OGLEDI
OBLIGACIONO PRAVO
UDK: 347.516:656.1(497.11)
639.1.058
ODGOVORNOST UPRAVLJAČA JAVNOG PUTA ZA ŠTETU OD DIVLJAČI
* Dr Dragiša B. Slijepčević, sudija Vrhovnog suda u penziji.
Rezime: Pred osnovnim sudovima u Republici Srbiji pokrenuti su brojni sporovi za naknadu štete usled sudara motornih vozila sa divljim životinjama, kako na autoputu, tako i na ostalim državnim putevima. U više prvostepenih presuda zauzeto je pravno stanovište o postojanju objektivne odgovornosti upravljača javnog puta za nastalu štetu na motornom vozilu i nanete povrede vozaču i putnicima u vozilu. Osim navedenih usvajajućih odluka, donete su i prvostepene presude kojima je tužbeni zahtev odbijen. U tim presudama je zauzeto stanovište da upravljač javnog puta ne može odgovarati za štetu nastalu sudarom motornog vozila sa psom lutalicom, ili divljom životinjom, ako je preduzeo potrebne mere da obezbedi nesmetano obavljanje saobraćaja izgradnjom zaštitne ograde na autoputu, odnosno postavljanjem odgovarajućeg saobraćajnog znaka na drugom državnom putu. U tom slučaju sudovi nalaze da odgovornost za nastalu štetu snosi jedinica lokalne samouprave na čijoj teritoriji je šteta nastala, odnosno lovačko udruženje koje gazduje lovištem na tom delu puta.
S obzirom na iznete oprečne stavove u pogledu pravnog osnova odgovornosti upravljača javnog puta neophodno je izvršiti adekvatnu pravnu analizu odgovarajućih pozitivnopravnih odredbi o postojanju ili nepostojanju odgovornosti upravljača javnog puta za navedene štete.
Ključne reči: javni put, upravljač javnog puta, naknada štete, odgovornost jedinica lokalne samouprave, odgovornost lovačkog udruženja koje gazduje lovištem.
OGLEDI
RADNO PRAVO
UDK: 349.22:331.108.6-057.34(497.11)
DISCIPLINSKA ODGOVORNOST DRŽAVNIH SLUŽBENIKA U PRAVU REPUBLIKE SRBIJE
(I deo)
* Bojana Radević, advokat i student doktorskih studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu.
Rezime: Predmet rada je analiza disciplinske odgovornosti državnih službenika za povrede radnih dužnosti i to kroz prizmu zakonskih rešenja, stavova pravne teorije i sudske prakse. S obzirom da su državni službenici značajna pretpostavka za efikasno funkcionisanje državne uprave, u radu se analizira pravno uređenje disciplinske odgovornosti i disciplinskog postupka, ali i izvesne pravne praznine i nedoumice koje su uočene u sudskoj praksi i koje bi de lege ferenda mogle biti regulisane. Razmatra se primena prava na pravično suđenje zagarantovanog članom 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u disciplinskim postupcima koji se vode protiv državnih službenika i potreba uvođenja specijalizovanih sudova.
Ključne reči: državni službenik, disciplinska odgovornost, disciplinski postupak, pravo na pravično suđenje, specijalizovani radni sud.
OGLEDI: BOSNA I HERCEGOVINA
UDK: 343.533(497.6)
343.431
TRGOVINA LJUDIMA U PRAVU BOSNE I HERCEGOVINE
(II deo)
* Prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva BiH i redovni profesor Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Nezavisnog univerziteta u Banjoj Luci.
** Prof. dr Marina M. Simović, sekretar Ombudsmana za djecu Republike Srpske, redovni profesor, Fakultet pravnih nauka Panevropskog univerziteta “Apeiron” u Banjoj Luci.
Rezime: U radu se raspravljaju aktuelna pitanja trgovine ljudima u pravu Bosne i Hercegovine. Polazi se od opšteg režima uređenja ovog pitanja u skladu sa evropskim standardima. U tom kontekstu, analizira se najprije pravo Bosne i Hercegovine, a potom zakonsko uređenje tog pitanja u vezi krivičnog djela trgovine ljudima, odnosno “Međunarodne trgovine ljudima” u Krivičnom zakonu BiH. Ukazuje se na elemente osnovnog oblika ovog krivičnog djela, obilježja krivičnog djela u pravu Republike Srpske, kao i teže i posebne oblike ispoljavanja krivičnog djela. Zaključno se konstatuje da najveći broj savremenih krivičnih zakonodavstava u Evropi, u sistemu inkriminacija kojima se štite osnovna, temeljna prava ili slobode čovjeka, njegov integritet i dostojanstvo ličnosti – predviđa krivično djelo sa specifičnim nazivom “trgovina ljudima”. Radi se o različitim oblicima/vidovima ispoljavanja protivpravnih djelatnosti pojedinaca ili grupa ljudi, odnosno pravnih lica kojima je cilj eksploatacija drugih lica, posebno žena ili djece, bilo da se radi o opštem, klasičnom kriminalitetu ili transnacionalnom organizovanom kriminalitetu. U osnovi ovih nacionalnih pravnih rješenja se nalazi Konvencija Savjeta Evrope za borbu protiv trgovine ljudima (2005).
Ključne riječi: trgovina ljudima, evropski standardi, Bosna i Hercegovina, krivično djelo, kazna.
Ključne reči: ekološka tužba; negatorna tužba, državinska tužba; actio popularis; građanskopravna odgovornost za imisije.
Ogledi: Bosna i Hercegovina
UDK: 343.533(497.6)
343.431
TRGOVINA LJUDIMA U PRAVU BOSNE I HERCEGOVINE
(I deo)
* Prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva BiH i redovni profesor Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Nezavisnog univerziteta u Banjoj Luci.
** Prof. dr Marina M. Simović, sekretar Ombudsmana za djecu Republike Srpske, redovni profesor, Fakultet pravnih nauka Panevropskog univerziteta “Apeiron” u Banjoj Luci.
Rezime: U radu se raspravljaju aktuelna pitanja trgovine ljudima u pravu Bosne i Hercegovine. Polazi se od opšteg režima uređenja ovog pitanja u skladu sa evropskim standardima. U tom kontekstu, analizira se najprije pravo Bosne i Hercegovine, a potom zakonsko uređenje tog pitanja u vezi krivičnog djela trgovine ljudima, odnosno “Međunarodne trgovine ljudima” u Krivičnom zakonu BiH. Ukazuje se na elemente osnovnog oblika ovog krivičnog djela, obilježja krivičnog djela u pravu Republike Srpske, kao i teže i posebne oblike ispoljavanja krivičnog djela. Zaključno se konstatuje da najveći broj savremenih krivičnih zakonodavstava u Evropi, u sistemu inkriminacija kojima se štite osnovna, temeljna prava ili slobode čovjeka, njegov integritet i dostojanstvo ličnosti – predviđa krivično djelo sa specifičnim nazivom “trgovina ljudima”. Radi se o različitim oblicima/vidovima ispoljavanja protivpravnih djelatnosti pojedinaca ili grupa ljudi, odnosno pravnih lica kojima je cilj eksploatacija drugih lica, posebno žena ili djece, bilo da se radi o opštem, klasičnom kriminalitetu ili transnacionalnom organizovanom kriminalitetu. U osnovi ovih nacionalnih pravnih rješenja se nalazi Konvencija Savjeta Evrope za borbu protiv trgovine ljudima (2005).
Ključne riječi: trgovina ljudima, evropski standardi, Bosna i Hercegovina, krivično djelo, kazna.
Ključne reči: održaj, stvarno pravo, pravo svojine, pravo službenosti, državina, protek vremena, zakonita državina, savesna državina, stvarne službenosti, lične službenosti.
Ključne reči: Ustav Republike Srbije, ustavnost, zakonitost, vozilo (automobil), stvarna prava, svojina, imovina, državina, vlasnik stvari, mirna državina, Zakon o bezbednosti saobraćaja na putevima.
Ključne reči: inspekcijski nadzor, načela, upravni postupak, upravni akt, sudska zaštita u upravnom sporu.
OGLEDI
PRIVREDNO PRAVO
UDK: 347.427(497.11:4-6EU)
COBISS.SR-ID 144569609
STEČAJ PREDUZETNIKA – NUŽDA ILI POTREBA
* Dr Marko Radović, sudija Privrednog suda u Beogradu, docent na Pravnom fakultetu Univerziteta Union u Beogradu.
Rezime: Autor u radu nastoji da, analizom stečajnog zakonodavstva, kako sa istorijskog, tako i sa uporednopravnog i pozitivnopravnog aspekta, pruži odgovor na nekoliko aktuelnih pitanja. Prevashodno je pitanje da li postoje objektivni uslovi i realna potreba za zakonskim regulisanjem stečaja preduzetnika ili se radi o nužnosti formalnog harmonizovanja sa propisima Evropske unije (EU), bez analize da li će taj postupak zaživeti u praksi i biti od koristi svim učesnicima stečajnog postupka, a posredno i državi. Pod objektivnim uslovima se podrazumeva pitanje jasne regulisanosti statusa preduzetnika, njegovog imovinskopravnog i obligacionopravnog položaja. Ukoliko na to pitanje proistekne pozitivan odgovor, dalje se postavlja pitanje na koji način je najpodobnije regulisati stečaj preduzetnika. O svim navedenim pitanjima biće raspravljano u radu.
Ključne reči: stečaj, preduzetnik, stečaj preduzetnika.