Category Archives for "Autori"

Prestanak radnog odnosa po osnovu prestanka potrebe za radom zaposlenog u sudskoj praksi

UDK: 349.22:331.106.44
005.956.2:347.447.84

PRESTANAK RADNOG ODNOSA PO OSNOVU PRESTANKA POTREBE ZA RADOM ZAPOSLENOG U SUDSKOJ PRAKSI
Dr Velisav Marković, vanredni profesor, Fakultet zdravstvenih, pravnih i poslovnih studija iz Valjeva, Univerzitet Singidunum.

Rezime: Poslodavac može zaposlenom da otkaže ugovor o radu ako usled tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena prestane potreba za obavljanjem određenog posla ili dođe do smanjenja obima posla.
Prilikom otkaza ugovora o radu poslodavac mora pravilno definisati osnov otkaza a zatim i zakonito sprovesti postupak davanja otkaza.
U cilju zakonitog postupanja poslodavaca i otklanjanja pravne neizvesnosti pri primeni propisa autor analizira sudsku praksu u primeni ovog instituta u opštem režimu radnih odnosa, uočava moguće sporne situacije i daje predlog rešenja.

Ključne reči: prestanak radnog odnosa, otkaz ugovora o radu, prestanak potrebe za radom, tehnološki višak, sudska praksa.

Međupresuda

UDK: 347.951.2(497.11)

MEĐUPRESUDA
Vladimir Miljević, advokat i sudski prevodilac za francuski jezik.

Rezime: Međupresuda je veoma složen institut građanskog procesnog prava koji se najčešće, iako retko, koristi u sporovima radi naknade štete, kod novčanih potraživanja ili kada se potražuje jedna količina zamenljivih stvari, a tuženi negira i osnov i visinu tužbenog zahteva, dok sud očekuje dugo i skupo raspravljanje, pri čemu nije sasvim uveren u pravilnost svog stava. Poznaju ga zakoni o parničnom postupku Srbije, Hrvatske i Crne Gore, ali ne i Republike Srpske i Federacije BiH. Praksa je zauzela stav da nije dozvoljeno donošenje negativne međupresude, dok su u teoriji podeljena mišljenja. Ima slučajeva da sudije prekidaju postupak da bi odlučile o osnovu tužbenog zahteva bez utvrđivanja visine, što ne smatramo dobrim rešenjem, jer osnov nije prethodno pitanje kako je to predviđeno čl. 12. i 223. tačkom 1. ZPP-a. Prvostepeni sudovi bi trebalo češće da donose međupresude umesto da izvode sve dokaze koji se odnose na visinu tužbenog zahteva, te prepuste drugostepenim sudovima da njihove odluke potvrde ili preinače odbijanjem tužbenog zahteva i donošenjem konačne presude, čime bi međupresude dobijale svoj pravi smisao. Verujemo da bi ponuđena razmišljanja doprinela afirmaciji načela ekonomičnosti postupka kojim se od suda očekuje da odluči u razumnom roku, bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te da bi i otvaranje stručne rasprave o međupresudi bilo korisno, jer smatramo da je zakasnela pravda nepravda.

Ključne reči: međupresuda, ekonomičnost postupka, suđenje u razumnom roku, osnov tužbenog zahteva, visina tužbenog zahteva, negativna međupresuda.

Novela Zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela

UDK: 343.272

NOVELA ZAKONA O ODUZIMANJU IMOVINE PROISTEKLE IZ KRIVIČNOG DELA
Prof. dr Milan Milošević, Fakultet za poslovne studije i pravo, Beograd.

Rezime: Institut oduzimanja imovine stečene krivičnim delom smatra se efikasnim sredstvom na planu sprečavanja infiltracije nezakonitih prihoda u legalnu ekonomiju i prevencije organizovanog kriminaliteta i korupcije, a zasnovan je na moralnom principu da niko ne može zadržati korist stečenu kriminalom. Zakonodavac Republike Srbije je tokom aprila 2013. godine doneo novi Zakon o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela. U međuvremenu su uočeni određeni problemi u praktičnoj primeni tog zakonskog akta, a iskristalisala se i potreba unapređivanja nekih konkretnih sadržaja, zbog čega je već u novembru 2016. godine donet Zakon o izmenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela. Polazeći od toga, predmet analize u ovom radu biće prevashodno inovirana rešenja zakonodavca u pogledu materijalnih uslova, postupka i organa nadležnih za otkrivanje, oduzimanje i upravljanje imovinom proisteklom iz krivičnog dela.

Ključne reči: imovina stečena krivičnim delom, privremeno i trajno oduzimanje, Jedinica, Direkcija, finansijska istraga, međunarodna saradnja.

Nasilje u porodici prema Porodičnom zakonu i Krivičnom zakoniku sa posebnim osvrtom na Zakon o sprečavanju nasilja u porodici

UDK: 343.85:343.54/.55(497.11)
343.85:343.62(497.11)

NASILJE U PORODICI PREMA PORODIČNOM ZAKONU I KRIVIČNOM ZAKONIKU SA POSEBNIM OSVRTOM NA ZAKON O SPREČAVANJU NASILJA U PORODICI
Maja Gluščević, advokatski pripravnik.

Rezime: Pojava sve većeg broja nasilnika i samog nasilja u porodici dovela je Republiku Srbiju do tačke kada se morao doneti nov propis koji će brže, bolje i efikasnije pružiti zaštitu žrtvama nasilja u porodici, pre svega ženama i deci koji su najčešće žrtve nasilja. Povećan broj nasilja i nasilnika, kao i događaja sa smrtnim ishodom, zahtevao je preduzimanje mera i postupaka koji će žrtvama nasilja u porodici odmah, odnosno što efikasnije pružiti zaštitu, po hitnom postupku od strane ovlašćenih organa i to pre svega policije, koja najčešće prva reaguje na prijavu nasilja u porodici, zatim tužioca i centra za socijalni rad, kao tri najvažnija organa u oblasti zaštite žrtava nasilja u porodici. Iako je nasilje u porodici regulisano Porodičnim zakonom i predviđeno kao krivično delo Krivičnim zakonikom, očigledno to nije dovoljno i ne daje pozitivne rezultate u sprečavanju nasilja u porodici, pa je zakonodavac bio primoran da još jednim propisom pokuša da stane na put nasilju i zaštiti porodicu kao najvažniju zajednicu ljudi u jednom društvu.

Ključne reči: Zakon o sprečavanju nasilja u porodici, nasilje u porodici, nasilnik, žrtve nasilja u porodici, policija, tužilaštvo, centar za socijalni rad.

Pravni okvir ugrožavanja sigurnosti nosilaca pravosudnih funkcija u Brčko distriktu BiH

UDK: 343.434/.436:347.96(497.6)

PRAVNI OKVIR UGROŽAVANJA SIGURNOSTI NOSILACA PRAVOSUDNIH FUNKCIJA U BRČKO DISTRIKTU BiH
Dr Milomir Čodo, sekretar Okružnog suda u Bijeljini.
Mr Goran Pisić, šef Policije Brčko distrikta BiH.

Rezime: Sigurnost građana u savremenom društvu je jedan od osnovnih ciljeva i standarda. Sigurnost je osjećaj sigurnosti i spokojstva. Ovaj pojam se može posmatrati sa pravnog, sociološkog, ekonomskog, međunarodnog i u suštini multidisciplinarnog aspekta. U pravnom smislu sigurnost građana može biti posmatrana sa ustavnopravnih, krivičnopravnih, građanskopravnih i drugih pravnih aspekata. U ovom radu akcenat je dat na krivičnopravni aspekt zaštite i to ne svih građana već nosilaca pravosudnih funkcija u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine. Vlast u Brčko distriktu BiH je podjeljena na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Sudsku vlast vrše nosioci pravosudnih funkcija, sudije i tužioci ali je u smislu njihove zaštite važno posmatrati i službenike koji predstavljaju njihovu „podršku“ (službenici za informisanje, radnici pisarnica, asistenti itd).
Profesionalno obavljanje sudske vlasti u Bosni i Hercegovini je direktno povezano sa ličnom sigurnosti lica koja vrše ovu vlast.
Pojam sigurnosti sa aspekta osjećaja spokojstva je značajan za sve građane, a posebno za nosioce pravosudnih funkcija ali i nosioce policijskih ovlaštenja.
Krivičnopravna zaštita sudija i tužilaca Brčko distrikta Bosne i Hercegovine je regulisana kao određen broj krivičnih djela ali na po obimu i preciznosti lošiji način nego što je to slučaj u krivičnim zakonima na nivou BiH, Republike Srpske i Federacije BiH.

Ključne riječi: sigurnost, krivična djela, kaznena politika, nosioci pravosudnih funkcija, policija, dokazi, tužba, naknada štete.

Seča zdravih stabala u urbanim sredinama

DK: 351.777.81(497.11)
349.6(497.11)

SEČA ZDRAVIH STABALA U URBANIM SREDINAMA
Julijana Nedeljković, načelnik Odeljenja za zaštitu životne sredine, komunalne i stambene poslove Uprave GO Lazarevac.

Rezime: Iako je značaj zelenila u urbanim sredinama izuzetno veliki, obnova zelenog fonda je otežana brojnim okolnostima.
Mada se radi o dobru od opšteg interesa, zelene površine su očigledno zanemarene od strane zakonodavca, a ni na podzakonskom nivou regulativa nije zavidna.
Ipak najviše muke zadaje seča zdravih stabala zbog izgradnje novih objekata (od infrastrukturnih do stambenih), za koje je već izdata građevinska dozvola. Ovde se svakako radi o preskakanju redosleda u procedurama – jer se građevinska dozvola ne bi smela izdati bez prethodne analize cele lokacije što pretpostavlja postojanje katastra zelenih površina.
U praksi je uvrežena procedura u kojoj se prvo izdaje građevinska dozvola, pa se tek onda podnosi zahtev za seču. Time se organ koji dozvoljava seču, stavlja pred svršen čin. Ostaje mu da uz pomoć komisije utvrdi uslove za seču – a oni se, prema beogradskoj odluci, svode na utvrđivanje novčane kompenzacije.
Imajući sve ovo u vidu neophodno je da se izradi Zakon o zaštiti i uređenju zelenih površina, da se nastave aktivnosti na izradi katastra zelenih površina i katastra drveća i da se utvrdi nacionalna formula za obračun vrednosti drveća.

Ključne reči: zakonska regulativa, zahtev za seču, stručna komisija, novčana kompenzacija.

Zakon o državnim i drugim praznicima u Republici Srbiji

UDK: 349.2:331.326(497.11)
342.731

ZAKON O DRŽAVNIM I DRUGIM PRAZNICIMA U REPUBLICI SRBIJI
Mr Vesna Bilbija, Upravni sud Republike Srbije.

Rezime: U Republici Srbiji na snazi je Zakon o državnim i drugim praznicima iz 2001. godine, koji je do sada menjan i dopunjavan dva puta, 2009. i 2011. godine. U istoriji svih civilizovanih naroda i država postoje određeni datumi kojima se slave i obeležavaju događaji ili ličnosti značajne za izgradnju i utemeljenje država, njihovu kulturu, istoriju i tradiciju, zbog čega državni praznici predstavljaju i stvar identiteta jedne države. Neretko je taj identitet, baš kao i simboli države (himna, grb i zastava), više vezan za vladajuću ideologiju, nego za istinsku tradiciju i istoriju. U proslavljanju i obeležavanju verskih praznika u Republici Srbiji u prethodnom periodu postojao je diskontinuitet, zbog čega, u pokušaju obnove običaja i traganja za verskim identitetom, možemo uočiti da ima i preterivanja.
U Republici Srbiji sada imamo 10 prazničnih neradnih dana, tačnije prema Zakonu o državnim i drugim praznicima u Republici Srbiji (“Službeni glasnik RS”, br. 43/2001, 101/2007 i 92/2011) državni praznici su:
1) Nova godina, 1. i 2. januar
2) Sretenje – Dan državnosti Srbije, 15. i 16. februar
3) 22. april – Dan sećanja na žrtve holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma u Drugom svetskom ratu (obeležava se radno)
4) Praznik rada, 1. i 2. maj
5) Dan pobede, 9. maj (praznuje se radno)
6) 21. oktobar – Dan sećanja na srpske žrtve u Drugom svetskom ratu (obeležava se radno)
7) 11. novembar, Dan primirja u Prvom svetskom ratu
U Republici Srbiji praznuju se verski praznici:
8) 7. januar – prvi dan pravoslavnog Božića
9) Pravoslavni Uskrs – od Velikog petka do drugog dana Uskrsa
10) 27. januar – Sveti Sava – Dan duhovnosti (praznuje se radno)
11) 28. jun – Vidovdan (praznuje se radno)

Ključne reči: Zakon, državni praznik, verski praznik, radni dan, neradni dan.

Kako prepoznati i procesuirati mobing?

UDK: 349.2(497.11)
347.94:343.62-057.16(497.11)

KAKO PREPOZNATI I PROCESUIRATI MOBING?
Olga Vučković Kićanović, samostalna savetnica u Republičkoj agenciji za mirno rešavanje radnih sporova.

Rezime: Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu još uvek ostavlja niz otvorenih pitanja u praksi, mada je u primeni već sedam godina. Najčešći problemi u procesuiranju proističu iz još uvek zamagljenog pojma bića mobinga. Da bi se određeno ponašanje moglo smatrati mobingom po ZSZR neophodno je da su ispunjena dva kumulativna uslova: ponavljanje i umišljaj. Predmet zaštite su lična dobra zaposlenog (dostojanstvo, integritet i zdravlje), radno okruženje koje mora biti u skladu sa zakonskim i etičkim pravilima i uslovi rada, koji se ne mogu pogoršavati selektivno i ciljano radi dovođenja zaposlenog u teži položaj, koji će ga naterati da raskine radni odnos, čime će poslodavca osloboditi obaveza pri otkazu. Pravilnik predviđa šest grupa ponašanja koje mogu ukazati na mobing, što ne treba shvatiti restriktivno kao numerus clausus, jer način mobiranja, kao i svakog zlostavljanja zavisi od destruktivne maštovitosti zlostavljača, koja se ne može predvideti. Pravilnik definiše i okolnosti koje ne predstavljaju mobing (aneks, povreda prava iz radnog odnosa, poštovanje radne discipline…), što je prenormirano, ali može koristiti neukoj stranci. Ipak treba imati u vidu da ono što nije predmet mobinga je u praksi najčešće jedan od dokaza, jer deluje intuitu personae, a ne iz legitimnih razloga, tj. zloupotrebljava se sa ciljem vršenja mobinga.

Ključne reči: zlostavljanje na radu, mobing, umišljaj, zloupotreba, konflikt, radna obaveza, radna disciplina, kontrola, kritika.

Unapređivanje ustavnih odredaba o pravosuđu i vladavini prava

UDK: 342.531.43(497.11)

UNAPREĐIVANJE USTAVNIH ODREDABA O PRAVOSUĐU I VLADAVINI PRAVA
I
NARATIVNI DEO
Prof. dr Zoran Ivošević, redovni profesor Univerziteta Union u penziji

Rezime: Pravosuđe u elementarnom značenju čine sudovi i javna tužilaštva. Iako su oni po funkcijama koje vrše u “najbližem srodstvu”, javna tužilaštva su po ustavnom ustrojstvu bliža izvršnoj vlasti nego sudskoj. Zato i postoji potreba da se u predstojećim ustavnim promenama sudovi i javna tužilaštva urede na bazi jedinstvenih principa, kao pravosudna vlast nasuprot zakonodavne i izvršne vlasti. Tema ovog broja nudi narativni i normativni tekst o organima pravosudne vlasti koji će nezavisno od političkih i svih drugih uticaja ostvarivati Ustavom utvrđenu nadležnost.

Ključne reči: podela vlasti, pravosudna vlast, institucionalna i personalna nezavisnost, sudstvo, javno tužilaštvo, sudije i javni tužioci, predsednici sudova i javnih tužilaštava, Visoki pravosudni savet.

Kazna maloljetničkog zatvora u Republici Srpskoj

UDK: 343.26-053.6(497.6)

KAZNA MALOLJETNIČKOG ZATVORA U REPUBLICI SRPSKOJ
Doc. dr Marina M. Simović, sekretar Ombudsmena za djecu Republike Srpske i docent na Fakultetu pravnih nauka Univerziteta “Apeiron” u Banjoj Luci.
Prof. dr Dragan Jovašević, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Nišu.

Rezime: U sistemu maloljetničkih krivičnih sankcija, gdje preovladavaju vaspitne mjere, novi Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku u Republici Srpskoj iz 2010. godine propisuje i posebnu vrstu kazne – kaznu maloljetničkog zatvora. To je najteža vrsta maloljetničkih krivičnih sankcija koja se ne može izreći svakom maloljetniku niti za svako učinjeno krivično djelo. O pojmu, karakteristikama, uslovima propisivanja i izricanja, te primjeni ove kazne sa teorijskog i praktičnog aspekta govori se u ovom radu.

Ključne riječi: zakon, maloljetnik, krivično djelo, krivica, kazna, maloljetnički zatvor, sud.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se