Category Archives for "Autori"

Računanje roka za sudsku zaštitu kod pobijanja aneksa ugovora o radu

UDK: 343.368(497.11)

RAČUNANJE ROKA ZA SUDSKU ZAŠTITU KOD POBIJANJA ANEKSA UGOVORA O RADU
Milan Ivošević, advokat.

Rezime: Početak roka za sudsku zaštitu kod pobijanja aneksa ugovora o radu počinje da teče od uručenja aneksa ugovora o radu, jer je to ujedno i momenat saznanja za eventualnu povredu prava zaposlenog iz radnog odnosa, a ne od njegovog zaključenja pošto je taj momenat bitan za početak njegovog pravnog dejstva, a ne za saznanje zaposlenog za povredu prava.

Ključne reči: aneks ugovora o radu, sudska zaštita, početak roka za pobijanje aneksa ugovora o radu, dostavljanje aneksa ugovora o radu, saznanje za povredu prava, prihvatanje aneksa ugovora o radu, neprihvatanje aneksa ugovora o radu.

Procesni uslovi za podnošenje tužbe zbog ćutanja uprave

UDK: 35.077.2

PROCESNI USLOVI ZA PODNOŠENJE TUŽBE ZBOG ĆUTANJA UPRAVE
Dušanka Marjanović, sudija Upravnog suda u penziji.

Rezime: Tužba zbog ćutanja uprave može se podneti u tri slučaja: zbog ćutanja prvostepenog organa protiv čijeg rešenja nije dopuštena žalba; zbog ćutanja drugostepenog organa – žalbene komisije i zbog ćutanja prvostepenog i drugostepenog organa (tzv. dvostrukog ćutanja uprave).

Ključne reči: rokovi za podnošenje tužbe zbog ćutanja uprave, sadržaj tužbe zbog ćutanja uprave, razlozi za odbačaj tužbe zbog ćutanja uprave, postupanje suda kada tuženi u toku postupka donese zahtevani akt i presude donete u sporu zbog ćutanja uprave.

Nacrt ustavnih amandmana o pravosuđu

UDK: 342.531.43(497.11)

NACRT USTAVNIH AMANDMANA O PRAVOSUĐU
Zoran Ivošević, bivši sudija Vrhovnog suda Srbije i univerzitetski profesor u penziji.

Rezime: Ovaj rad sadrži kritičku analizu Nacrta amandmana na Ustav Srbije o pravosuđu. Bavi se: načinom izrade amandmana, pravosudnom vlašću, sudovima, javnim tužilaštvima, Visokim savetom sudstva i Visokim savetom tužilaca, ukazujući na odredbe koje privlače najveću pažnju.

Ključne reči: podela vlasti, sudovi, javna tužilaštva, pravosudna vlast, ustavni amandmani.

Novčana kazna za pravna lica de lege lata i de lege ferenda (I deo)

UDK: 343.271(497.6)

NOVČANA KAZNA ZA PRAVNA LICA DE LEGE LATA I DE LEGE FERENDA (I deo)
Dr Miodrag Bukarica, tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka.

Rezime: U zakonodavstvima zemalja koje poznaju institut odgovornosti pravnih lica za krivična djela, novčana kazna predstavlja standardnu kaznu za pravna lica. Ova kazna se i u sudskoj praksi najčešće izriče, pa je stoga interesantno istražiti da li su zakonodavstva u Bosni i Hercegovini uslove za izricanje novčane kazne postavila na odgovarajući način.
Autor u radu daje pregled uslova za izricanje novčane kazne iz više odabranih zakonodavstava u svijetu i zakonodavstava u Bosni i Hercegovini, te komparativnom metodom i uz primjenu egzaktnih kriterija, ispituje da li uslovi koje propisuju zakonodavstva u Bosni i Hercegovini omogućavaju ostvarenje opšte svrhe izricanja sankcija i svrhe kažnjavanja pravnih lica. Na kraju, iznosi svoj stav o propisanim uslovima, ukazuje na nedostatke i potrebu redefinisanja, te predlaže konkretne izmjene zakonske regulative.

Ključne riječi: srazmjernost, ekonomska snaga, svrha.

Poslednji Mohikanac na političko-pravnom nišanu

UDK: 342.9
342.727(497.11)

Povodom jedne od predloženih izmena Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja
POSLEDNJI MOHIKANAC NA POLITIČKO-PRAVNOM NIŠANU
Prof. dr Zoran Tomić, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu.

Rezime: U napisu se najpre prikazuje i razmatra pozicija različitih pravnih subjekata u oblasti slobodnog pristupa informacijama od javnog značaja. A u toj materiji se primenjuje i matični merodavni zakon, i Zakon o opštem upravnom postupku, kao dopunski opšti procesni propis nužno povezan sa Zakonom o upravnim sporovima. Tako da su analiziranim kontekstom obuhvaćeni sledeći učesnici: 1) građanin, tražilac informacije; 2) organ vlasti za koga tražilac smatra da odnosnu informaciju poseduje, u rangu prvostepenog organa iz upravnog postupka; 3) Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka, kao drugostepeni organ iz upravnog postupka, a po položaju nezavisna kontrolna institucija koja, pored ostalih nadležnosti, rešava po žalbama na rešenja ili „ćutanje“ prvostepenih organa; 4) nadležni javni tužilac čiji je zadatak da – kada oceni da je konačnom odlukom Poverenika povređen zakon na štetu javnog interesa – podnese tužbu Upravnom sudu radi poništavanja toga akta u upravnom sporu; 5) Upravni sud, defintivni pravni kontrolor rada javne uprave i zaštitnik kako objektivne zakonitosti, tako i prava građana i njihovih kolektiviteta – rešavajući upravni spor o zakonitosti Poverenikovih odluka, inače konačnih u upravnom postupku, izvršnih i obavezujućih. Povodom predstojećih zalaganja za izmenu respektivnog zakona u pravcu da se i prvostepenom organu ubuduće pruži procesno pravo na tužbu u upravnom sporu protiv Poverenikovih rešenja – u članku je zauzet stav da bi to bila apsolutno pogrešna i nelogična solucija, protivna i slovu i duhu upravno-procesnog prava, ali i pravnom položaju Poverenika – a naročito temeljnim ustavnim postavkama u pogledu jedinstva pravnog poretka, nivoa prava građana na obaveštenost, kao i mesta i funkcije državne uprave u pravnom sistemu.

Ključne reči: pravo, informacije od javnog značaja, građanin, Poverenik, upravni postupak, prvostepeni organ, žalba, drugostepeni organ, tužba, javni tužilac, upravni spor, sud, jedinstvo pravnog poretka.

Funkcionalna nadležnost poreskih i carinskih organa u okviru istog sektora

UDK: 35.077:336.21/.26(497.11)
347.4/.5(497.11)

FUNKCIONALNA NADLEŽNOST PORESKIH I CARINSKIH ORGANA U OKVIRU ISTOG SEKTORA
Ljubodrag Pljakić, sudija Vrhovnog suda, u penziji.

Rezime: Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji je dobar procesni zakon koji na ozbiljan način štiti prava i pravne interese poreskih obveznika. Predviđenim zakonskim rešenjima doprinosi procesnoj demokratiji samog postupka. Međutim, analizom zakonitosti donetih poreskih rešenja kroz upravno-sudsku praksu, može se zaključiti da se ta rešenja u praksi nedovoljno primenjuju. Isti je slučaj i sa primenom materijalno-pravnih odredbi i materijalnih zakona u poreskom postupku, naročito jednog od temeljnih propisa, Zakona o obligacionim odnosima.
Krajnje je neshvatljivo da se u okviru dva odeljenja, poreskog i carinskog u drugostepenom postupku, različito tumači pravna priroda ugovora o uvozu robe iz inostranstva u svoje ime a za tuđ račun. Takvo ponašanje, pored štete koju nanosi samim poreskim obveznicima, stvara nepoželjni odnos države prema svojim građanima i mora hitno da se promeni radi ostvarivanja načelnih principa Zakona o poreskom postupku…

Ključne reči: poreski i carinski postupak, funkcionalna nadležnost, izvršnost rešenja, ugovor o posredovanju, spor pune jurisdikcije.

Prestanak radnog odnosa zbog neostvarivanja očekivane radne uspešnosti prema Zakonu o zaposlenima u javnim službama

UDK: 331.106.44/.47(497.11)
349.22:331.108.644.7

PRESTANAK RADNOG ODNOSA ZBOG NEOSTVARIVANJA OČEKIVANE RADNE USPEŠNOSTI PREMA ZAKONU
O ZAPOSLENIMA U JAVNIM SLUŽBAMA
Borivoje Živković, sudija Apelacionog suda u Beogradu, u penziji.

Rezime: Razlog koji se odnosi na neostvarivanje očekivane uspešnosti zaposlenog na radu ima za posledicu primarno otkaz zaposlenom pod ostalim ex lege propisanim i in concreto ostvarenim uslovima. On uzrok ima u negativnom rezultatu vrednovanja radne uspešnosti zaposlenog u odnosu na odgovarajući i prethodno utvrđeni standard predviđen za to radno mesto odnosno poslove koji obrazuju njegov sadržaj. Vrednovanje se vrši primenom merila utvrđenih u odgovarajućim opštim aktima. Rezultat vrednovanja se iskazuje i u njegovoj statusnoj posledici, a ne samo u napredovanju odnosno, vrednosti plate. Nužno je da se eliminišu okolnosti koje kompromituju to vrednovanje. Otkaz na inicijativu poslodavca nije jedina radnopravna mera koja može pogoditi zaposlenog kada on posle vremena određenog za popravljanje ne otkloni svoje nedostatke u radu i rezultatima rada. To mogu biti i druge mere propisane odredbom člana 142. stav 3. tač. 1-3. Zakona.

Ključne reči: otkaz, koeficijenat, učinak, postignuti rezultati rada, standard očekivane uspešnosti, vrednovanje, cilj, ostvarivanje očekivane uspešnosti, način utvrđivanja, merila, opšti akt, rok za popravljanje i mere.

Zabrana dvostrukih postupaka i kazna za isto delo

UDK: 342.726:343.121
341.231.14:343.121

ZABRANA DVOSTRUKIH POSTUPAKA I KAZNI ZA ISTO DELO
– Osvrt na sporna pitanja i praksu Evropskog suda –
Dr Tomica Delibašić, dipl. pravnik.

Rezime: Princip da se nikome ne može ponovo suditi i kazniti ga za isto delo u drugom postupku nakon pravnosnažne odluke, karakteriše savremene pravne sisteme, kao i međunarodne standarde. Značajno mesto u tom pogledu ima Konvencija za zaštitu osnovnih prava i ljudskih sloboda.
Ovaj princip treba analizirati kroz praksu Evropskog suda za ljudska prava, kao i pitanja koja se pojavljuju u našem zakonodavstvu i sudskoj praksi.
Radi se o kaznenim postupcima, a utvrđuje da li se radi o istim delima, zatim da li su u pitanju dvostruki postupci, odnosno da li se i kada krši princip ne bis in idem. Bitno je da li dela proizlaze iz istih činjenica. Imajući u vidu delikatnost pojedinih pitanja, ne mogu se ipak u našem pravu izbeći svi praktični sporovi i problemi, iako je iskristalisana praksa Evropskog suda, koja praksa je značajan putokaz.
Posebno treba obratiti pažnju, što je jedan od zadataka ovog rada, na mogućnosti i uslove vođenja paralelnih i međusobno integrisanih postupaka, uz svu delikatnost ovog pitanja, imajući u vidu praksu Evropskog suda, dileme kao i sporna pitanja našeg prava, naročito sudske prakse.

Ključne reči: kazneno delo i postupak, zaštita okrivljenog, dvostruki postupci, ne bis in idem, integracija postupaka, zakonodavstvo i praksa.

(Ne)savjesnost i (ne)poštenje ugovora o kreditu u švajcarskom franku

UDK: 336.717.061
347.455
347.95(497.6)

(NE)SAVJESNOST I (NE)POŠTENJE UGOVORA O KREDITU U ŠVAJCARSKOM FRANKU
Prof. dr Milan Blagojević, sudija Okružnog suda u Banjaluci i redovni univerzitetski profesor ustavnog prava.

Rezime: Predmet ovog rada je nedavna odluka Vrhovnog suda Republike Srpske u kojoj je taj sud po prvi put zauzeo stav o valjanosti ugovora o kreditu u švajcarskom franku. Sud je u toj odluci zauzeo ne samo stav da je valjana odredba tih ugovora o valutnoj klauzuli u švajcarskom franku, već je otišao i dalje od toga rekavši da se radi o dozvoljenoj odredbi koja ovim ugovorima daje karakter aleatornih ugovora. U radu je izloženo kritici ovo stajalište Vrhovnog suda Republike Srpske, s obzirom na to da ugovor o kreditu prema važećem zakonodavstvu nema niti može imati u bilo kom svom dijelu aleatorni karakter.

Ključne riječi: savjesnost, poštenje, nesavjesnost, nepoštenje, ugovor o kreditu, aleatorni ugovor.

Ovlaštena službena lica u krivičnom postupku u Bosni i Hercegovini

UDK: 343.132/.133(497.6)

OVLAŠTENA SLUŽBENA LICA U KRIVIČNOM POSTUPKU U BOSNI I HERCEGOVINI
Prof. dr Marina M. Simović, sekretar u Ombudsmanu za djecu Republike Srpske i docent na Fakultetu pravnih nauka Panevropskog univerziteta „Apeiron“ u Banjoj Luci.
Prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine i vanredni profesor Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Nezavisnog univerziteta u Banjoj Luci i Fakulteta pravnih nauka Univerziteta „Vitez“ u Vitezu.

Rezime: Ovlaštena službena lica u Bosni i Hercegovini imaju izuzetno obimnu, složenu i značajnu ulogu u krivičnom postupku. Suština njihove djelatnosti se sastoji u otkrivanju i prijavljivanju krivičnih djela i izvršilaca, kao i preduzimanju niza operativno-kriminalističkih i istražno-dokaznih mjera i radnji u vezi s tim. Ipak, pravo mjesto ovlaštenih službenih lica je u istražnom postupku u kojem je njihova aktivnost, uređena i pravilima kriminalistike, od najvećeg značaja za borbu protiv kriminala. Aktivnost na otkrivanju krivičnih djela i njihovih izvršilaca ovlaštena službena lica preduzimaju po službenoj dužnosti ili po zahtjevu tužioca. Pri tome, ovlaštena službena lica su jedina koja posjeduju sredstva prinude, kao posebno ovlaštenje, u čemu se ogleda najvažnija razlika u odnosu na druge državne organe. Neposredno postupanje ovlaštenih službenih lica propisano je zakonom, čime se izbjegava eventualna samovolja u primjeni zakona.

Ključne riječi: ovlaštena službena lica, policija, krivični postupak, tužilac, sudija.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se