UDK: 351.81(497.6)
340.134:656.1(497.6)
KAKO SMANJITI STRADANJE VOZAČA DVOTOČKAŠA U SAOBRAĆAJU NA PUTEVIMA U REPUBLICI SRPSKOJ
Vesna Stevanović, sudija, Apelacioni sud u Nišu.
Rezime: Saobraćajne nezgode vrlo često dovode do teških, pa i najtežih posledica – smrt jednog ili više lica. Republika Srpska, kao i svi delovi BiH, ima interes da stradanje vozača dvotočkaša (motociklista, odnosno biciklista) – najčešće dece i mladih osoba svede na najmanju moguću meru. U tom pogledu svi činioci koji utiču na poboljšanje stanja bezbednosti saobraćaja na putevima su na istom zadatku.
U radu ćemo predstaviti dostupne podatke o stradanju vozača dvotočkaša u saobraćaju na putevima u Republici Srpskoj u prethodnom periodu. Ukazaćemo i na pojedine mogućnosti koje stoje na strani lokalnih zajednica kako da unaprede sistem bezbednosti saobraćaja na svojim područjima. To bi pored uloge porodice, koja je nesumnjiva kada su u pitanju maloletni učesnici – vozači dvotočkaša u saobraćaju u pitanju, bilo od značaja za postepeno smanjenje stradanja ovih, ali i ostalih kategorija učesnika u saobraćaju.
Ključne reči: vozači, biciklisti, motociklisti, saobraćajne nezgode, lokalna zajednica.
UDK: 343.36(497.11)
KRIVIČNO DELO NADRIPISARSTVO IZ ČLANA 342. KZ
Zakonodavno rešenje, dileme, sudska praksa
Dragan U. Kalaba, zamenik Višeg javnog tužioca u Čačku.
Rezime: U pitanju je značajno krivično delo koje se nalazi u grupi krivičnih dela protiv pravosuđa, s obzirom da se njegovom inkriminacijom štiti pravosuđe Srbije i u najširem smislu pravni sistem države. Suština ovog krivičnog dela je u neovlašćenom bavljenju pružanjem pravne pomoći uz naknadu. U radu je dat istorijat ovog krivičnog dela, sada predviđen u članu 342. KZ, a takođe su date i određene dileme, prikazane su karakteristične sudske odluke koje oslikavaju suštinu navedenog krivičnog dela. Takođe je dat i predlog za izmenu elemenata – bića krivičnog dela nadripisarstvo iz člana 342. KZ.
Ključne reči: krivično pravo, krivično delo, zaštita pravosuđa, sudski postupak, uslovi postojanja navedenog krivičnog dela.
UDK: 343.211
343.227
PRAVNA PRIRODA BLAŽEG KAZNENOG ZAKONA(II deo)
Dr Tomica Delibašić, Prekršajni apelacioni sud.
Rezime: Pitanje vremenskog važenja zakona, njihovog smenjivanja i sukoba u vremenu, naročito zbog različitih zakonskih rešenja, od davnina je prisutno u pravu i o tim pitanjima su iskazivani brojni i često različiti stavovi. Zakonitost zahteva da delo unapred mora biti propisano, što znači da se na učinioca nedozvoljene radnje primenjuje zakon vremena izvršenja dela, ali za njega mogu biti od značaja i rešenja kasnije donetih zakona. Princip pravičnosti i jednakosti učinilaca zahteva da bilo koji učinilac ne bude u nepovoljnijem položaju od ostalih učinilaca kojima se jednovremeno sudi. Zato je izuzetno moguća retroaktivnost zakona, ali je ona u kaznenom pravu moguća samo u interesu okrivljenog, naime ako je po njega kasniji zakon blaži, odnosno povoljniji, što se ceni primenom zakona na konkretnog učinioca. Tako se zakon vremena izvršenja dela sagledava kroz novi zakon. Međutim, nije jednostavno odrediti pravnu prirodu blažeg zakona, dok je u praksi često teško utvrditi da li je i zbog čega neki zakon povoljniji po učinioca. Brojni teorijski i praktični sporovi ukazuju na složenost ovih pitanja, koja su predmet ovog rada.
Ključne reči: vreme činjenja dela; propisanost dela i sankcije; blaži zakon za konkretnog učinioca; pravna sigurnost i pravičnost; primena zakona u celini, minimum i maksimum kazne.
UDK: 331.108.6:37(497.11)
DISCIPLINSKA ODGOVORNOST ZAPOSLENIH PO ZAKONU O OSNOVAMA SISTEMA OBRAZOVANJA I VASPITANJA
Borivoje Živković, sudija Apelacionog suda u Beogradu, u penziji.
Rezime: Donet je novi Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja koji sadrži određene novele u odnosu na raniji zakon i u pogledu pravila koja se odnose na disciplinsku odgovornost i disciplinski postupak. U radu su kroz normativnu analizu ovih pravila pokazana i nova nomo rešenja.
Ključne reči: obrazovanje i vaspitanje, novi zakon, disciplinski postupak, disciplinska odgovornost, formalni izvori prava, zakon, opšti akt, teže povrede radne obaveze, zabrane, udaljenje, disciplinske mere.
UDK: 343.85:[343.53:336.741.1(497.11)
343.85:[343.9.024:336.7(497.11)
NOVI ZAKON O SPREČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANSIRANJA TERORIZMA
Prof. dr Milan Milošević, Fakultet za poslovne studije i pravo, Beograd.
Rezime: Polazeći od obaveza proisteklih iz članstva u Ujedinjenim nacijama i Savetu Evrope, kao i od Izveštaja o evaluaciji komiteta Manival iz 2016. godine, Narodna skupština Republike Srbije je 14. decembra 2017. godine po hitnom postupku usvojila Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. Pri tome se ne predviđa obrazovanje novih organa za primenu ovog zakona, već korišćenje postojećih resursa kod nadležnih državnih organa. Donošenje novog zakona će svakako doprineti da Srbija bude prepoznata kao pouzdan partner međunarodnoj zajednici u borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije i globalnog terorizma, ali je značajan korak i u pravcu harmonizacije naše legislative sa propisima Evropske unije. Najzad, nesporno je da će inovirana rešenja vezana za prevenciju pranja novca i finansiranje terorizma doprineti integritetu i stabilnosti finansijskog sistema Republike Srbije, a samim tim i povećanju opšte pravne sigurnosti.
Ključne reči: pranje novca, finansiranje terorizma, sprečavanje i suzbijanje, harmonizacija propisa, obveznici, nadzor.
UDK: 342.4(497.11)
ANALIZA RADNOG TEKSTA AMANDMANA MINISTARSTVA PRAVDE NA USTAV REPUBLIKE SRBIJE
KORAK NAPRED – KORAK NAZAD
Prof. dr Nebojša Šarkić, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta „Union“ u Beogradu.
Rezime: Rad je posvećen javnoj raspravi o predlogu za najavljene izmene Ustava Republike Srbije u delu koji se odnosi na pravosudni sistem.
Rad je koncipiran tako što su najpre podržana neka od predloženih rešenja (naziv Vrhovnog suda, ukidanje prvog trogodišnjeg izbora sudija i sl).
U drugom delu dat je kritički prikaz predloženih rešenja koja se odnose na sastav i nadležnost Visokog saveta sudstva, način izbora sudija, ovlašćenja Pravosudne akademije i sl.
Ključne reči: Ustav Republike Srbije, reforma pravosuđa, Visoki savet sudstva, Vrhovni sud Srbije, sudijska nezavisnost, izbor sudija.
UDK: 340.113
NEKE STARE IZREKE KOJE VAŽE ZA PRAVNIKE I KRIMINALISTE (II deo)
Prof. dr sc. Duško Modly, redovni profesor pravnih fakulteta u Zagrebu i Rijeci.
Prof. dr sc. Adnan Duraković, vanredni profesor Pravnog fakulteta u Zenici.
Rezime: Rad sadrži stare izreke koje važe za pravnike i kriminaliste, a koje predstavljaju ostavštinu starih pravnika i filozofa za kojima posežu savremenici. Poslovice sadrže sažeto i praktično iskustvo, jasne same po sebi bez dodatnog dokazivanja. One predstavlju dragulje društvene psihologije provjerene kroz vrijeme sa određenom dozom estetike. Kao ideje one ulaze u srca i umove ljudi utičući na njihovu filozofiju i djelovanje. Koja će se filozofija odabrati zavisi od karaktera ljudi. Stoga i ovaj rad koji smo sačinili iz brojnih izvora ima svrhu u tome da će neke od izreka koristiti mudrima.
Ključne riječi: izreke, pravo, kriminalistika.
UDK: 351.542
347.737:349.44
UPRAVNIK ZGRADE – ZAŠTITA PRIVATNOSTI I NEPOVREDIVOSTI STANA
Maja GLUŠČEVIĆ, advokat iz Niša.
Rezime: Neposredni povod za ovaj rad je slučaj koji se pojavio u medijima sa navodnom porukom upravnika jedne zgrade da će kontrolisati stanare, ulaziti u stanove i proveravati da li u stanovima borave prijavljena lica. Istina ili ne, bitno je upoznati sve građane ali i druge subjekte sa odredbama Zakona o stanovanju i održavanju zgrada, kao i ostalim propisima i istaći da ni upravnik zgrade, ni profesionalni upravnik zgrade nemaju prava, niti im zakon daje takvo ovlašćenje da proveravaju stanare tako što će ulaziti u stanove i kontrolisati ko se u njima nalazi.
Ključne reči: upravnik zgrade, profesionalni upravnik, prinudna uprava, Zakon o stanovanju i održavanju zgrada, Ustav Republike Srbije, Krivični zakonik Republike Srbije, pravo na privatnost, nepovredivost stana, stambena zajednica.
UDK: 347.958:35.077.3(497.11)
PONIŠTAVANJE I UKIDANJE REŠENJA U UPRAVNOM POSTUPKU
Ljubodrag PLJAKIĆ, sudija Vrhovnog suda u penziji.
Rezime: Aktuelni Zakon o opštem upravnom postupku je uveo značajne novine u odnosu na prethodni Zakon koji je bio u upotrebi oko pola veka. Čini se da su najozbiljnije promene kod njegovih vanrednih pravnih sredstava pretrpeli instituti poništavanja i ukidanja rešenja u upravnom postupku.
U pitanju je ne samo razdvajanje ova dva instituta već još više od toga: radi se o njihovoj izmenjenoj suštini koja, po mišljenju autora, ima za cilj poboljšanje teksta ovog važnog procesnog zakona.
Referat se bavi detaljnom razradom ne samo ova dva instituta u celini, već i svim aspektima njihove primene počev od različitih pravnih osnova za njihovu primenu, rokovima, kao i pravnim posledicama primene. Kao takav, referat može biti od koristi u prvom redu praktičarima ministarstava i organa autonomne i lokalne samouprave i svim drugim organima koji na osnovu javnih ovlašćenja postupaju u upravnim stvarima.
Ključne reči: ZUP, vanredna pravna sredstva, poništavanje, ukidanje rešenja, razlozi.
UDK: 343.211
343.227
PRAVNA PRIRODA BLAŽEG KAZNENOG ZAKONA (I deo)
Dr Tomica DELIBAŠIĆ, Prekršajni apelacioni sud.
Rezime: Pitanje vremenskog važenja zakona, njihovog smenjivanja i sukoba u vremenu, naročito zbog različitih zakonskih rešenja, od davnina je prisutno u pravu i o tim pitanjima su iskazivani brojni i često različiti stavovi. Zakonitost zahteva da delo unapred mora biti propisano, što znači da se na učinioca nedozvoljene radnje primenjuje zakon vremena izvršenja dela, ali za njega mogu biti od značaja i rešenja kasnije donetih zakona. Princip pravičnosti i jednakosti učinilaca zahteva da bilo koji učinilac ne bude u nepovoljnijem položaju od ostalih učinilaca kojima se jednovremeno sudi. Zato je izuzetno moguća retroaktivnost zakona, ali je ona u kaznenom pravu moguća samo u interesu okrivljenog, naime ako je po njega kasniji zakon blaži, odnosno povoljniji, što se ceni primenom zakona na konkretnog učinioca. Tako se zakon vremena izvršenja dela sagledava kroz novi zakon. Međutim, nije jednostavno odrediti pravnu prirodu blažeg zakona, dok je u praksi često teško utvrditi da li je i zbog čega neki zakon povoljniji po učinioca. Brojni teorijski i praktični sporovi ukazuju na složenost ovih pitanja, koja su predmet ovog rada.
Ključne reči: vreme činjenja dela; propisanost dela i sankcije; blaži zakon za konkretnog učinioca; pravna sigurnost i pravičnost; primena zakona u celini, minimum i maksimum kazne.