NEDOUMICE
RADNO PRAVO
UDK: 349.2:331.1-057.34(497.11)
RAZLIČITOST STATUSA ZAPOSLENIH, FUNKCIONERA I POSLODAVACA
* Prof. dr Zoran Ivošević, sudija Vrhovnog kasacionog suda u penziji.
Rezime: Član 53. Ustava predviđa da građani pod jednakim uslovima stupaju u javne službe i na javne funkcije.
Član 60. stav 3. Ustava predviđa da su svima pod jednakim uslovima dostupna sva radna mesta.
Ovaj članak ukazuje na različitost statusa zaposlenih, funkcionera i poslodavaca na nivou države, autonomne pokrajine i lokalne samouprave.
Ključne reči: zaposleni, funkcioneri, poslodavci.
Ključne reči: ekološka krivična djela, krivičnopravna zaštita.
OGLEDI
KRIVIČNO PRAVO
UDK: 341.33/.34
KRIVIČNOPRAVNI ASPEKTI ZLOČINA PROTIV RATNIH ZAROBLJENIKA
(I deo)
* Dr Milan Milošević, redovni profesor Fakulteta za poslovne studije i pravo u Beogradu.
Rezime: Istorijski posmatrano, ratni zločini protiv ratnih zarobljenika spadaju u najstarija međunarodna krivična dela. Po svojoj prirodi oni predstavljaju najteže povrede međunarodnog humanitarnog prava, a obuhvataju u prvom redu različite oblike postupanja prema pojedinim kategorijama lica u vreme rata, oružanog sukoba ili okupacije. Po težini posledice i drugim elementima svi ratni zločini protiv ratnih zarobljenika mogu se podeliti na ratni zločin protiv ratnih zarobljenika u užem smislu (koji i nosi zakonski naziv “ratni zločin”) i pojedine ratne zločine protiv ratnih zarobljenika u širem smislu, a kažnjivo je i samo organizovanje te podsticanje na izvršenje pomenutih zločina. Inače su ratni zločini protiv ratnih zarobljenika regulisani kako običajnim pravom, tako i pisanim međunarodnim aktima. Zakonodavac Republike Srbije propisuje i poseban krivični postupak za ratne zločine protiv ratnih zarobljenika, dok krivično gonjenje i izvršenje kazne za ratne zločine protiv ratnih zarobljenika u užem smislu ne zastarevaju. Polazeći od toga, u daljem tekstu biće analizirani svi ratni zločini protiv ratnih zarobljenika, a biće ukazano i na njihov odnos prema srodnim deliktima iz glave XXXIV Krivičnog zakonika Republike Srbije.
Ključne reči: međunarodno krivično pravo, ratni zločin, ratni zarobljenik, plaćenik, komandna odgovornost.
TEMA BROJA
UDK: 347.232.4(497.11)
INSTITUT ODRŽAJA I SAVREMENE TENDENCIJE U NAŠEM PRAVU
* Dr Katarina Dolović Bojić, vanredni profesor Univerziteta u Beogradu – Pravnog fakulteta.
** Dr Snežana Dabić Nikičević, docent Univerziteta u Beogradu – Pravnog fakulteta.
Rezime: Ustanova održaja doživela je razvoj u našem pravnom sistemu u periodu neurednog vođenja zemljišnih knjiga. Prednost se davala faktičkom u odnosu na registarsko stanje, što je suština i ustanove održaja: kod njega se nesklad između pravnog i faktičkog stanja rešava u korist faktičkog. Uprkos tome što je poslednje dve decenije učinjen veliki napor u cilju rešavanja problema u vezi sa registracijom i prometom prava na nepokretnostima, čini se da u sudskoj praksi i dalje provejavaju iste ideje koje pogoduju široj primeni ustanove održaja. Autorke dovode u pitanje osnovanost i opravdanost takvih shvatanja. U sistemu uredno vođenih registara nepokretnosti nema mesta široj primeni ustanove održaja jer bi i sam pojam savesnog sticaoca trebalo tumačiti usko – savestan je samo onaj koji opravdano veruje da je i sam postao vlasnik, a to bi načelno mogao biti slučaj samo ako je stekao od upisanog prethodnika, na osnovu punovažnog ugovora, te ako se upisao u katastar. Izuzetak u pogledu tumačenja savesnosti bi trebalo da postoji samo ukoliko na određenoj teritoriji nije ustrojen registar nepokretnosti, ili sama nepokretnost nije upisana, ili je pak upisana ali postoji opravdan razlog zbog kojeg ne postoji mogućnost da imalac prava svojine bude upisan.
Ključne reči: Održaj. Redovni održaj. Vanredni održaj. Katastar nepokretnosti. Načelo upisa. Načelo pouzdanja.
NEDOUMICE
UDK: 347.238(497.11)
DA LI SE ZAJEDNIČKA SVOJINA MOŽE STEĆI PO OSNOVU UGOVORA
* Predrag Trifunović, sudija Vrhovnog kasacionog suda u penziji.
Rezime: Autor kroz analizu sudske rakse, a naročito kroz prikaz dve sudske odluke razmatra se mogućnost (izuzetno) nastanka zajedničke svojine po osnovu ugovora, kao prelaz ka konstituisanju susvojine ili isključive svojine. Volja može biti dopunjena pravilima o priraštaju i ortakluku, gde su rad i doprinos ključni kriterijumi. Zalaže se za dopunu PZ-a i propisivanje mogućnosti njenog ugovornog nastanka. To nije arhaično rešenje. Uporedno pravo ga poznaje (Nemačka, Švajcarska). Doprinosi i razrešenju odnosa iz prošlosti.
Ključne reči: zajednička svojina, ugovor, priraštaj, ortakluk, sudska praksa, rad, doprinos, osnivački ulog.
BOSNA I HERCEGOVINA: OGLEDI
UDK: 343.541:004.738.5(497.6)
DIJELJENJE INTIMNOG ILI MANIPULIRANOG MATERIJALA BEZ PRISTANKA – ČLAN 5. DIREKTIVE (EU) 2024/1385 I KRIVIČNO ZAKONODAVSTVO BOSNE I HERCEGOVINE
(II deo)
* Filip Novaković, magistar prava, student III ciklusa studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici.
** Jelena Stanković, advokatica iz Novog Sada, master pravnik, student III ciklusa studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu.
Rezime: Ovaj rad kritički sagledava usklađenost krivičnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine s Direktivom EU 2024/1385 usmjerenom na borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Usredotočujući se na član 5. Direktive, koji nalaže kriminalizaciju distribucije intimnog ili manipuliranog materijala bez pristanka, studija identificira i analizira nedostatke i nedosljednosti, ali i prednosti u nacionalnom pravnom okviru. U članku se ocjenjuju definicije, opseg i sankcije povezane s ovim krivičnim djelom, ali se ne osvrćemo na procesne garancije i mehanizme podrške žrtvama. Ističe se potreba za zakonodavnim reformama u određenoj mjeri kako bi se osigurala sveobuhvatna zaštita za žrtve i učinkovita odgovornost za počinitelje. Komparativnopravnom analizom i davanjem preporuka za usklađivanje sa standardima EU, članak ima za cilj doprinijeti stalnim naporima da se unaprijedi pravna zaštita i promovira ravnopravnost spolova u Bosni i Hercegovini.
Ključne riječi: intimni materijal, manipulirani materijal, distribucija bez pristanka, EU Direktiva 2024/1385, krivično zakonodavstvo.
OGLEDI
PROCESNO PRAVO
UDK: 340.66:656.1
Dragan OBRADOVIĆ*
Milan BOŽOVIĆ**
Jože ŠKRILEC***
ULOGA VEŠTAKA SAOBRAĆAJNE STRUKE U KRIVIČNOM POSTUPKU NA OSNOVU PODATAKA IZ EDR VOZILA1)
* Dragan Obradović, ORC ID 0000-0002-3234-599X, redovni profesor Fakulteta zdravstvenih i poslovnih studija Valjevo, Univerziteta Singidunum Beograd, sudija Višeg suda u Valjevu u penziji.
** Milan Božović, ORC ID 0009-0000-8396-3918, doktorand na Saobraćajnom fakultetu u Beogradu.
***Jože Škrilec, dipl. saobraćajni inženjer, specijalista drumskog saobraćaja, Republika Slovenija.
Rezime: Tehnološki napredak u automobilskoj industriji uzrokuje promene na savremenim vozilima koja su opremljena pisačima egzaktnih podataka smeštenim u centrali airbag-a, koji pamte sve relevantne podatke koji prethode saobraćajnoj nezgodi. Prateće delatnosti pružaju mogućnost očitavanja takvih podataka i unos u savremene softverske alate za analizu saobraćajnih nezgoda. Propisi EU su obavezujući za sve proizvođače u Evropi, počev od jula 2024. godine, da novoproizvedena vozila u slučaju saobraćajne nezgode moraju biti otvorena za pristup ovom uređaju. Ovaj propis isključuje uticaj procene veštaka na izlazne rezultate analize saobraćajne nezgode u krivičnom postupku. Cilj rada je dodatno upoznavanje organa postupka sa ovom novinom.
Ključne reči: krivični postupak, saobraćajne nezgode, veštačenje, EDR.
NEDOUMICE
RADNO PRAVO
UDK: 349.22(497.11)
ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA – FAKTIČKI RADNI ODNOS
* Maja Gluščević, dipl. pravnik
Rezime: Ustav jamči pravo na rad ne ulazeći bliže u pravni osnov tog rada, iz čega se može zaključiti naravno posredno, da Ustav ne pravi razliku u načinu nastajanja tog rada, već polazi da svako ima pravo na rad, što znači slobodu rada, a posebno je pitanje kako on nastaje: da li pravnim aktom ili faktičkim radom.
Jasno se vidi da Ustav Republike Srbije ne brani faktički radni odnos, tj. postoji mogućnost da se radni odnos zasnuje faktičkim putem između zaposlenog i poslodavca.
Ključne reči: pravo na rad, zasnivanje radnog odnosa, zaključivanje ugovora o radu, faktički radni odnos.