizaciji (“Sl. glasnik RS”, br. 38/2001 od 29. 6. 2001). Zakonodavac se opredelio za koncept tzv. privatizacionog restrukturiranja, sa ciljem da se statusnim, odnosno organizacionim promenama ili poravnanjima iz dužničko-poverilačkih odnosa i drugim promenama koje se odnose na subjekt privatizacije omogući prodaja njegovog kapitala ili imovine.
Prateći praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Srbije, proizlaze jasni stavovi da je država u obavezi da nadoknadi podnosiocima predstavki odnosno ustavnih žalbi potraživanja prema preduzećima koja su u većinskom društvenom odnosno državnom vlasništvu, a nalaze se u postupku stečaja ili restrukturiranja.
Prema sada važećim propisima krajnji rok za privatizaciju neprivatizovanih privrednih subjekata po novom Zakonu o privatizaciji oročen je sa 31. decembrom 2015. godine. Naplata potraživanja je još uvek ograničena jer rokovi za obustavljanje izvršenja nisu istekli. Stoga bi valjalo ozbiljno razmotriti celishodnost i svrsishodnost modela restrukturiranja, ako ni zbog čega drugog, onda zbog mogućnosti da se novim zakonskim rešenjima postupak privatizacije i restrukturiranja, po ko zna koji put ponovo produži i naplata potraživanja poverilaca odlaže unedogled.

Ključne reči: Zakon o privatizaciji, restrukturiranje, Evropski sud za ljudska prava, Ustavni sud Srbije.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se