Category Archives for "Autori"

Veštačenje umanjene životne aktivnosti u parnici – izazovi i dileme (I deo)

UDK: 347.948:347.513

VEŠTAČENJE UMANJENE ŽIVOTNE AKTIVNOSTI U PARNICI – IZAZOVI I DILEME (I deo)
Gavrilo Šćepanović, prim. dr, sudski veštak, Beograd, Republika Srbija.

Rezime: Veštačenje umanjene životne aktivnosti (UŽA) je najsloženije veštačenje u okviru nematerijalne štete. Ne postoje kriterijumi za precizno primenjivanje procenta u ekspertizi posledica telesnih povreda, kao prihvaćene mere od suda i medicine, iz čega proizlaze brojna neslaganja i suprotna lekarska mišljenja. Deo teškoća pri veštačenju UŽA nastaje zbog nedovoljnog poznavanja ili nepoštovanja osnovnih principa organizovanja i sprovođenja veštačenja, i to kako od strane parničnog suda, tako i od strane lekara veštaka, a takođe i zbog praktičnih problema vezanih za veštačenje.
Potrebno je kompleksno viđenje problema UŽA sa aspekta različitih medicinskih specijalnosti, od strane stručnjaka koji imaju najveća iskustva u ovoj oblasti.
Medicinsko veštačenje treba uvek da se osvrne na važne činjenice: uzročno-posledična veza štetnog događaja i povreda, uticaj prethodnih povreda i posebnih stanja oštećenika i uticaj primenjenog lečenja, a potom izvršiti pregledom objektivni nalaz trajnih posledica i tako objektivizirane posledice prevesti na UŽA, kao vid nematerijalne štete.
Lekari veštaci treba da prate tehnološki napredak u medicini koji zahteva nove kriterijume u oceni životne aktivnosti.

Ključne reči: nematerijalna šteta, veštačenje, parnica, sudije.

Sprovođenje izvršenja u praksi (neka sporna pitanja)

UDK: 347.952(497.11)

SPROVOĐENJE IZVRŠENJA U PRAKSI (NEKA SPORNA PITANJA)
Aleksandra Trešnjev, predsednik Komore javnih izvršitelja Republike Srbije.

Rezime: U primeni Zakona o izvršenju i obezbeđenju, nešto dužoj od godinu dana, pojavila su se prva sporna pitanja koja su od značaja za pravilnu primenu zakona i podzakonskih akata koji regulišu materiju izvršenja i obezbeđenja, ali i za ujednačenu praksu u postupanju javnih izvršitelja i sudova. U radu se analiziraju najčešće i najznačajnije dileme koje se pojavljuju u praksi javnih izvršitelja. U prvom redu to su pitanja: otežanog pristupa podacima o izvršnom dužniku i njegovoj imovini koji su od značaja za vođenje izvršnog postupka, zatim pitanje adekvatne i efektivne saradnje javnih izvršitelja sa policijom prilikom sprovođenja izvršenja, kao i pitanje neujednačenosti u postupanju javnih izvršitelja i sudova i njihove međusobne koordinacije. Kako je proširenje ovlašćenja javnih izvršitelja koje je predvideo ZIO praćeno i proširenjem sistema kontrole nad njihovim radom, to se u radu ukazuje i na zakonom predviđeni sistem sudske kontrole nad radom javnih izvršitelja i postupak nadzora nad njihovim radom koji obavljaju Komora javnih izvršitelja i Ministarstvo pravde. Pored ovih, u radu se ukazuje i na druga pitanja koja su od značaja za pravilnu primenu ZIO i rad javnih izvršitelja.

Ključne reči: Zakon o izvršenju i obezbeđenju, primena zakona, saradnja sa policijom, praksa javnih izvršitelja.

Primena načela formalnog legaliteta na rad javnih izvršitelja

UDK: 340.134:347.952(497.11)
35.078.3:347.952-051

PRIMENA NAČELA FORMALNOG LEGALITETA NA RAD JAVNIH IZVRŠITELJA
Prof. dr Nebojša Šarkić, Pravni fakultet Univerziteta Union u Beogradu.

Rezime: Načelo formalnog legaliteta podrazumeva nemogućnost da se u izvršnom postupku na bilo koji način preispituje, menja ili prilagođava izvršna isprava – sudska odluka, doneta u parničnom ili nekom drugom postupku. Ono što se podrazumeva, ali ipak želimo da naglasimo, ovo načelo sada dobija izuzetnu snagu i važnost jer se ono primenjuje i ostvaruje i preko javnih izvršitelja. Ovo načelo ima čak i intenzivniji značaj kada se radi o primeni istog na rad javnog izvršitelja, nego na rad sudova, zbog specifičnog položaja javnih izvršitelja kao privatne pravosudne profesije.
Kada se u pravu uvode neki novi pravni instituti, ili nekoj već postojećoj instituciji daju nova ovlašćenja, moramo biti izuzetno oprezni i pažljivo pratiti rad te institucije ili primenu tog novog instituta.
Javni izvršitelji kao nova pravosudna profesija koja zapravo ima dominantnu ulogu u postupku sprovođenja izvršenja, moraju biti pod izuzetnim nadzorom stručne javnosti, ali i same javnoizvršiteljske profesije, odnosno Komore. Mora se striktno voditi računa o primeni načela formalnog legaliteta kao jednog od temeljnih načela izvršnog prava. Ni sud pa ni javni izvršitelj ne sme odstupiti od izvršne isprave jer bi se na taj način dovelo u pitanje postojanje pravnosnažne i izvršne odluke a samim tim bi se dovela u pitanje i načela pravne sigurnosti, zakonitosti i nadasve načelo ustavnosti.

Ključne reči: Zakon o izvršenju i obezbeđenju, sud, javni izvršitelj.

Da li je ugled i čast u Bosni i Hercegovini neophodno zaštititi krivičnim zakonodavstvom? (I deo)

UDK: 343.63(497.6)

DA LI JE UGLED I ČAST U BOSNI I HERCEGOVINI NEOPHODNO ZAŠTITITI KRIVIČNIM ZAKONODAVSTVOM?
I deo
Antonije Živković, master pravnik, uža naučna oblast krivično pravo, pripravnik Okružnog suda u Banjaluci.

Rezime: U radu se analizira normativno uređenje uvrede i klevete kroz istorijsko, uporedno i pozitivno zakonodavstvo. U pogledu gorenavedenog autor ističe da je zakonodavstvo Bosne i Hercegovine prilikom regulisanja materije zaštite časti i ugleda primjenilo rješenje koje se razlikuje od rješenja prihvaćenog u zakonodavstvima Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Austrije i Švajcarske. Specifičnost ovog rješenja ogleda se u činjenici da je zaštita časti i ugleda u BiH pružena samo kroz parnični postupak naknade nematerijalne štete regulisan u zakonima o zaštiti od klevete, dok uporedno zakonodavstvo evropskih zemalja sa bogatom pravnom tradicijom čast i ugled štiti prvenstveno krivičnim zakonodavstvom. U uvodnom dijelu rada analizirano je krivično zakonodavstvo BiH prije donošenja posebnih zakona o zaštiti od klevete. U glavnom dijelu rada detaljno su analizirane odredbe Zakona o zaštiti od klevete sa sudskom praksom, online kleveta i izložen prikaz uporednog zakonodavstva kako susjednih zemalja, tako i zemalja sa bogatom pravnom tradicijom u normativnom regulisanju uvrede i klevete. Na kraju, izloženi su zaključci autora o navedenoj problematici.

Ključne riječi: uvreda, kleveta, sloboda izražavanja, zaštita časti i ugleda, ljudsko dostojanstvo, mediji, demokratsko društvo.

Sporazumni prestanak radnog odnosa u sudskoj praksi

UDK: 331.106.44/.46

SPORAZUMNI PRESTANAK RADNOG ODNOSA U SUDSKOJ PRAKSI
Prof. dr Velisav Marković, vanredni profesor Fakulteta zdravstvenih, pravnih i poslovnih studija iz Valjeva, Univerziteta Singidunum u Beogradu.

Rezime: Jedan od osnova prestanka radnog odnosa zaposlenom je i na osnovu pisanog sporazuma između zaposlenog i poslodavca. Pre potpisivanja sporazuma, poslodavac je dužan da zaposlenog pisanim putem obavesti o posledicama do kojih dolazi u ostvarivanju prava za slučaj nezaposlenosti. Volje poslodavca i zaposlenog pri zaključenju sporazuma o prestanku radnog odnosa moraju biti podudarne, slobodne, jasne, nedvosmislene i bez mana.
Iako, na prvi poged, izgleda da se radi o jednostavnom pravnom institutu u primeni propisa u praksi mogu se javiti brojne nedoumice i sporne situacije. U radu autor analizira sudsku praksu u opštem režimu radnih odnosa, uočava moguće sporne situacije i daje predloge rešenja.

Ključne reči: prestanak radnog odnosa, sporazumni prestanak radnog odnosa, otkaz ugovora o radu.

Razlika između mobinga i konflikta

UDK: 349.2(497.11)
347.94:343.62-057.16(497.11)

RAZLIKA IZMEĐU MOBINGA I KONFLIKTA – zakon i praksa
Olga Vučković Kićanović, Republička agencija za mirno rešavanje radnih sporova, samostalni savetnik.

U modernom svetu radno mesto je jedino bojno polje na kome ljudi mogu ubijati jedni druge, bez rizika da budu privedeni pred lice pravde.
Dr Lajman (1932-1999)

Rezime: Mada je Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu u primeni od 2010. godine, u praksi je mnogo nedoumica, koje otežavaju pravilnu implementaciju i stvaraju različitu praksu, što dovodi do pravne nesigurnosti. Preduslov da se to koriguje je prepoznavanje i razgraničavanje mobinga od kršenja drugih radnih, socijalnih i ljudskih prava, kao i konflikta, s obzirom da su zakonske pretpostavke postojanja mobinga ponavljanje i umišljaj. Članak je fokusiran na pojam mobinga po ZSZR i specifičnosti zlostavljanja u državnom i javnom sektoru, ali obrađuje i odstupanje od klasičnog dokaznog načela „actori incubit probatio“ i uvođenje zloupotrebe iz opšteg režima naknade štete u poseban zakon, sa ciljem sveobuhvatnijeg pristupa u procesuiranju.

Ključne reči: mobing, konflikt, dokazivanje, zloupotreba prava.

Pravni akti organa državne uprave

UDK: 342.924(497.11)

PRAVNI AKTI ORGANA DRŽAVNE UPRAVE
Radojka Marinković, sudija Upravnog suda.

Rezime: Ostvarivanje prava na sudsku zaštitu u upravnom sporu u okviru Ustavom Republike Srbije2) zajamčenog prava na pravično suđenje, usaglašenog sa pravom na pravično suđenje iz Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda,3) zahteva jasno definisanje pojma pravnog akta kao predmeta upravnog spora. U tom kontekstu, autor pored opštih izlaganja o vrsti i pravnoj prirodi akata koje donose organi državne uprave u obavljanju delatnosti radi koje su obrazovani, razmatra teoretska i zakonodavna rešenja koja se odnose na date pojmove, uz navođenje odgovarajućih primera iz sudske prakse.
Kroz prikaz osnovnih karakteristika pravnih akata koje organi državne uprave donose, dat je poseban paralelni prikaz sličnosti i razlika između navedenih akata, kao osnova zaključivanja o pravnoj prirodi, pravnoj zaštiti i uslovima za sudsku zaštitu u upravnom sporu.

Ključne reči: državna uprava, pravni akt, upravni akt, upravna stvar, pravna priroda, instrukcije, direktive, pravna zaštita, upravni spor.

Upravljanje zatvorima u Bosni i Hercegovini u pogledu visokorizičnih lica

UDK: 343.81(497.6)
342.721:343.121(497.6)

UPRAVLJANJE ZATVORIMA U BOSNI I HERCEGOVINI U POGLEDU VISOKORIZIČNIH LICA
Doc. dr Marina M. Simović, sekretar Ombudsmena za djecu Republike Srpske i docent na Fakultetu pravnih nauka Univerziteta “Apeiron” u Banjoj Luci.
Dr Mustafa Bisić, pomoćnik ministra u Ministarstvu pravde BiH.

Rezime: U radu se daje prikaz stanja u Bosni i Hercegovini iz oblasti sistema upravljanja zatvorima u pogledu najopasnijih zatvorenika koje zakonski propisi označavaju kao visokorizične osobe za sistem izvršenja krivičnih sankcija. Zakonodavna regulativa izvršenja krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera ukazuje da Bosna i Hercegovina ima moderan zakon iz oblasti sistema izvršenja krivičnih sankcija usklađen sa međunarodnim zatvorskim standardima i da se posebno vodi računa o bezbjednosti kao elementu koji se posmatra sa više aspekata. To je u funkciji bezbjednosti javnog poretka, vladavine prava, zakonitog i pravilnog postupanja sa zatvorenicima, odnosno pritvorenicima, kao i pravilnog provođenja zakona ili drugih propisa. Cilj je da se prema takvoj kategoriji lica tokom izvršavanja mjere pritvora ili izdržavanja kazne zatvora u sigurnom okruženju vrši prevaspitavanje u cilju usvajanja društveno prihvatljivih vrijednosti i lakšeg uključivanja u uslove života na slobodi i da se oni ponašaju u skladu sa zakonom i ispunjavaju dužnosti građana u demokratskom društvu.

Ključne riječi: krivične sankcije, zatvor, izvršenje, pritvorenici, zatvorenici.

Šta još nedostaje inače vrednoj “Beloj knjizi” Saveza samostalnih sindikata Srbije za 2017. godinu

ŠTA JOŠ NEDOSTAJE U INAČE VREDNOJ „BELOJ KNJIZI“ SAVEZA SAMOSTALNIH SINDIKATA SRBIJE ZA 2017. GODINU*
Prof. dr Zoran Ivošević, sudija Vrhovnog suda Srbije i univerzitetski profesor u penziji.
* Izlaganje na prezentaciji „Bele knjige“ SSSS, 30. avgusta 2017. godine, u Kamenoj sali Doma sindikata u Beogradu.

Savez samostalnih sindikata Srbije objavio je „Belu knjigu“ za 2017. godinu o društvenim, ekonomskim i socijalnim problemima zemlje od značaja za sindikalnu aktivnost i položaj zaposlenih, čije pojedinačne i kolektivne interese taj savez zastupa na nacionalnom i međunarodnom nivou. Knjigu čine poglavlja o I Makroekonomskim pokazateljima, II Privatizaciji, III Materijalno-socijalnom položaju zaposlenih, IV Radnom i socijalnom zakonodavstvu, V Socijalnom dijalogu i kolektivnom pregovaranju, VI Sindikalnom putu u članstvo EU i VII Sindikatu i medijima. Na početku Knjige je predgovor iz pera predsednika Ljubisava Orbovića, a na kraju su zaključci.
Ovim tekstom ukazujemo na ono što bi Knjigu učinilo još boljom.

Neke dileme u postupku po žalbi o sporovima male vrednosti

UDK: 347.919.3
347.956

NEKE DILEME U POSTUPKU PO ŽALBI O SPOROVIMA MALE VREDNOSTI
Borivoje Živković, sudija Apelacionog suda u Beogradu, u penziji.

Rezime: U postupku po žalbi o sporovima male vrednosti primarno deluju posebna pravila. Jedno od njih je da će kod žalbene kontrole ovih presuda izostati rasprava u slučaju višestrukog ukidanja. To nema sprečavajući efekat u odnosu na ponovno ukidanje ove vrste presude kada se radi o određenim bitnim povredama odredaba parničnog postupka iz odredbe člana 374. stav 2. ZPP koje se ne mogu otkloniti bez održavanja rasprave. Drugostepeni sud tada nema pravno priznata sredstva da otkloni njihovo dejstvo jer je po slovu zakona lišen mogućnosti da održi raspravu. Radi toga pravna posledica je ukidanje presude i njeno upućivanje prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje. Od toga postoji izuzetak kada se radi o povredama odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tač. 2), 3), 5) i 10) ovog zakona i tačke 9. ako priroda povrede odredaba parničnog postupka to dopušta.

Ključne reči: spor male vrednosti, kriterijumi, žalba, posebnosti, višestruko ukidanje, izuzetak, zabrana drugostepene rasprave.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se