UDK:343.985(497.6)
343.123.12(497.6)
351.746.2(497.6)
PRIKRIVENI ISTRAŽILAC I INFORMATOR U KRIVIČNOM POSTUPKU U BOSNI I HERCEGOVINI
Prof. dr Marina M. Simović, sekretar u Ombudsmanu za djecu Republike Srpske i vanredni profesor na Fakultetu pravnih nauka Panevropskog univerziteta „Apeiron“ u Banjoj Luci.
Prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine i vanredni profesor Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Nezavisnog univerziteta u Banjoj Luci i Fakulteta pravnih nauka Univerziteta „Vitez“ u Vitezu.
Rezime: Specifičnosti i složenosti realizacije posebne istražne radnje prikrivenog istražioca i informatora, pored mnogobrojnih faza i aktivnosti i njihove povezanosti, posebno doprinosi i veliki broj tajnih djelatnosti, učesnika u realizaciji, i to kako neposrednih, tako i logističkih. To pokazuje koliko složenosti, neizvjesnosti i problema donosi realizacija svakog kriminalističkog prikrivenog projekta i zašto se on spontano i neorganizovano ne može odvijati na efikasan način. U primjeni prikrivenog istražioca postoje i određene specifičnosti i objektivni problemi koji predstavljaju prepreku u njegovoj efikasnoj primjeni. U praksi su izraženi problemi organizacione i finansijske prirode, nedostatak tehničke opremljenosti, neobučenost kadrova i problem malih sredina u kojima bi bilo lako prepoznati prikrivenog istražioca. On predstavlja najsloženiju posebnu istražnu radnju, čija primjena iziskuje ispunjenje najviše uslova, neophodnih za ostvarenje svrhe njegovog određivanja (osiguranje dokaza, predmeta i tragova koji ukazuju na izvršenje krivičnog djela određenih lica, odnosno pripadnika kriminalne grupe i ispunjenje isto tako važnih uslova koji garantuju tajnost). Osim toga, primjena ove radnje traži zaštitu tjelesnog integriteta lica koje se pojavljuje u ulozi prikrivenog istražioca.
Ključne riječi: posebne istražne radnje, prikriveni istražilac, informator, krivični postupak, Bosna i Hercegovina.
UDK: 340.12
17.01:340
PRAVO IZMEĐU SOCIOLOGIZMA I NORMATIVIZMA
(Rad je rezultat istraživanja na projektu: “Usklađivanje prava Srbije sa pravom Evropske unije“, koji finansira Pravni fakultet Univerziteta u Nišu u periodu 2013-2019. godine)
Dr Marko Trajković, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Nišu.
Rezime: Svaki pokušaj da pravo odredimo samo putem društvenih činilaca vodi put sociologizma kao krajnosti. Društvo jeste mesto rađanja prava i njegovog života. Međutim, društvo ima i svoje druge regule. Na taj način pravo gubi svoj specifikum koji mu je neophodan kako bi se razlikovalo od običaja i morala. Istovremeno, društvo u sebi ima i nešto čvršće od socioloških zakonitosti, a to je vera koja podupire to društvo koje se i ne može shvatiti bez razuma.
A ako bismo želeli da kao Hans Kelzen (Hans Kelsen), bežeći od metafizike i transcendencije, pokušamo da stubove i temelj prava nađemo samo u čisto normativno-pravnom svetu, bežeći od metafizike završili bismo u čistom misticizmu, koji bi nam odmogao toliko da od njega ne bismo mogli da vidimo ni ono što je pred nama. Pravo ne postoji samo u čisto normativnom svetu, jer neprihvatljiva je kao racionalna postavka prava koje stvara samo sebe. Pravo nastaje u društvu i razlog njegovog postojanja je društvo. Dakle, pravo jeste specifičan društveni fenomen.
Ključne reči: pravo, sociologizam, normativizam, društvo, norma.
UDK: 347.65(497.11)
347.232(497.11)
338.246.025.88(497.11)
LEGITIMNA OČEKIVANJA NASLEDNIKA U POSTUPKU VRAĆANJA ODUZETE IMOVINE I OBEŠTEĆENJA
Ljubodrag Pljakić, sudija Vrhovnog suda Srbije u penziji.
Rezime: Donošenjem Zakona o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju, država Srbija je preuzela obavezu da se u najvećoj mogućoj meri otklone ozbiljne nezakonitosti učinjene posle 9. marta 1945. godine primenom propisa o agrarnoj reformi, nacionalizaciji, sekvestraciji kao i drugih propisa o podržavljenju oduzete imovine od fizičkih i određenih pravnih lica i prenete u opštenarodnu, državnu, društvenu i zadružnu svojinu. Nabrojan je 41 propis primenom kojih je imovina promenila titulara, a oblik ostvarenja prava je najpre u naturalnom obliku ako je to moguće ili obeštećenje u vidu državnih obveznica RS i u novcu. Čini se da nije najsrećnije rešeno pitanje kome se imovina vraća u slučaju smrti lica kome je oduzeta i do kog stepena. Zakonskim rešenjem iz člana 5. ovog zakona je ovo pitanje rešeno drugačije u odnosu na Zakon o nasleđivanju, kao sistemski zakon u oblasti nasleđivanja.
Ključne reči: vraćanje imovine i obeštećenje, nasleđivanje, zakonski naslednici, pravo predstavljanja, legitimna očekivanja.
UDK: 347.235(497.11)
349.442(497.11)
351.778.511(497.11)
ZAKON O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OZAKONJENJU OBJEKATA
Bojana Jakšić Kovačević, načelnik Odeljenja pravnih i imovinskih poslova u Republičkom geodetskom zavodu.
Rezime: Donošenjem Zakona o izmenama i dopunama Zakona o ozakonjenju objekata („Sl. glasnik RS“, br. 83/2018), zakonodavac pokušava da konačno zaustavi nezakonitu gradnju a da bespravno izgrađene objekte uvede u legalne tokove. Ovaj zakon zabranjuje otuđenje objekata izgrađenih bez odobrenja za gradnju. Ozakonjeni objekti biće upisani u katastar nepokretnosti, moći će da budu predmet prometa a vlasnici će biti u mogućnosti da na iste stave hipoteku. Rok za ozakonjenje je pet godina od dana stupanja ovog zakona na snagu. Za sve one objekte koji u navedenom roku ne budu ozakonjeni, nadležni organ je dužan da donese rešenje o odbijanju zahteva za ozakonjenje.
Ključne reči: ozakonjenje, promet, hipoteka, javna knjiga, evidencija Nacionalne infrastrukture geoprostornih podataka, rešenje, građevinska inspekcija, rušenje, satelitski snimak.
UDK: 347.72(497.11)
334.722(497.11)
658.114(497.11)
SREDSTVA OBEZBEĐENJA U NOVOM ZIO – NAJVAŽNIJE IZMENE I NOVINE
Zoran Rogić, sudija Višeg suda u Beogradu.
Rezime: Nova zakonska rešenja kod sredstava obezbeđenja, posebno kod privremenih mera, koja se odnose na sadržinu predloga za određivanje privremene mere, dejstvo i izvršenje rešenja o obezbeđenju i preciziranje vrste potraživanja koja se mogu obezbediti privremenom merom, trebalo bi da doprinesu efikasnosti kako postupka izvršenja, tako i postupka obezbeđenja. Neke nejasnoće i nedorečenosti u važećem ZIO koje se prvenstveno odnose na odredbu da prethodnu i privremenu meru izvršava javni izvršitelj, trebalo bi uskladiti sa odredbama iz opšteg dela zakona koje govore o nadležnosti za sprovođenje izvršenja suda i javnog izvršitelja, u smislu da se precizira za koje vrste prethodnih i privremenih mera su javni izvršitelji isključivo nadležni za sprovođenje, a za koje je sud nadležan.
Što se tiče veštačenja u postupku izvršenja treba istaći da je svakako pozitivna činjenica da u važećem ZIO ne postoji odredba da “veštačenje nije dozvoljeno“, i da je u tekst Zakona vraćen pojam “veštak“ i “veštačenje“. Međutim, čini se da navođenje tih pojmova u samo tri zakonska člana nije dovoljno, te da bi i u nekim drugim odredbama budućih izmena i dopuna ZIO trebalo dati značaj veštačenju kao posebnom dokaznom sredstvu koje ima u određenim situacijama važno mesto i primenu.
Ključne reči: sredstva obezbeđenja, privremene mere, predlog za određivanje privremene mere, vrste potraživanja, postupak obezbeđenja, veštačenje u postupku izvršenja, stručno mišljenje, procenitelji.
UDK: 347.72(497.11)
334.722(497.11)
658.114(497.11)
POLOŽAJ PREDUZETNIKA PO ZAKONU O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA
Jasminka Obućina, predsednik Privrednog apelacionog suda.
Rezime: Zakon o privrednim društvima uređuje pored pravnog položaja privrednih društava i pravni položaj preduzetnika. Preduzetnici iako nisu pravna lica, posluju u skladu sa Zakonom o privrednim društvima. Izmenama i dopunama Zakona o privrednim društvima iz juna 2018. godine izmenjene su i odredbe koje regulišu položaj preduzetnika. U tom smislu izmene su pretrpele odredbe koje se odnose na poslovno ime i sedište preduzetnika, dostavljanje, delatnost, status poslovođe.
Ključne reči: preduzetnik, delatnost, fizičko lice, privredno društvo, osnivanje, prestanak, odgovornost.
UDK: 347.728.2(497.11)
PRAVNA DEJSTVA REŠENJA DONETOG U POSTUPKU PRINUDNOG OTKUPA I PRODAJE AKCIJA
Dr Dragiša B. Slijepčević, sudija Vrhovnog kasacionog suda.
Rezime: Predmet referata je analiza pravnih dejstava vanparničnog rešenja o utvrđenoj ceni akcija koja pripada akcionarima čije su akcije bile predmet prinudnog otkupa, odnosno prodaje. U tom kontekstu je obrađeno sporno pravno pitanje o povezanosti i odnosu između rešenja vanparničnog suda i parnične presude kojom se nalaže isplata utvrđene cene akcija po vanparničnom rešenju. Izvršena je analiza obaveznog i mogućeg stranačkog učešća u vanparničnom i parničnom postupku, te pravnog položaja otkupioca akcija i kontrolnog akcionara u tim postupcima. Razmotrena su pravna dejstva vanparničnog rešenja prema akcionarima koji nisu učestvovali u postupku njegovog donošenja, kao i obaveza isplate tim rešenjem utvrđene cene akcija od strane otkupioca akcija i kontrolnog akcionara. O svim pitanjima zauzeti su pravni stavovi autora iskazani u predloženim zaključcima referata.
Ključne reči: prinudni otkup akcija; prinudna prodaja akcija; prodajna i otkupna cena akcija; pravna dejstva vanparničnog rešenja; pravni položaj otkupioca i kontrolnog akcionara.
UDK: 343.271(497.6)
NOVČANA KAZNA ZA PRAVNA LICA DE LEGE LATA I DE LEGE FERENDA (II deo)
Dr Miodrag Bukarica, tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka.
Rezime: U zakonodavstvima zemalja koje poznaju institut odgovornosti pravnih lica za krivična djela, novčana kazna predstavlja standardnu kaznu za pravna lica. Ova kazna se i u sudskoj praksi najčešće izriče, pa je stoga interesantno istražiti da li su zakonodavstva u Bosni i Hercegovini uslove za izricanje novčane kazne postavila na odgovarajući način.
Autor u radu daje pregled uslova za izricanje novčane kazne iz više odabranih zakonodavstava u svijetu i zakonodavstava u Bosni i Hercegovini, te komparativnom metodom i uz primjenu egzaktnih kriterija, ispituje da li uslovi koje propisuju zakonodavstva u Bosni i Hercegovini omogućavaju ostvarenje opšte svrhe izricanja sankcija i svrhe kažnjavanja pravnih lica. Na kraju, iznosi svoj stav o propisanim uslovima, ukazuje na nedostatke i potrebu redefinisanja, te predlaže konkretne izmjene zakonske regulative.
Ključne riječi: srazmjernost, ekonomska snaga, svrha.
UDK: 364.3(497.11)
SOCIJALIZOVANJE PENZIJA
Zoran Ivošević, bivši sudija Vrhovnog suda Srbije i univerzitetski profesor u penziji.
Rezime: Tekst se bavi zbunjujućim pitanjima koja su se javila nakon prestanka Zakona o privremenom uređivanju načina isplate penzija, a govore o procesu socijalizovanja penzija kojim se u penzijsko osiguranje unose elementi svojstveni socijalnoj zaštiti.
Ključne reči: penzijsko osiguranje, socijalna zaštita, penzijska primanja, indeksacija penzija, socijalna davanja.
UDK: 343.368(497.11)
KRIVIČNA DELA BEKSTVA ZATVORENIKA
Prof. dr Milan Milošević, Fakultet za poslovne studije i pravo, Beograd.
Rezime: Zakonodavac Republike Srbije je krivična dela bekstva zatvorenika propisao u čl. 338. i 339, i sistematizovao ih u grupi krivičnih dela protiv pravosuđa iz glave XXX Krivičnog zakonika. Time je zakonodavac sa dve inkriminacije obuhvatio sva tri krivična dela bekstva zatvorenika – pobunu lica lišenih slobode, bekstvo lica lišenog slobode i omogućavanje bekstva lica lišenog slobode. Statistički podaci pokazuju da su krivična dela bekstva zatvorenika retka u našoj pravosudnoj praksi, dok iz zakonskog opisa proističe da se sva ta dela mogu izvršiti samo sa direktnim umišljajem. Zaprećene sankcije se kreću u rasponu od zatvora do tri godine (za osnovni oblik ispoljavanja pobune lica lišenih slobode) do zatvora u trajanju od jedne do osam godina (za teži oblik ispoljavanja bekstva i omogućavanja bekstva lica lišenog slobode). Najzad, polazeći od sredstava za izvršenje, radnje izvršenja i specifičnosti učinilaca, postavlja se pitanje da li je moguć sticaj između krivičnog dela bekstva i omogućavanja bekstva lica lišenog slobode sa krivičnim delima prinude i, pogotovu pobune lica lišenih slobode.
Ključne reči: lice lišeno slobode, pobuna, bekstvo, omogućavanje bekstva, prinuda.