Category Archives for "Autori"

Krivično delo polno uznemiravanje iz člana 182a KZ u svetlu odluke Ustavnog suda Srbije Uz br. 36/18 od 24. maja 2018.

UDK: 343.541(497.11)

KRIVIČNO DELO POLNO UZNEMIRAVANJE IZ ČLANA 182A KZ U SVETLU ODLUKE USTAVNOG SUDA SRBIJE UZ BR. 36/18 OD 24. MAJA 2018.
Dragan U. Kalaba, zamenik VJT u Čačku.

Rezime: Krivično delo polno uznemiravanje uvedeno je u Krivični zakonik radi usklađivanja sa ratifikovanim međunarodnim dokumentima. Krivičnim delom polno uznemiravanje iz člana 182a KZ se u stvari štiti polna sloboda, polno dostojanstvo svakog lica bez obzira na pol ili starost.

Ključne reči: Krivični zakonik, polno uznemiravanje, nasilje u porodici, nasilje nad ženama,nedozvoljene polne radnje, povreda dostojanstva, ponižavanje, strah.

Dileme u pogledu zloupotrebe prava na zaštitu od zlostavljanja na radu

UDK: 349.2(497.11)

DILEME U POGLEDU ZLOUPOTREBE PRAVA NA ZAŠTITU OD ZLOSTAVLJANJA NA RADU
Borivoje Živković, sudija Apelacionog suda u Beogradu u penziji.

Rezime: Zloupotreba prava na zaštitu od zlostavljanja na radu po zakonskoj definiciji određena je na osnovu dva elementa: svesti da ne postoje osnovani razlozi za pokretanje postupka za zaštitu od zlostavljanja i da je pokrenut ili iniciran i postupak radi zaštite zlostavljanja na radu sa ciljem da se za sebe ili drugog pribavi materijalna ili nematerijalna korist ili da se drugome nanese šteta. U sudskoj praksi se intelektualni elemenat pogrešno reducira na neukost odnosno subjektivni osećaj zlostavljanja i traži dokazivanje materijalizacije naznačenog cilja iako se po slovu zakona to ne zahteva. Dovoljno je po slovu zakona da je neki od naznačenih ciljeva razlog iniciranja ili pokretanja postupka zaštite od zlostavljanja na radu, ali ne i da je šteta drugom naneta odnosno korist ostvarena.

Ključne reči: zlostavljanje, zloupotreba prava na zaštitu od zlostavljanja na radu, svest, cilj, neukost i osećaj, nepoštovanje radne discipline, povreda radne dužnosti, neukost zaposlenog, razlika između zlostavljanja i konflikta.

Stanje u primeni novela Zakona o izvršenju i obezbeđenju iz 2015. godine

UDK: 347.952(497.11)

STANJE U PRIMENI NOVELA ZAKONA O IZVRŠENJU I OBEZBEĐENJU IZ 2015. GODINE
Nikola Stošić, sudija Prvog osnovnog suda u Beogradu.

Rezime: Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o izvršenju i obezbeđenju („Službeni glasnik RS“, broj 54/2019) izvršene su značajne izmene odredaba prvostepenog izvršnog postupka. Predmet ovog rada biće najznačajnije izmene opšteg dela zakona koje se odnose na proširenje nadležnosti javnih izvršitelja u domenu određivanja i sprovođenja izvršenja, dužnost davanja podataka o imovnom stanju i identifikacionih podataka izvršnog dužnika, izjednačavanje prenosa sa prelazom potraživanja i obaveze kao osnovom za stupanje trećeg lica u postupak u svojstvu izvršnog poverioca i izvršnog dužnika, preciziranje ovlašćenja i obaveza javnih izvršitelja kod načela srazmere i dalje sužavanje polja primene instituta zahteva za otklanjanje nepravilnosti kao pravnog sredstva u izvršnom postupku. Cilj autora rada je da ukaže na razloge koji su mogli rukovoditi zakonodavca da kroz usvojene izmene i dopune unapredi izvršni postupak i izvrši analizu izmenjenih odredaba zakona sa stanovišta eventualnih dilema u njihovoj primeni u praksi.

Ključne reči: nadležnost suda i javnog izvršitelja, načelo srazmere, zahtev za otklanjanje nepravilnosti, izvršenje, stupanje trećeg lica, prelaz potraživanja, verodostojna isprava, sredstvo izvršenja, rešenje, zaključak

Šta jeste, a šta nije dobro u Vašingtonskom sporazumu

UDK:341.241.8(497.11:497.115)“2020″

ŠTA JESTE, A ŠTA NIJE DOBRO U VAŠINGTONSKOM SPORAZUMU
Prof. dr Zoran Ivošević, bivši sudija Vrhovnog suda Srbije i univerzitetski profesor u penziji.

Rezime: Vašingtonski sporazum o ekonomskoj saradnji Srbije i tzv. Kosova, uz posredovanje predsednika SAD, ima više dobrih strana nego mana. U ovom prilogu se navode i odredbe koje zaslužuju podršku i odredbe sa manama.

Ključne reči: strane u sporu, posrednik, dobre strane, mane, sporazum, Kosovo, neispunjenje obaveza, bilateralni sporazum

Pravo i stvarnost

UDK: 340.131

PRAVO I STVARNOST
Dr Marko Trajković, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Nišu.
*Rad je rezultat istraživanja na projektu: “Usklađivanje prava Srbije sa pravom Evropske unije“, koji finansira Pravni fakultet Univerziteta u Nišu u periodu 2013-2020. godine.

Rezime: Odnos prava i stvarnosti nalazi se na samom nivou primene prava, jer te iste primene neće biti ukoliko se pravo svojom sadržinom suprotstavlja stvarnosti. Tada nije moguće primeniti pravo, a ono je stvoreno isključivo za primenu. Postoji više ravni neslaganja prava sa stvarnošću, a jedna od najčešćih je „nepromišljenost“ zakonopisca kada stvara pravnu normu, koja usput i obavezuje, jer pravna norma nije stvorena zbog „razgovora“ već je imperativnog karaktera. Na taj način onome ko je u odnosu na državu u statusu podređenog upućena je zapovest koju mora da izvrši.
Ta pomenuta „nepromišljenost“ vezana je najpre za realne mogućnosti, koje i čine samu stvarnost, tog datog društva, a potom i za same vrednosti koje se na taj način iz pravnog sistema, kao normativnog dela pravnog poretka, prenose u stvarnost.

Ključne reči: Pravo. – Stvarnost. – Vrednost. – Mogućnost. – Potreba.

Instrumentarijum za poboljšanje efikasnosti rada Evropskog suda za ljudska prava, sa osvrtom na protokol broj 16

UDK: 341.645.5(4)
341.231.14

INSTRUMENTARIJUM ZA POBOLJŠANJE EFIKASNOSTI RADA EVROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA, SA OSVRTOM NA PROTOKOL BROJ 16
Milica Zlatković, sudija Apelacionog suda u Nišu.

Rezime: Nakon što je 1950. godine usvojena, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, je radi usklađivanja sa razvojem savremenog društva nekoliko puta bila podvrgnuta dopunama i izmenama i u tu svrhu doneto je ukupno 16 protokola, od kojih su do sada, protokoli broj 11 i 14 doneli značajnije promene u sastavu i načinu rada Evropskog suda za ljudska prava, a sve u cilju što efikasnijeg sistema pružanja pravne zaštite. Takođe, u cilju postizanja dugoročnih rezultata, glavne smernice za reformu, pre svega Evropskog suda za ljudska prava, bile su predmet razmatranja međudržavnih konferencija, na osnovu kojih su usvojene Deklaracije iz Interlakena, Izmira, Brajtona, Brisela i Kopenhagena. Navedenim deklaracijama, pored ostalog, potvrđena je važnost „sistema supsidijarnosti“, koji je zvanično uveden sa Protokolom broj 15, iako je na neformalan način zapravo bio prisutan od samog nastanka Konvencije, a koji podrazumeva obavezu država članica da prava i slobode utvrđene Konvencijom budu u potpunosti osigurani na nacionalnom nivou, što se u praksi pojedinih država, među kojima Republika Srbija svakako ima vodeće mesto, pokazalo kao veoma težak proces. U cilju još većeg unapređenja pravne zaštite, a pre svega u cilju prevencije budućih slučajeva pred Evropskim sudom za ljudska prava, donet je Protokol broj 16, koji je stupio na snagu 1. avgusta 2018. godine, nakon što ga je deset država članica potpisalo i ratifikovalo i koji prema mišljenju autora, svakako zavređuje znatnu pažnju, jer možda i više od ostalih protokola utiče na poboljšanje sudskog dijaloga između Evropskog suda za ljudska prava i domaćih sudova. Ovim protokolom se zapravo vrši prevencija budućih slučajeva pred Evropskim sudom kroz mogućnost traženja „savetodavnog mišljenja“, koje uistinu iako neobavezujuće, državi zapravo daje mogućnost da prihvatanjem istog, sama, u svom pravnom sistemu, spreči potencijalno kršenje ljudskih prava i osnovnih sloboda, a samim tim i unapredi nivo pravne zaštite i vladavine prava. Međutim, Republika Srbija do danas nije ratifikovala ovaj protokol, iz za sada stručnoj javnosti nepoznatih zvaničnih razloga. No, nezavisno od toga, svrha ovog rada je da ukaže na učinkovitost koju ovaj protokol pruža, a sve u cilju unapređenja standarda ljudskih prava na nacionalnom nivou i sprečavanja nastanka novih sudskih sporova, što je prema mišljenju autora, bila i svrha njegovog donošenja.

Ključne reči:
ljudska prava, Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, savetodavna mišljenja, načelo supsidijarnosti, Protokol broj 16 uz Konvenciju.

Krivično delo nasilje u porodici iz člana 194. KZ u pravnom sistemu Srbije

UDK: 343.85:343.62-055.2(497.11)
343.85:343.54/.55-055.2(497.11)

KRIVIČNO DELO NASILJE U PORODICI IZ ČLANA 194. KZ U PRAVNOM SISTEMU SRBIJE
Dragan U. Kalaba, zamenik višeg javnog tužioca u Čačku, u penziji.

Rezime: Nije potrebno posebno naglašavati i ukazivati na ovo krivično delo, jer gotovo svakodnevno slušamo i čitamo vesti „o nasilju u porodici“, „o sukobima članova porodice“, „o lišenju života člana porodice“ i drugo.
Upravo zbog takvih problema i srpsko krivično zakonodavstvo je ovo krivično delo uvrstilo kao posebno krivično delo, a u okviru Glave XIX Krivičnog zakonika (“Sl. glasnik RS”, br. 85/05 … 35/19).
Poseban oblik ovog krivičnog dela je predviđen u članu 194. stav 5. KZ i glasi: „Ko prekrši mere zaštite od nasilja u porodici koje mu je sud odredio na osnovu zakona kojim se uređuju porodični odnosi, kazniće se …“
Sudska praksa u vezi sa ovim krivičnim delom je izuzetno bogata, a za potrebe ovog teksta odabrane su najkarakterističnije sudske odluke.

Ključne reči: elementi krivičnog dela nasilje u porodici.

Politrauma tela i multiple povrede u parničnom postupku

UDK: 340.66:656.1
347.948:656.1
347.513:656.1

POLITRAUMA TELA I MULTIPLE POVREDE U PARNIČNOM POSTUPKU
Prim. dr Gavrilo Šćepanović, sudski veštak.

Rezime: Sve veća stopa traumatizma, posebno politrauma, vodeći su problemi savremenog zdravstva. Temperament i ambicioznost čoveka često prelaze realne mogućnosti njegovog biološkog sastava.
Povećanje broja saobraćajnih nezgoda danas predstavlja najvažniji uzrok nasilnog oštećenja zdravlja, što nameće potrebu zajedničkog multidisciplinarnog, tj. saobraćajno-tehničkog i sudskomedicinskog veštačenja. Smatra se da se svakih 15 sekundi negde u svetu dogodi jedna saobraćajna nezgoda.
Međunarodno udruženje za saobraćajnu medicinu objavilo je da je tokom poslednja dva veka u saobraćaju povređeno oko 350 miliona stanovnika, a oko šest miliona je poginulo. Povrede u saobraćaju bile su deseti vodeći uzrok smrti, odgovoran za 2,2% svih smrti i blizu 3% svih invaliditeta u svetu. Radi bolje ilustracije, ratne ozlede, kao uzrok smrtnosti, nalaze se na 21. mestu. Do visoke smrtnosti stradalih u saobraćaju dolazi pretežno zbog multiplih kranio-cerebralnih povreda i politrauma.
Smatra se da su povrede u saobraćaju uzrok u oko 80%, a povrede na radu u oko 6% u ukupnom broju politrauma. Preostalih 14% politrauma uzrokuju svi drugi etiološki činioci. Smrtnost je kao posledica politraume visoka i kreće se 30–70%.
Ključne reči: saobraćajna trauma, multiple povrede, posledice i komplikacije, nematerijalna šteta, veštačenje.

Konvalidacija i katastar nepokretnosti

UDK: 349.418:35.077

KONVALIDACIJA I KATASTAR NEPOKRETNOSTI
Ranko Jakovljević, Republički geodetski zavod, SKN Negotin.

Rezime: U ovom radu daje se prikaz pojavnih oblika konvalidacije, vezano za postupanja u upravnim predmetima prilikom zasnivanja, ograničenja ili prestanka stvarnih prava na nepokretnostima.

Ključne reči: stvarna prava, katastar, sticanje, konvalidacija, zakon.

Uračunljivost i postupak u slučaju neuračunljivosti u Republici Srpskoj

UDK: 343.222(497.6)

URAČUNLJIVOST I POSTUPAK U SLUČAJU NEURAČUNLJIVOSTI U REPUBLICI SRPSKOJ
Ranko Kerović, okružni javni tužilac u Bijeljini.

Rezime: Rad se bavi pojmom i osnovom uračunljivosti, vinosti, utvrđivanjem uračunljivosti, metodama utvrđivanja uračunljivosti (biološkim, psihološkim i biološko-psihološkim), biološkim elementima neuračunljivosti (duševna bolest, privremena duševna poremećenost), psihološkim (nemogućnost shvatanja svojih djela, nemogućnost upravljanja svojim postupcima), pojmom i karakteristikama bitno smanjene uračunljivosti, pojmom i karakteristikama skrivljene neuračunljivosti ili „actiones liberae in causa“, kao i uslovima koji moraju biti ispunjeni da bi se utvrdilo da se radi o skrivljenoj neuračunljivosti. U radu je objašnjen postupak koji se sprovodi kada se utvrdi da je neko lice izvršilo krivično djelo u neuračunljivom stanju, prijedlog i sadržina prijedloga za izricanje mjere obaveznog psihijatrijskog liječenja u zdravstvenoj ustanovi ili liječenje na slobodi. Obrađen je i postupak zakazivanja glavnog pretresa, ko se sve poziva na glavni pretres, odluke nakon održanog pretresa, postupak u slučaju da se na glavnom pretresu utvrdi da je učinilac uračunljiv, postupak otpuštanja osuđenog lica iz zdravstvene ustanove, izmjene odluke o liječenju.

Ključne riječi:
uračunljivost, neuračunljivost, bitno smanjena uračunljivost, skrivljena neuračunljivost, postupak u slučaju neuračunljivosti…

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se