Category Archives for "Autori"

Internet prevare – savremeni načini izvršenja i mere samozaštite

UDK: 343.533::004
342.738

INTERNET PREVARE – SAVREMENI NAČINI IZVRŠENJA I MERE SAMOZAŠTITE
Prof. dr Milan Milošević, Fakultet za poslovne studije i pravo, Beograd.

Rezime: Prevare nisu novost u miljeu kriminaliteta, ali se s pravom smatraju predominantnim načinom izvršenja kriminalnih aktivnosti u savremenim socijalnim i ekonomskim uslovima. Sa upotrebom interneta i pojavom onlajn okruženja u našoj privatnoj i javnoj svakodnevici, kao i globalnom komercijalizacijom interneta, načini zloupotrebe ličnih podataka radi prevarnih aktivnosti prilagodili su se onlajn okruženju virtuelne realnosti. Pošto sajber kriminalci zloupotrebljavaju informatičke tehnologije u onlajn okruženju internetove globalne komunikacione mreže bez prostornog i vremenskog ograničenja, neophodno je poznavanje načina izvršenja ovakvih delikata zbog njihovog efektivnog i efikasnog razotkrivanja i suzbijanja. Polazeći od toga, a nakon upoznavanja sa mogućim i najčešćim rizicima od aktuelnih načina izvršenja prevara, umesto zaključka će biti iznete prateće preporuke za zaštitu pravnih i fizičkih lica od posledica pomenutih ilegalnih aktivnosti.

Ključne reči: visokotehnološki kriminal, savremene internet prevare, aktuelni načini izvršenja, mere samozaštite.

Muke sa rečima: Narodna skupština, narodni poslanik, nezavisno sudstvo

UDK: 340.137:342.5(497.11)

MUKE SA REČIMA: NARODNA SKUPŠTINA, NARODNI POSLANIK, NEZAVISNO SUDSTVO
Prof. dr Zoran Ivošević, bivši sudija Vrhovnog suda i univerzitetski profesor u penziji.

Rezime: Ovaj tekst govori zašto u nazivu organa zakonodavne vlasti valja izostaviti reč “Narodna”, a u nazivu nosilaca zakonodavne vlasti reč “narodni”, kao i zašto sudska vlast mora biti nezavisna.
Ključne reči: Narodna skupština, narodni poslanik, nezavisno sudstvo, vladavina prava, pravna država.

Praksa Upravnog suda u primeni propisa o radu u organima i službama države

UDK: 3.077.2(497.11)
347.998.85(497.11)

PRAKSA UPRAVNOG SUDA U PRIMENI PROPISA O RADU U ORGANIMA I SLUŽBAMA DRŽAVE
Ruža Urošević, sudija Upravnog suda u penziji.

Rezime: Praksa Upravnog suda u primeni propisa o radu u organima i službama države predstavlja nastavak prakse Upravnog odeljenja Vrhovnog suda Srbije, koja je nastala sa početkom primene posebnog zakona u ovoj oblasti – Zakona o državnim službenicima. Iz dosadašnje prakse Upravnog odeljenja Vrhovnog suda Srbije i Upravnog suda može se zaključiti da su najčešći sporovi nastajali povodom zasnivanja radnog odnosa, vrednovanja uspešnosti u radu, premeštaja državnih službenika, disciplinske odgovornosti, raspoređivanja i prestanka radnog odnosa. Rešavanje spornih pravnih pitanja može biti jednostavno, kada su sve sudije saglasne sa načinom rešavanja, ali i komplikovano, kada ne postoji jedinstven stav. Tada se o spornom pravnom pitanju izjašnjavaju sve sudije Upravnog suda, a usvojeni pravni stavovi na sednicama svih sudija obavezuju sve sudije tog suda i državne organe i službe pri kasnijem donošenju odluka.

Ključne reči: praksa Upravnog suda, radni odnosi, državni službenici.

Ugrožavanje javnog saobraćaja u pravu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine – krivična odgovornost i kažnjivost

UDK: 343.346.2 (497.6)

UGROŽAVANJE JAVNOG SAOBRAĆAJA U PRAVU BRČKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE – KRIVIČNA ODGOVORNOST I KAŽNJIVOST
Prof. dr Marina M. Simović, sekretar u Ombudsmanu za djecu Republike Srpske i vanredni profesor na Fakultetu pravnih nauka Panevropskog univerziteta „Apeiron“ u Banjoj Luci.
Prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine i vanredni profesor Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Nezavisnog univerziteta u Banjoj Luci i Pravnog fakulteta Univerziteta „Vitez“ u Vitezu.

Rezime: Različiti su oblici i vidovi povrede ili ugrožavanja bezbjednosti javnog saobraćaja na putevima, bilo od strane učesnika u saobraćaju (vozača motornih vozila ili prevoznih sredstava) ili drugih lica. U svim tim slučajevima dolazi do kršenja (postupanja protivno) saobraćajnih propisa. Neka od ovih ponašanja su propisana kao prekršaji, a najteži oblici njihovog ispoljavanja su predviđeni kao krivična djela. Slična je situacija i u pravu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. U radu se analiziraju pojam, karakteristike i elementi krivičnog djela ugrožavanja javnog saobraćaja.

Ključne riječi: javni saobraćaj, kršenje propisa, ugrožavanje, Brčko distrikt BIH, odgovornost, kazna.

Postupci izvršenja sudskih odluka u porodičnim odnosima

UDK: 347.952:347.63/.64(497.11)

POSTUPCI IZVRŠENJA SUDSKIH ODLUKA U PORODIČNIM ODNOSIMA
Prof. dr Nebojša Šarkić, redovni profesor i dekan Pravnog fakulteta Univerziteta Union, Beograd.
Doc. dr Zoran Vavan, docent na Fakultetu za pravne i poslovne studije dr Lazar Vrkatič, Novi Sad, Univerzitet Union, Beograd.

Rezime: Postupci izvršenja iz porodičnih odnosa regulisani su Zakonom o izvršenju i obezbeđenju. U okviru četvrtog dela navedenog normativa, koji se odnosi na izvršenja radi ostvarenja nenovčanih potraživanja, peta glava posvećena je izvršenju odluka u vezi sa porodičnim odnosima. Navedenim odredbama, regulisani su postupci predaje deteta, održavanja ličnih odnosa sa detetom i izvršenja radi zaštite od nasilja u porodici, zaštite prava deteta i drugih odluka u vezi sa porodičnim odnosima. U okviru navedene glave zakona uređen je samo deo izvršnih postupaka iz porodičnih odnosa, dok postupak izvršenja radi naplate zakonskog izdržavanja – alimentacije, kao najčešći postupak u ovoj vrsti izvršne referade, nije obuhvaćen. Zapravo, postupci naplate zakonskog izdržavanja nisu posebno, celovito i jedinstveno uređeni nijednim članom ZIO, izuzev što su u par članova svrstani u prioritetna potraživanja.
Postupci izvršenja predstavljaju često završnu fazu u ostvarenju konkretnog potraživanja i realizaciju obaveze određenih subjekata, te bez njih uživanje prava proklamovanog zakonom i utvrđenog odlukom suda nije moguće. Upravo iz tog razloga, da bi zaštita prava iz porodičnih odnosa u sudskim postupcima bila delotvorna, postupak izvršenja mora biti efikasan i svrsishodan.

Ključne reči: Zakon o izvršenju i obezbeđenju, postupci izvršenja, izvršenje radi predaje deteta, izvršenje radi održavanja ličnih odnosa sa detetom, izvršenje radi zaštite od nasilja u porodici i zaštite prava deteta, izvršenje radi naplate zakonskog izdržavanja.

Sudska zaštita od nezakonitog otkaza ugovora o radu u stečajnom postupku

UDK: 349.22:331.106.44
347.736

SUDSKA ZAŠTITA OD NEZAKONITOG OTKAZA UGOVORA O RADU U STEČAJNOM POSTUPKU
Dr Dragiša B. Slijepčević, sudija Vrhovnog kasacionog suda.
Dr Marko Radović, sudija Privrednog suda u Beogradu.

Rezime: Prema pozitivnom stanovištu stečajnog zakonodavstva, otvaranje stečajnog postupka ne uzrokuje prestanak radnog odnosa po sili zakona. Nastupanje pravnih posledica otvaranja stečajnog postupka predstavlja samo razlog za otkaz ugovora o radu zaposlenima kod stečajnog dužnika. Povodom otkaza ugovora o radu u stečajnom postupku postoje brojne nedoumice. Jedno je, ipak, nesporno, da i u stečajnom postupku otkaz može biti nezakonit.
Predmet analize autora usmeren je upravo na dostupnost sudske zaštite od nezakonitog otkaza licima u stečajnom postupku. Prevashodno je raspravljano o pravu na sudsku zaštitu od nezakonitog otkaza u slučaju postojanja stečaja kao otkaznog razloga.
Takođe, kako je život uvek bogatiji od prava, može iznedriti situaciju u kojoj je rešenje o otvaranju stečajnog postupka ukinuto odlukom drugostepenog suda. Štaviše, može se desiti i da u ponovnom postupku razmatranja razloga za otvaranje stečajnog postupka predlog za otvaranje stečajnog postupka bude odbijen kao neosnovan ili povučen. Zbog toga je u drugom delu rad usmeren na polemiku o zaštiti od nezakonitog otkaza u situaciji nepostojanja stečaja kao otkaznog razloga. Sporno pitanje kome je posebno posvećena pažnja odnosi se na momenat saznanja zaposlenog o povredi prava, odnosno o prestanku postojanja stečaja kao otkaznog razloga. U tom kontekstu analiziran je i rok za pokretanje spora radi zaštite njegovih prava na rad.

Ključne reči: stečaj, otkaz ugovora o radu, sudska zaštita, pravo na rad, stečajni postupak

Pravo zakupa i katastar nepokretnosti

UDK: 349.418(497.11)
347.453(497.11)

PRAVO ZAKUPA I KATASTAR NEPOKRETNOSTI
Ranko Jakovljević, Republički geodetski zavod SKN Negotin.

Rezime: Predmet ovog rada je prikaz i analiza procesnih i materijalnopravnih normi vezano za zakup i upis prava po tom osnovu u katastru, uz komentar upravne prakse Republičkog geodetskog zavoda.
Ključne reči: zakup, stvarna prava, obligaciona prava, upis, katastar nepokretnosti, upravni postupak.

Pravo koje imaš na tuđoj stvari ne slabi, ma koliko vlasnika ona prom’jenila.
Opšti imovinski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru, član 1019.

Dva sporna pitanja u vezi sa izvršnim postupcima na osnovu verodostojnih isprava radi naplate komunalnih usluga

UDK: 347.954:351.824.11

DVA SPORNA PITANJA U VEZI SA IZVRŠNIM POSTUPCIMA NA OSNOVU VERODOSTOJNIH ISPRAVA RADI NAPLATE KOMUNALNIH USLUGA
Jasmina Stamenković, sudija Vrhovnog kasacionog suda.

Rezime: Predlog za izvršenje je inicijalni akt kojim se pokreće izvršni postupak na osnovu izvršne isprave i njegova sadržina je određena Zakonom o izvršenju i obezbeđenju uz shodnu primenu Zakona o parničnom postupku.
Pored ostalog, predlog mora da sadrži identifikacione podatke stranaka – jedinstveni matični broj građana ako je stranka fizičko lice i matični broj ako je pravno lice. Svrha navođenja podataka je da se izvršenje sprovede u korist onog lica koje je označeno kao izvršni poverilac i da se sprovede prema licu koje je označeno kao izvršni dužnik, odnosno na njegovoj imovini. Zato podaci moraju biti tačni.
Predlog za izvršenje na osnovu izvršne isprave koji ne sadrži tačne identifikacione podatke, podatke o jedinstvenom matičnom broju građana ili matičnom broju izvršnog dužnika, nije potpun.
Nedostatak je otklonjiv. Ako izvršni poverilac u roku ostavljenom od strane suda ne upotpuni predlog dostavljanjem tačnog podatka (tačnog JMBG ili MB lica koje je označeno kao izvršni dužnik), predlog će se odbaciti, jer se po njemu ne može postupati.
To ne predstavlja preterani zahtev forme, jer izvršni poverilac na osnovu člana 31. Zakona, uz prilaganje izvršne isprave, može od nadležnih državnih organa besplatno pribaviti ovaj podatak.
Pravni interes izvršnog poverioca, davaoca komunalne ili srodne usluge ili lica kome je to novčano potraživanje ustupljeno, za pokretanje parničnog postupka – tužbom sa predlogom za izdavanje platnog naloga, umesto izvršnog postupka na osnovu verodostojne isprave, potrebno je sagledati sa aspekta različitih pogodnosti parničnog postupka koje mu omogućavaju da brže, sveobuhvatnije, efikasnije i ekonomičnije dođe do namirenja svog novčanog potraživanja.
U parničnom postupku, u tužbi nije nužno navođenje identifikacionih podataka stranaka; verodostojne isprave ne moraju biti overene, a za potraživanja do zakonom određenog cenzusa ne moraju biti ni priložene. U slučaju izjavljenog prigovora, o prigovoru ne odlučuje ni prvostepeni ni drugostepeni sud, već se odmah zakazuje ročište za glavnu raspravu. Ako nisu ispunjeni uslovi za izdavanje platnog naloga, sud neće tužbu odbaciti, već će po istoj postupati. Postupanje suda ne zavisi od toga da li je tužilac platio sudske takse. Žalba kao pravni lek obezbeđuje ujednačavanje sudske prakse.
S obzirom na navedeno, odredbu člana 455. Zakona o parničnom postupku u vezi sa ocenom dozvoljenosti tužbe sa predlogom za izdavanje platnog naloga, treba tumačiti fleksibilno i omogućiti nosiocu prava da svoje pravo ostvari onim pravnim putem i onim pravnim sredstvom koje sagledava kao brže i efikasnije.

Ključne reči: izvršne isprave; predlog za izvršenje kao inicijalni akt; sadržina predloga; identifikacioni podaci stranaka; jedinstveni matični broj građana; matični broj pravnog lica; svrha podataka o izvršnom dužniku; otklonjivi nedostaci; odbačaj predloga; verodostojne isprave; komunalne usluge i srodne delatnosti; pravni interes za vođenje parničnog postupka (za redovnu tužbu); nadležnost suda; nadležnost javnog izvršitelja; sadržina inicijalnih akata – tužbe i predloga za izvršenje; troškovi postupaka; pravni lekovi; pravo na pravično suđenje.

Sudska praksa kao izvor pravnog poretka

UDK:340.142

SUDSKA PRAKSA KAO IZVOR PRAVNOG PORETKA
Prof. dr Zoran Ivošević, bivši sudija Vrhovnog suda Srbije i univerzitetski profesor u penziji.

Rezime: Pravni sistem čine isključivo propisi, u određenom hijerarhijskom poretku. Pravni poredak čine propisi i stvarno ponašanje ljudi u njihovoj primeni, što i stvara razliku između normativnog i stvarnog. Sudska praksa nije izvor prava, ali jeste izvor pravnog poretka.

Ključne reči: pravni sistem, pravni poredak, sudska praksa, normativno i stvarno.

Kaznenopravni aspekti uvjetne osude i sudske opomene u kaznenom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine

UDK: 343.281(497.6)

KAZNENOPRAVNI ASPEKTI UVJETNE OSUDE I SUDSKE OPOMENE U KAZNENOM ZAKONODAVSTVU BOSNE I HERCEGOVINE
Prof. dr Osman N. Jašarević, vanredni profesor, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku.
Damir Bilić MA, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku.

Rezime: Zakonodavstvo Bosne i Hercegovine se primjenjuje prema svakome tko počini kaznena djela na području Bosne i Hercegovine.
Uvjetna osuda je mjera upozorenja koja se izriče počinitelju kaznenog djela kada se osnovano može očekivati da će se upozorenjem uz prijetnju kaznom, koju sadrži uvjetna osuda, dakle, bez izvršenja kazne, moći ostvariti svrha kaznenopravnih sankcija.
Svrha uvjetne osude je da se počinitelju kaznenog djela uputi upozorenje uz prijetnju kaznom (uvjetna osuda), kojom se omogućava ostvarivanje svrhe kaznenopravnih sankcija, izricanjem kazne bez njezina izvršenja, kada izvršenje kazne nije prijeko potrebno radi kaznenopravne zaštite (članak 59. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine1)).
U kaznenom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, uvjetna osuda u pravilu ne podrazumijeva stavljanje počinitelja pod nadzor posebne stručne osobe, niti određivanje vrste i mjere kazne što odlaže za eventualno kasnije ponovno izvođenje počinitelja pred sud u slučaju neispunjenja postavljenih obaveza i zaključka da resocijalizacija počinitelja na slobodi nije moguća, kao što je to slučaj u uslovnom sistemu.
Sudska opomena zajedno sa osudom predstavlja samostalan tip sankcija, tj. mjere upozorenja.
Sudska opomena je blaža sankcija za punoljetne učionice i ne dovodi do ograničavanja prava i sloboda učinioca. Namijenjena je lakšim oblicima kriminaliteta i predstavlja upozorenje počinitelju ako ponovo izvrši djelo da može očekivati primjenu neke strože sankcije.

Ključne riječi: zakonodavstvo Bosne i Hercegovine, uvjetna osuda, sudska opomena, resocijalizacija,

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se