UDK: 351.712.2(497.11)
COBISS.SR-ID 35450889
OSNOVNA NAČELA I PRINCIPI U POSTUPKU JAVNE NABAVKE
Vesna R. Trumbić, rukovodilac Samostalne službe javnih nabavki u JKP Infostan tehnologije, Beograd.
Rezime: U ovom tekstu biće opisana načela i principi javne nabavke, na kojim bi trebalo da se zasniva i sprovede svaki postupak. Razlog sprovođenja javne nabavke je da se pribavi željeni predmet javne nabavke, koji je ekonomski opravdan i celishodan. Poštovanje integriteta javne nabavke predstavlja zahtev koji je u skladu sa tokovima vremena i tržišta, čijom primenom se omogućava da se postupak sprovede u razumnom roku, uz izbor ekonomski najpovoljnijeg ponuđača i uspešnu realizaciju ugovora o javnoj nabavci.
Ključne reči: javna nabavka, načela i principi javne nabavke, transparentnost postupka javne nabavke, integritet javne nabavke, mehanizmi kontrole javne nabavke, rizik u postupku javne nabavke, kontrola javnih sredstava.
UDK: 343.238(497.11)
COBISS.SR-ID 35451657
POVRAT I ODMERAVANJE KAZNE PREMA KRIVIČNOM ZAKONIKU REPUBLIKE SRBIJE
Mr Sretko Janković, sudija Apelacionog suda u Beogradu.
Rezime: Ponovno vršenje krivičnih dela (povrat, recidivizam) značajan je krivičnopravni, kriminološki i penološki problem. U krivičnom pravu povrat je od značaja kod odmeravanja kazne, a preovlađuje shvatanje da povratnike treba strože kažnjavati, mada ima i drugačijih mišljenja. Izmene Krivičnog zakonika Republike Srbije iz 2019. godine uvode određene novine kod povrata, a uveden je i tzv. višestruki povrat. U članku se daju neke osnovne napomene o povratu, ukazuje na značaj povrata u uporednom pravu, a poseban akcenat je stavljen na analizu zakonskih rešenja o povratu, koja su uvedena poslednjim izmenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srbije. Posebno je dato kritičko mišljenje u vezi sa stavom Vrhovnog kasacionog suda o tome šta se smatra “polovinom raspona propisane kazne”, u skladu sa odredbom člana 55a KZ.
Ključne reči: povrat, višestruki povrat, odmeravanje kazne, raspon kazne.
UDK: 331.106.44(497.11)
COBISS.SR-ID 35452169
UMANJENJE NAKNADE UMESTO VRAĆANJA NA RAD
Borivoje Živković, sudija Apelacionog suda u Beogradu u penziji.
Rezime: Nezakonit raskid radnofunkcionalne veze ima za posledicu slovom zakona različite vidove restitucije. Njihov sadržaj je prilog relativizaciji prava na uspostavljanje nezakonito prekinutog radnog odnosa. Oni se nalaze po pravilu u odnosu alternativnosti osim vraćanja na rad i naknade štete po osnovu izgubljene zarade. Njihova upotreba je rezultat dispozicije zaposlenog osim ex lege izuzetaka. Naknada umesto vraćanja na rad je supstitutivnog karaktera i ostvaruje se na zahtev zaposlenog odnosno po prigovoru poslodavca. Njena vrednost umanjuje se za vrednost ostvarenog prihoda po osnovu rada. Ova redukcija propisana je i u slučaju naknade štete po osnovu izgubljene zarade ali se umanjenje može izvršiti po nekom od osnova, a ne kumulativno.
Ključne reči: nezakonit osnov prestanka radnog odnosa, relativizacija prava na uspostavljanje radnog odnosa, naknada štete zbog izgubljene zarade, naknada zarade, umanjenje naknade.
UDK: 347.91:331.109
342.722:347.962.6
ZNAČAJ PREDMETA SUĐENJA ZA STRANKU KAO MERILO ZA OCENU TRAJANJA SUĐENJA U RAZUMNOM ROKU (SA POSEBNIM OSVRTOM NA PRAVA IZ RADNOG ODNOSA)
Dr Vesna Bilbija, viši savetnik u Upravnom sudu Republike Srbije.
Rezime: Značaj predmeta suđenja ili istrage po stranku je jedno od merila za ocenu trajanja suđenja u razumnom roku koje je propisano odredbama Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku. Za samu stranku ovo je najvažnije i neretko jedino merilo za ocenu da li to suđenje traje nerazumno dugo, te se, prirodno, uvek poziva na značaj predmeta suđenja ili istrage po nju, naročito onda kada se zbog prava koje joj je ugroženo nađe u nekoj vrsti egzistencijalne nužnosti. U takva prava svakako spadaju prava iz radnog odnosa.
Ključne reči: stranka, suđenje u razumnom roku, merilo za ocenu trajanja suđenja u razumnom roku, značaj predmeta za stranku.
UDK:343.85:[343.53:336.741.1(497.11)
343.85:[343.9.024:336.7(497.11)
AKTUELNE IZMENE I DOPUNE ZAKONA O SPREČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANSIRANJA TERORIZMA
Prof. dr Milan Milošević, Fakultet za poslovne studije i pravo, Beograd.
Rezime: Narodna skupština Republike Srbije usvojila je na samom kraju 2020. godine izmene i dopune Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. Pomenuto noveliranje rezultat je potpunog usklađivanja s međunarodnim standardima u ovoj oblasti, ali i usklađivanja sa novodonetim Zakonom o digitalnoj imovini, koji uređuje izdavanje i trgovanje digitalnom imovinom, usluge koje se u vezi s tom imovinom mogu pružati, kao i privredna društva koja mogu pružati te usluge. Smatra se da će inovirana rešenja vezana za prevenciju pranja novca i finansiranje terorizma doprineti integritetu i stabilnosti finansijskog sistema Republike Srbije, a samim tim i povećanju opšte pravne sigurnosti. S druge strane, nesporno je da će pravna sigurnost u ovoj oblasti doprineti daljem privlačenju stranih investitora jer oni u najvećoj meri ulažu svoja sredstva u okruženja koja su stabilna i u kojima se poštuju propisi o sprečavanju pranja novca.
Ključne reči: izmene i dopune zakona, pranje novca, finansiranje terorizma, digitalna imovina, digitalni token.
UDK: 343.121(497.11)
OBAVEŠTAVANJE ORGANA I POSLODAVCA U KOJEM JE UČINILAC ZAPOSLEN OD STRANE SUDA O KRIVIČNOM POSTUPKU – SVRSISHODNOST I DILEME
Dr Marko Milović, advokat u Beogradu.
Rezime: U našem krivičnom zakonodavstvu odredbe o ograničenju slobode i prava okrivljenog u postupku nisu od krucijalnog značaja za sam tok krivičnog postupka, ali za samog okrivljenog mogu da budu izuzetno važne. Postojeće zakonske odredbe mogu da “naprave problem“ okrivljenom kod njegovog poslodavca i da zbog toga snosi određene posledice. Stoga je ukazano koji problemi u praksi mogu nastati zbog zakonskih rešenja predviđenih u članu 10. Zakonika o krivičnom postupku i s tim u vezi je dat kritički osvrt zbog čega su pravosudni organi dužni da obaveštavaju organ ili poslodavca o tome u kojoj je fazi krivični postupak protiv lica koje je kod njih zaposleno ili je stavljeno u pritvor i šta bi trebalo menjati u navedenim odredbama. Iz razloga pravičnosti i objektivnosti ukazano je i na predloge o načinu obaveštavanja ako je došlo do promena u toku krivičnog postupka u korist okrivljenog, a naročito ako je došlo do obustave krivičnog postupka ili donošenja oslobađajuće pravosnažne presude.
Ključne reči: obaveštenje organa ili poslodavca od strane suda, okrivljeni kao zaposleni.
UDK: 343.281(497.6)
UVJETNA OSUDA I SUDSKA OPOMENA U KAZNENOM ZAKONODAVSTVU BOSNE I HERCEGOVINE
Prof. dr Osman N. Jašarević, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku.
Damir Bilić, MA, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku.
Rezime: Uvjetna osuda je mjera upozorenja koja se izriče počinitelju kaznenog djela kada se osnovano može očekivati da će se upozorenjem, uz prijetnju kaznom, dakle, bez izvršenja kazne, moći ostvariti svrha kaznenopravnih sankcija. Svrha uvjetne osude je da se počinitelju kaznenog djela uputi upozorenje uz prijetnju kaznom (uvjetna osuda), kojom se omogućava ostvarivanje svrhe kaznenopravnih sankcija, izricanjem kazne bez njezina izvršenja, kada izvršenje kazne nije prijeko potrebno radi kaznenopravne zaštite (član 59. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine).
U kaznenom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine uvjetna osuda, u pravilu, ne podrazumijeva stavljanje počinitelja pod nadzor posebne stručne osobe, niti određivanje vrste i mjere kazne što odlaže za eventualno kasnije, ponovno, izvođenje počinitelja pred sud u slučaju neispunjenja postavljenih obaveza i zaključka da resocijalizacija počinitelja na slobodi nije moguća, kao što je to slučaj u uslovnom sistemu.
Sudska opomena, zajedno sa osudom, predstavlja samostalan tip sankcija odnosno mjere upozorenja. Sudska opomena je blaža sankcija za punoljetne učinioce i ne dovodi do ograničavanja prava i sloboda učinioca. Namijenjena je lakšim oblicima kriminaliteta i predstavlja upozorenje počinitelju ako ponovo izvrši djelo da može očekivati primjenu neke strože sankcije.
Ključne riječi: zakonodavstvo Bosne i Hercegovine, uvjetna osuda, sudska opomena, resocijalizacija.
UDK: 343.131.8(497.11)
32.019.5:343.1(497.11)
ZNAČAJ PRESUMPCIJE NEVINOSTI
Prof. dr Zoran Ivošević, bivši sudija Vrhovnog suda Srbije i univerzitetski profesor u penziji.
Rezime: Presumpcija nevinosti je pretpostavka a ne tvrdnja da je osumnjičeni, odnosno optuženi nevin. Nju valja razlikovati od nevinosti u punom kapacitetu njenog značenja.
Ključne reči: presumpcija nevinosti, nevinost, osuda, izostajanje osude.
UDK: 340.66:616.71-001.5
VEŠTAČENJE POSLEDICA POVREDA KIČMENOG STUBA I KARLICE
Prim. dr Gavrilo Šćepanović, sudski veštak, specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije.
Rezime: Usled razvoja industrije i saobraćaja povećava se incidencija povreda kičme i karlice čije posledice mogu imati reperkusije na životnu aktivnost, kao i na obavljanje bilo koje delatnosti, iz čega proizlazi i njihov sudskomedicinski, ekonomski, a naročito preventivni značaj.
Sa razvojem saobraćaja ove povrede su postale učestalije i danas predstavljaju značajan pravno-medicinski problem. Povrede kičme i karlice kod nas predstavljaju najčešće povrede koje zadobijaju učesnici saobraćajnih nezgoda.
Veštačenje ovih povreda zahteva dobro poznavanje biomehanike, patofiziologije, patoanatomije i lečenja. Ta multidisciplinarna znanja u oblasti sudskomedicinskog veštačenja mogu se steći stalnim praćenjem oblasti koje intenzivno prate, objašnjavaju, uvode nove metode lečenja i daju realniju procenu stvarnih posledica povreda.
Utvrđivanjem zdravstvenih posledica nakon povreda kičme i karlice, procenjuju se njihove reperkusije na funkcionalnost i sposobnost organizma za obavljanje uobičajenih životnih aktivnosti i naviknutih radnji i kvantifikuje se njihovo umanjenje u odnosu na životnu aktivnost pre predmetnog događaja.
Ključne reči: prelomi kostiju, kičmeni stub, kosti karlice, posledice povreda, nematerijalna šteta, veštačenje.
UDK: 378.244:34/35(497.11)
PRAVOSUDNI ISPIT – NAJBOLJI U SENCI
Slobodan Sremčev, predsednik Privrednog suda u Novom Sadu u penziji i član Ispitnog odbora za polaganje pravosudnog ispita APV od 2010. do 2019. godine.
Rezime: Pravosudni ispit je po svojoj obimnosti i složenosti najznačajniji ispit u pravničkoj karijeri. Ovaj članak posmatra problematiku ispita iz jednog manje posmatranog ugla i to onih koji pokazuju najbolje znanje, njihove perspektive u profesiji i predlaže rešenja koja mogu da otvore makar i polemiku u cilju ulaska u pravosudnu profesiju i napredovanje najkvalitetnijih kadrova.
Ključne reči: pravosudni ispit, položio sa odlikom, položio vrlo dobro, inicijativa, ocena, konkurs u pravosuđu, napredovanje u pravosuđu.