UDK: 342.726-053.2-054.7(497.11)
341.231.14-053.2-054.7(497.11)
ZAŠTITA DECE U MIGRACIJAMA
MEĐUNARODNOPRAVNI I NOVI ZAKONODAVNI OKVIR U REPUBLICI SRBIJI SA SUDSKOM PRAKSOM
Radojka Marinković, sudija Upravnog suda.
Rezime: Međunarodnim konvencijama, ugovorima i protokolima definisana su osnovna ljudska prava i slobode koji uživaju međunarodnopravnu zaštitu. U okviru zaštite ljudskih prava, potreba dodatnih oblika zaštite prava deteta, kao posebno osetljive kategorije, rezultirala je usvajanjem posebnih pravnih dokumenata u međunarodnom pravu, a sa istim ciljem ova zaštita je inkorporirana u zakonodavnim rešenjima unutrašnjeg zakonodavstva Republike Srbije. Zaštita ljudskih prava i posebno zaštita prava dece preduslov je opstanka migranata na njihovom neizvesnom putu. Ovaj rad sadrži osnovne odrednice zaštite prava migranata iz međunarodnopravnih dokumenata, zakonska rešenja u unutrašnjem zakonodavstvu Republike Srbije i u odnosu na njih pravni standard “najbolji interes deteta” u zaštiti prava dece u migracijama, te dosadašnju sudsku praksu iz upravnog spora iz oblasti azila.
Ključne reči: migracije, osnovna ljudska prava i slobode, prava deteta, najbolji interes deteta kao pravni standard, upravni postupak, pravna sredstva, sudska zaštita u upravnom sporu.
UDK: 347.952(497.11)
SPORNE ODREDBE IZVRŠNOG POSTUPKA NA OSNOVU VERODOSTOJNE ISPRAVE
I MOGUĆNOST NJIHOVOG UNAPREĐENJA IZMENAMA ZAKONA (II deo)
Jasmina Stamenković, sudija Privrednog apelacionog suda.
Rezime: Izvršni postupak na osnovu verodostojne isprave, od vremena kada je uveden kao potpuno nov institut, izmenama zakona iz 1978. godine, do danas, sastavni je deo svih zakona koji uređuju izvršenje. Svaki novi zakon je menjao i ovaj posebni postupak, a reforme su se odvijale u pravcu proširenja područja njegove primene povećanjem broja verodostojnih isprava kao osnova pokretanja postupka i proširenjem kruga lica koja mogu biti stranke u tom postupku; izmena odredbi o rokovima za podnošenje i sadržini prigovora, o razlozima za njegovo izjavljivanje, kao i posledicama u vezi sa tim.
Poslednjim zakonom uneto je nekoliko značajnih izmena: uvođenje žalbe kao pravnog leka protiv odluke veća prvostepenog suda o prigovoru; primena odredbi o prelazu (prenosu) potraživanja/obaveze i u ovom postupku; dostavljanje sudskog rešenja o izvršenju preko javnih izvršitelja. Posebno je pokušano detaljnije uređenje razgraničenja sudske i izvršiteljske nadležnosti za odlučivanje o predlogu za izvršenje na osnovu određenih verodostojnih isprava, za određene vrste potraživanja, iz komunalnih i srodnih delatnosti.
U praksi su određene probleme i sporna pitanja naročito izazvala zakonska rešenja u vezi sa dostavljanjem i sa žalbom, jer su se pokazala kao rešenja koja ne doprinose niti hitnosti niti efikasnosti postupka, njegovom okončanju u što kraćem roku sa što manje troškova. Izmene zakona u narednom periodu bi trebalo da to otklone.
Izmenama bi trebalo urediti odnos ovog postupka kada se zasniva na menici ili kada je dozvoljen predlog za vraćanje u pređašnje stanje zbog propuštanja roka za izjavljivanje prigovora i postupka protivizvršenja.
U skladu sa pravom stranaka na obrazloženu sudsku odluku kao delom ustavnog prava na pravično suđenje, potrebno bi bilo otkloniti nesklad između odredbi po kojima rešenje o izvršenju ne mora biti obrazloženo, a prigovor suprotno tome mora sadržati zakonom određene razloge pobijanja potraživanja i određene (pisane) dokaze. Time bi se uspostavilo i načelo ravnopravnosti stranaka, jednakosti pred zakonom i to ne samo u sudskom, već i u postupku pred javnim izvršiteljima.
U vezi sa razgraničenjem nadležnosti za odlučivanje, potrebno bi bilo razmotriti mogućnost otklanjanja onih zakonskih rešenja koja mogu biti predmet različitog tumačenja (pojam „srodne delatnosti“), jer zbog zadržanog koncepta odlučivanja od strane prvostepenih sudova po pravnom leku protiv odluka izvršitelja, postoji neujednačena praksa što dovodi do pravne nesigurnosti.
Ključne reči: izvršni postupak, verodostojna isprava, prigovor, razlozi prigovora, žalba, prelaz/prenos potraživanja/obaveze, dostavljanje rešenja o izvršenju, nadležnost javnih izvršitelja, komunalne usluge, srodne delatnosti, pravo na obrazloženu odluku, pravo na pravično suđenje, neujednačena praksa, pravna sigurnost.
UDK: 314.113(497.11)
PRAVNA I MATERIJALNA PODRŠKA PORODICAMA SA DECOM
Mr Ratomir Antonović, Fakultet za pravo, bezbednost i menadžment “Konstantin Veliki”, Niš.
Rezime: Jedan od velikih globalnih problema je nizak natalitet i slab prirodni priraštaj. U većini savremenih razvijenih država sveta, pretežno na evropskom kontinentu, prosečna starost stanovništva je nešto veća od četrdeset godina. To je svakako alarmantan podatak jer otvara vrata mnogim problemima poput toga da će pojedine nacije u relativno kratkom roku nestati, a da će većina njih postati staračke, bez mlađe populacije. Ovi podaci nisu zaobišli ni Republiku Srbiju, koja takođe ima problem sa niskom stopom prirodnog priraštaja i polako, ali sigurno, može da se svrsta u kategoriju zemalja sa starijom populacijom. Stoga, država je preduzela određene mere populacione politike, koje za cilj imaju stimulaciju prirodnog priraštaja i rađanja dece.
Ključne reči: natalitet, rađanje dece, starost, populacija, populaciona politika, podrška.
UDK: 343.59-057.874(497.6)
343.8:[343.59:373(497.6)
KRIMINOLOŠKI ASPEKTI NASILJA I DISKRIMINACIJE NAD DJECOM ŠKOLSKE DOBI U BOSNI I HERCEGOVINI
Prof. dr Osman Jašarević, vanredni profesor, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku.
Prof. dr Marina M. Simović, sekretar u Ombudsmanu za djecu Republike Srpske i vanredni profesor Fakulteta pravnih nauka Panevropskog univerziteta “Apeiron” u Banjoj Luci.
Farah Fazlagić, Bechler.
Rezime: Manje-više svi oblici nasilja su u određenom smislu devijantna, delinkventna ponašanja, odnosno akti nasilja. Nasilje predstavlja vrlo drsku i bezobzirnu primjenu fizičke sile, psihičke i druge protivpravne prijetnje u smislu protivzakonitog povrjeđivanja čovjeka i građanina. Nasilje se najčešće manifestuje na ulici, na poslu, sportskim terenima, priredbama i drugim javnim skupovima, u porodici, obdaništima, osmogodišnjim i srednjim školama, među djecom školske dobi i vršnjacima.
Akti nasilja se manifestuju u vidu krvnih delikata, porodičnog nasilja, delikta protiv čovječnosti, terorizma, zatim u vidu političke delinkvencije (politička ubistva) i dr. Bitna obilježja nasilja su sklonost ka iživljavanju i drskom ponašanju, bez razumnog povoda na prinuđivanje drugog da trpi takvo ponašanje, čime se teško vrijeđa njegovo dostojanstvo, ugled ili ugrožava fizički integritet.
Diskriminacija je svako razlikovanje, isključenje ili ograničenje provedeno na osnovu pola, vjere, rase u smislu ograničavanja prava, podjela prema različitim osobinama, pravnoj nejednakosti u međunarodnim odnosima ili diskriminacija ljudskih prava i osnovnih sloboda na političkom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom, građanskom ili bilo kojem drugom planu.
Ključne riječi: nasilje – diskriminacija, devijantno ponašanje, nasilnik – diskriminator, djeca – vršnjaci, škola, prevencija.
UDK: 347.952(497.11)
SPORNE ODREDBE IZVRŠNOG POSTUPKA NA OSNOVU VERODOSTOJNE ISPRAVE I MOGUĆNOST NJIHOVOG UNAPREĐENJA IZMENAMA ZAKONA (I deo)
Jasmina Stamenković, sudija Privrednog apelacionog suda.
Rezime: Izvršni postupak na osnovu verodostojne isprave, od vremena kada je uveden kao potpuno nov institut, izmenama zakona iz 1978. godine, do danas, sastavni je deo svih zakona koji uređuju izvršenje. Svaki novi zakon je menjao i ovaj posebni postupak, a reforme su se odvijale u pravcu proširenja područja njegove primene povećanjem broja verodostojnih isprava kao osnova pokretanja postupka i proširenjem kruga lica koja mogu biti stranke u tom postupku; izmena odredbi o rokovima za podnošenje i sadržini prigovora, o razlozima za njegovo izjavljivanje, kao i posledicama u vezi sa tim.
Poslednjim zakonom uneto je nekoliko značajnih izmena: uvođenje žalbe kao pravnog leka protiv odluke veća prvostepenog suda o prigovoru; primena odredbi o prelazu (prenosu) potraživanja/obaveze i u ovom postupku; dostavljanje sudskog rešenja o izvršenju preko javnih izvršitelja. Posebno je pokušano detaljnije uređenje razgraničenja sudske i izvršiteljske nadležnosti za odlučivanje o predlogu za izvršenje na osnovu određenih verodostojnih isprava, za određene vrste potraživanja, iz komunalnih i srodnih delatnosti.
U praksi su određene probleme i sporna pitanja naročito izazvala zakonska rešenja u vezi sa dostavljanjem i sa žalbom, jer su se pokazala kao rešenja koja ne doprinose niti hitnosti niti efikasnosti postupka, njegovom okončanju u što kraćem roku sa što manje troškova. Izmene zakona u narednom periodu bi trebalo da to otklone.
Izmenama bi trebalo urediti odnos ovog postupka kada se zasniva na menici ili kada je dozvoljen predlog za vraćanje u pređašnje stanje zbog propuštanja roka za izjavljivanje prigovora i postupka protivizvršenja.
U skladu sa pravom stranaka na obrazloženu sudsku odluku kao delom ustavnog prava na pravično suđenje, potrebno bi bilo otkloniti nesklad između odredbi po kojima rešenje o izvršenju ne mora biti obrazloženo, a prigovor suprotno tome mora sadržati zakonom određene razloge pobijanja potraživanja i određene (pisane) dokaze. Time bi se uspostavilo i načelo ravnopravnosti stranaka, jednakosti pred zakonom i to ne samo u sudskom, već i u postupku pred javnim izvršiteljima.
U vezi sa razgraničenjem nadležnosti za odlučivanje, potrebno bi bilo razmotriti mogućnost otklanjanja onih zakonskih rešenja koja mogu biti predmet različitog tumačenja (pojam „srodne delatnosti“), jer zbog zadržanog koncepta odlučivanja od strane prvostepenih sudova po pravnom leku protiv odluka izvršitelja, postoji neujednačena praksa što dovodi do pravne nesigurnosti.
Ključne reči: izvršni postupak, verodostojna isprava, prigovor, razlozi prigovora, žalba, prelaz/prenos potraživanja/obaveze, dostavljanje rešenja o izvršenju, nadležnost javnih izvršitelja, komunalne usluge, srodne delatnosti, pravo na obrazloženu odluku, pravo na pravično suđenje, neujednačena praksa, pravna sigurnost.
UDK: 340.12
340.114
O PRAVDI I PRAVU1)
Dr Dragan M. Mitrović, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Rezime: Pravda i pravo predstavljaju postojanu temu ljudskog razmišljanja. Ta tema do danas nije iscrpljena. Od davnina postoje shvatanja koja pravdu u celosti razdvajaju od prava, kao i shvatanja koja pravdu i pravo u celosti poistovećuju. U oba slučaja njihova veza, ili njeno odsustvo, često se objašnjava moralnim razlozima. Na taj način se moral dovodi u vezu sa pravdom i pravom, bilo da su pravda i pravo razdvojeni bilo da su izjednačeni. Nijedno od pomenuta dva karakteristična shvatanja nije tačno zbog svoje isto takve karakteristične jednostranosti. Tačno je da pravda nije isto što i pravo. Tačno je i da pravo nije isto što i pravda. Ali, tačno je i to da se ovi normativno-regulatorni sistemi ukrštaju i zajedno sačinjavaju jedan isečak koji se može nazvati oblašću pravde i prava. Ako se ubroji i moral, kao najstariji regulatorni ljudski sistem, tada se može govoriti o još široj oblasti morala, pravde i prava.
Postoji i treće karakteristično, kompromisno shvatanje po kome su pravda i pravo različite ali povezane pojave. Sama pravda nije dovoljna, kao što ni samo pravo nije dovoljno. Bez spoja pravde i prava, pravda postaje nepouzdana a pravo nasilničko. Potrebno je da pravo bude barem nadahnuto pravdom, kao i da se pravda barem jednim svojim delom preliva u pravo i operacionalizuje u njemu.
O istom odnosu se može govoriti korišćenjem dva drugačija pristupa koji su višeslojni. Prvi je čisto teorijsko-saznajni i tiče se vrednosti koje sadrže pravda i pravo, a vrednosti pravde nisu uvek iste sa vrednostima prava. Pravda daje smisao, opravdanje pravu i predsedava nad njim kao istina nad zabludama i lažima. Ona je vrednost po sebi, naročito kad su istinitost i srazmernost začinjeni milosrđem. U isto vreme, pravda je povezana sa drugim vrednostima (sloboda, ljudsko dostojanstvo, tolerancija, sigurnost, jednakost, red, mir itd). Čak i kad su vrednosti pravde i prava zajedničke, one ni tad nisu ispoljene u jednakoj meri. U oba slučaja pravda je cilj prava, a pravo sredstvo za ostvarivanje pravde. Pravo nije ni zamišljeno da bude pravedno. Ali, i kad jeste pravedno, pravo to nije uvek, već samo izuzetno, tek kad se saobražava vrednostima pravde kao „odgovarajuće“ srazmernosti korišćenjem svojih tehničkih pravnih vrednosti koje dovode do najboljeg mogućeg rezultata. Cilj prava je da bude ispravno, pa tek zatim istinito u smislu pravde i pravičnosti.
Isti odnos pravde i prava može se suženo posmatrati kao veza prirodnog sa pozitivnim pravom. Treba naglasiti da se takav pristup odnosi pre svega na otkrivanje pouzdanog načina za prelivanje prirodnog u pozitivno pravo, što je važnije od ispitivanja vrednosti koje ostvaruju pravda i pravo ili prirodno i pozitivno pravo. Drugi pristup je više tehničko-primenjivački i, u krajnjem, odnosi se na pravičnost kao primenjivačku pravdu, kao neku vrstu spoja pravde i prava u konkretnim slučajevima (zakonskim, sudskim, arbitražnim i drugim). U svima njima se takođe uspostavlja srazmernost pravde kao istine sa saobraznošću prava kao ispravnog sklada sa pravdom. Ali, postoje drugačiji i brojniji primeri koji pokazuju suprotno: da pravo često nije istina, pa čak ni ispravnost, uprkos tome što pravda postoji zbog istine koja oslobađa, a ne zbog prava koje zarobljava. To je teren razobručenog prava i neostvarene pravde.
Između pravde bez ili izvan prava i prava bez ili izvan pravde, obrazuje se zajednička oblast pravde i prava. Takav pristup dozvoljava da se oblast pravde i prava razmatra u svetlu pravnosti pravde i pravednosti prava.
Ključne reči: Pravda. – Istinitost. – Srazmernost. – Pravičnost. – Pravo. – Ispravnost.
UDK: 35.077.2(497.11)
VEŠTAČENJE U UPRAVNIM STVARIMA – upravni postupak i upravni spor –
Dr Jadranka Injac, sudija Upravnog suda.
Rezime: U Zakonu o opštem upravnom postupku, koji je počeo da se primenjuje od 1. juna 2017. godine, jedno od osnovnih načela je načelo istine i slobodne ocene dokaza, prema kojem je organ dužan da pravilno, istinito i potpuno utvrdi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za zakonito i pravilno postupanje u upravnoj stvari, s tim što ovlašćeno službeno lice odlučuje po svom uverenju koje činjenice uzima kao dokazane, na osnovu savesne i brižljive ocene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na osnovu rezultata celokupnog postupka.
Kada je reč o veštačenju u upravnom postupku, tada imamo dve moguće situacije. Prva je kada treba utvrditi određenu činjenicu koja je važna za rešavanje upravne stvari, a druga je kada ne postoji potreba za utvrđivanjem činjenice, već samo za njenom ocenom. Ono što je zajedničko, bilo da se činjenica utvrđuje ili da se daje njena ocena je da je reč o relevantnoj činjenici koja je od uticaja za rešavanje predmetne upravne stvari. Ovo posebno, ako se ima u vidu da je upravna stvar pojedinačna situacija u kojoj organ neposredno primenjuje zakon, druge propise i opšte akte, pravno ili faktički utiče na položaj stranke, donoseći upravni akt kojim odlučuje o pravu, obavezi ili pravnom interesu stranke.
Ključne reči: Zakon o opštem upravnom postupku, veštačenje u upravnom postupku, veštačenje u upravnom sporu.
UDK: 347.72.04(497.11)
NIŠTAVOST STATUSNIH UGOVORA
Biljana Kantar, savetnik Vrhovnog kasacionog suda.
Rezime: Zakon o privrednim društvima definisao je privredno društvo kao pravno lice koje obavlja delatnost u cilju sticanja dobiti.
Osnivački akt je konstitutivni akt i pravni osnov nastanka društva. Sačinjava se u pisanoj formi i registruje u skladu sa Zakonom o postupku registracije u Agenciji za privredne registre. Ima formu odluke o osnivanju ako društvo osniva jedno lice, ili ugovora o osnivanju ako društvo osniva više lica.
Pravne posledice ništavosti osnivačkog akta odnose se na sudbinu samog društva i na pravni položaj poverilaca društva.
Pravna valjanost osnivačkog ugovora koji je proizveo pravno dejstvo u trenutku izvršenog upisa novoosnovanog društva u registar može se pobijati tužbom pred sudom u rokovima propisanim Zakonom o postupku registracije u Agenciji za privredne registre. Po proteku tih rokova nema mesta podnošenju tužbe za utvrđenje ništavosti osnivačkih ugovora. Za razliku od tih ugovora, ugovori o prenosu udela koji su čisto obligacione prirode mogu se pobijati po opštim pravilima obligacionog prava.
Ključne reči: Zakon o privrednim društvima, pravna priroda osnivačkog akta, postupak za utvrđenje ništavosti osnivačkog akta, pravne posledice ništavosti osnivačkog akta i ništavosti registracije, ništavost ugovora u vezi sa društvom.
UDK: 347.72.04(497.11)
PRESTANAK PRIVREDNOG DRUŠTVA PO ODLUCI SUDA
Tatjana Matković Stefanović, sudija Privrednog apelacionog suda.
Rezime: Zakon o privrednim društvima posebno propisuje prestanak društva na osnovu odluke suda i to u okviru odredaba koje regulišu akcionarsko društvo, a koje se kao takve primenjuju i na društvo sa ograničenom odgovornošću, kao i u okviru odredaba koje regulišu ortačko društvo, a koje se primenjuju i na prestanak komanditnog društva odlukom suda.
Zakon o privrednim društvima posebno propisuje prestanak društva na osnovu odluke suda i to u okviru odredaba koje regulišu akcionarsko društvo, a koje se kao takve primenjuju i na društvo sa ograničenom odgovornošću, kao i u okviru odredaba koje regulišu ortačko društvo, a koje se primenjuju i na prestanak komanditnog društva odlukom suda.
Ključne reči: Zakon o privrednim društvima, prestanak akcionarskog društva po odluci suda, uslovi za podnošenje tužbe, odluke suda po podnetoj tužbi, posledice donošenja presude, prestanak ortačkog društva odlukom suda.
331.108.644.6:343.121
RAZLIKA IZMEĐU OSNOVNE ZARADE I NAKNADE ZARADE ZBOG PRIVREMENOG UDALJENJA SA RADA ZBOG PRITVORA
Bojana Potežica, dipl. pravnik.
Rezime: Ako krivični postupak protiv zaposlenog bude obustavljen pravnosnažnom odlukom, ili ako pravnosnažnom odlukom bude oslobođen optužbe, ili je optužba protiv njega odbijena, ali ne zbog nenadležnosti, zaposlenom za vreme privremenog udaljenja sa rada zbog pritvora pripada razlika između iznosa primljene naknade zarade i punog iznosa osnovne zarade.
U svakom slučaju trebalo bi poći od toga da li je lice kome je bio određen pritvor ali je krivični postupak protiv njega obustavljen pravnosnažnom odlukom, odnosno pravnosnažnom odlukom je oslobođen optužbe, ili je optužba odbijena, u radnom odnosu ili ne.
Kada je ovo lice u radnom odnosu u vreme kada je nastupila pravosnažnost navedenih odluka poslodavac isplaćuje ovu razliku a shodnom primenom odredbe člana 168. stav 2. i razlika bi trebalo da se isplaćuje na teret organa koji je odredio pritvor.
U slučaju da lice više nije u radnom odnosu, primenom člana 18. Zakonika o krivičnom postupku, lice koje je neosnovano lišeno slobode ili osuđeno za krivično delo, ima pravo na naknadu štete od države i druga prava propisana zakonom. Odnosno, u postupku naknade štete može tražiti i naknadu materijalne štete u visini razlike između iznosa primljene naknade zarade zbog udaljenja sa rada zbog pritvora i punog iznosa osnovne zarade.
Ključne reči: razlika između naknade zarade i punog iznosa osnovne zarade, privremeno udaljenje sa rada, ostvarivanje prava po osnovu privremenog udaljenja sa rada.