Category Archives for "Autori"

Pravni položaj savetnika za zaštitu prava pacijenata

UDK: 342.726:616-052(497.11)
614.253.83(497.11)

PRAVNI POLOŽAJ SAVETNIKA ZA ZAŠTITU PRAVA PACIJENATA
Prof. dr Velisav Marković, vanredni profesor, Fakultet zdravstvenih i poslovnih studija iz Valjeva, Univerzitet Singidunum.
Milorad Marjanović, saradnik u nastavi, Fakultet zdravstvenih i poslovnih studija iz Valjeva, Univerzitet Singidunum.

Rezime: Zaštitu prava pacijenata obezbeđuje lokalna samouprava, određivanjem lica koje obavlja poslove savetnika za zaštitu prava pacijenata i obrazovanjem Saveta za zdravlje. Savetnik pacijenata obavlja poslove zaštite prava pacijenata po podnetim prigovorima i pruža potrebne informacije i savete u vezi sa pravima pacijenata prilikom pružanja zdravstvenih usluga u zdravstvenim ustanovama, privatnoj praksi, visokoškolskim ustanovama zdravstvene struke koji obavljaju zdravstvenu delatnost i drugim pravnim licima koja obavljaju određene poslove iz zdravstvene delatnosti.
U radu autori predstavljaju pravni položaj savetnika za zaštitu prava pacijenata u pravu Srbije, uporednopravna rešenja, dosadašnje rezultate savetnika pacijenata grada Valjeva i predlažu mere za unapređenje njegovog položaja, odnosno mere za unapređenje ostvarivanja prava pacijenata.

Ključne reči: prava pacijenata, zaštita prava pacijenata, savetnik za zatitu prava pacijenata, Savet za zdravlje.

Troškovi parničnog postupka: kvantitativni uspjeh u pravu BiH, sa osvrtom na pravo Republike Srbije (II deo)

UDK: 347.921.6(497.6)
347.921.6(497.11)

TROŠKOVI PARNIČNOG POSTUPKA: KVANTITATIVNI USPJEH U PRAVU BOSNE I HERCEGOVINE, SA OSVRTOM NA PRAVO REPUBLIKE SRBIJE II deo
Dr sc. Adis Poljić, sudija u Osnovnom sudu u Zvorniku.

Rezime: Predmet rada je kvantitativni uspjeh u parnici kod dosuđivanja troškova parničnog postupka u pravu Bosne i Hercegovine, ali se u okviru analize cijeni i praksa sudova Republike Srbije. U radu je dat i poseban osvrt na pravo Republike Srbije. Pravna pravila za utvrđivanje uspjeha u parnici identična su u obje države, tako da se mišljenja iz jedne države mogu primijeniti u drugoj. Pored sudske prakse iz navedenih država, u radu je korištena i sudska praksa sudova iz Republike Hrvatske i Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
Kvantitativni metod za utvrđivanje uspjeha u parnici je objektivni metod, kod kojeg je mjerodavna vrijednost postavljenog i usvojenog tužbenog zahtjeva, sa tim da se zanemaruje vrsta tužbenog zahtjeva. I pored njegove objektivnosti, način na koji se uspostavlja objektivnost doveo je do različitih metoda utvrđivanja uspjeha u parnici. Može se reći da je u praksi najviše zastupljeno mišljenje da se troškovi parničnog postupka obračunavaju cijeneći uspjeh parničnih stranaka dovodeći u vezu prvobitno postavljeni i usvojeni tužbeni zahtjev, s tim da se cijeni i vrijednost predmeta spora. Kod ovog metoda cijeni se uspjeh tužioca i tuženog, te je ovaj metod u skladu sa pravilima parničnog postupka. U radu su analizirani i drugi metodi koji se primjenjuju u sudskoj praksi, ali se za sve ove metode ne može reći da su u skladu sa pravilima parničnog postupka.

Ključne riječi: parnični postupak, troškovi, uspjeh, kvantitativni uspjeh.

Disciplinska odgovornost policijskih službenika

UDK: 351.74.085(497.11)

DISCIPLINSKA ODGOVORNOST POLICIJSKIH SLUŽBENIKA
Dr Vesna Bilbija, viši savetnik u Upravnom sudu Republike Srbije.
Rad je predstavljen na 32. susretima učesnika Kopaoničke škole prirodnog prava, „Pravo i snaga umnosti“, Pra-vni život, tom II, br. 10, str. 319-333.

Rezime: Deveti deo važećeg Zakona o policiji koji je stupio na snagu početkom 2016. godine, posvećen je disciplinskoj odgovornosti. Uređena su sledeća pitanja: odgovornost za povrede službene dužnosti, prava policijskog službenika u disciplinskom postupku, shodna primena drugih propisa i bliže uređivanje disciplinske odgovornosti, lake povrede službene dužnosti, teške povrede službene dužnosti, disciplinske mere (za lake i za teške povrede službene dužnosti) i postupak (nadležnost za pokretanje i odlučivanje, načela), kriterijumi za izricanje disciplinske mere, kao i razlozi i postupak privremenog udaljenja iz službe.
Imajući u vidu važnost poslova koji su policijskim službenicima, kao posebnoj vrsti državnih službenika, povereni, pitanje disciplinske odgovornosti zaslužuje poseban osvrt.

Ključne reči: disciplinska odgovornost, lake povrede službene dužnosti, teške povrede službene dužnosti, disciplinske mere i postupak.

Mirno rešavanje radnih sporova – zakonski okvir, prednosti i ograničenja

UDK: 340.134:331.109.6(497.11)
340.134:[347.918:331.109(497.11)

MIRNO REŠAVANJE RADNIH SPOROVA – zakonski okvir, prednosti i ograničenja
Olga Vučković Kićanović, Agencija za konsalting u radnom pravu FIDES.

Rezime: Radni sporovi su podesni za vansudsko rešavanje i u razvijenom svetu se preko 90% sporova rešava mirnim putem. U Srbiji vansudsko rešavanje ipak nije dovoljno zaživelo, uprkos mnogim prednostima – brzini, ekonomičnosti, efikasnosti, izbegavanju reputacionog rizika i korektnom zakonskom okviru, usaglašenom sa pravom EU. Članak obrađuje zakone koji predviđaju mirna rešenja – arbitražu, mirenje i posredovanje i internu regulativu i procedure kojim poslodavac može obezbediti pravnu sigurnost, prevenirati sporne situacije i rešiti sve sporove u internom postupku, ako do njih ipak dođe. Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu je jedini koji predviđa zakonsku obavezu pokušaja internog rešavanja spora povodom mobinga kao procesni uslov za tužbu. Ishod je da se preko polovine sporova uspešno rešava posredovanjem, odnosi harmonizuju i smanjuje broj tužbi. Stoga bi ovo rešenje moglo biti primer dobre prakse u oblasti kompletnog radnog zakonodavstva.

Ključne reči: posredovanje, arbitraža, mirenje, mobing.

Prenošenje mesne nadležnosti u sudskoj praksi

UDK: 343.11

PRENOŠENJE MESNE NADLEŽNOSTI U SUDSKOJ PRAKSI
Dragan U. Kalaba, zamenik VJT u Čačku.

Rezime: Zakonik o krivičnom postupku (“Sl. glasnik RS”, br. 72/11… 55/14) na jasan i precizan način reguliše materiju mesne nadležnosti suda. Međutim, zakonodavac je predvideo i prenošenje mesne nadležnosti na drugi sud, ako postoje određeni razlozi. Postoje dve situacije u kojima je moguća delegacija mesne nadležnosti suda: iz razloga sprečenosti nadležnog suda za postupanje i iz razloga celishodnosti vođenja postupka pred drugim sudom.
Sudska praksa u ovoj interesantnoj oblasti krivično-procesnog prava je bogata, pa se odabrane karakteristične sudske odluke razvrstavaju po oblastima i to sprečenost nadležnog suda za postupanje i prenošenje mesne nadležnosti – razlog celishodnosti.

Ključne reči: Zakonik o krivičnom postupku, mesna nadležnost, sudska praksa.

Prestanak radnog odnosa – praksa Ustavnog suda i njen domašaj

UDK: 342.565.2:349.22(497.11)

PRESTANAK RADNOG ODNOSA – PRAKSA USTAVNOG SUDA I NJEN DOMAŠAJ
Nenad Petrov, savetnik Ustavnog suda.

Rezime: Odluke Ustavnog suda koje su bile predmet analize mogu da posluže kao dokaz da Ustavni sud samo izuzetno pristupa poništavanju sudskih presuda, posebno kada je reč o najvišem sudu u Republici Srbiji. Sudovi, međutim, kao informaciju imaju samo one odluke Ustavnog suda koje sadrže meru poništaja osporenog akta, tako da i dalje ostaje nepoznanica o broju predmeta u kojima je Ustavni sud utvrdio očiglednu neosnovanost navoda o povredi Ustavom zajemčenih prava ili nepostojanje pretpostavki za odlučivanje o ustavnim žalbama.

Ključne reči: Ustavni sud, Vrhovni kasacioni sud, prestanak radnog odnosa, poništaj sudskih odluka, pravo na pravično suđenje i pravo na rad.

Vanredno stanje po Ustavu i u stvarnosti

UDK: 342.531.42(497.11)
342.76(497.11)

VANREDNO STANJE PO USTAVU I U STVARNOSTI
Prof. dr Zoran Ivošević, bivši sudija Vrhovnog suda i univerzitetski profesor u penziji.

Rezime: Ustav određuje da vanredno stanje uvodi Narodna skupština “kada javna opasnost ugrožava opstanak države ili građana”, a ako ona nije u mogućnosti da se sastane to zajedno čine predsednici Republike, Narodne skupštine i Vlade, s tim što njihovu odluku u roku od narednih 48 sati, odnosno čim bude u mogućnosti da se sastane, konvalidira Narodna skupština, kao izvorni organ odlučivanja. U stvarnosti nije bilo tako, jer su odluku o proglašenju vanrednog stanja donela tri predsednika, pre proglašenja epidemije, a nemogućnost sastajanja narodnih poslanika pravdana je odlukom o zabrani okupljanja više od pedeset građana, koju je Vlada donela pre proglašenja epidemije. Narodni poslanici su se okupili tek 45 dana nakon proglašenja vanrednog stanja, kada je rizik zaražavanja bio daleko veći nego kad je Narodna skupština trebalo da, u skladu sa Ustavom, odlučuje o postojanju uslova za proglašenje vanrednog stanja.

Ključne reči: epidemija, vanredno stanje, Narodna skupština, tri predsednika.

Izvršna isprava

UDK: 347.952(497.11)

IZVRŠNA ISPRAVA
Prof. dr Nebojša Šarkić, Pravni fakultet Univerziteta Union.
Mladen Nikolić, sudija Privrednog apelacionog suda.

Rezime: Izvršna isprava i verodostojna isprava predstavljaju materijalno-pravni ali i formalni osnov za pokretanje i vođenje izvršnog postupka. U ovom članku tema kojom se autori bave jeste izvršna isprava.
Na osnovu izvršne isprave sud ili javni izvršitelj (u zavisnosti ko je nadležan) donose rešenje o izvršenju na osnovu kog se sprovodi izvršenje. Osim što mora postati izvršna (po pravilu kod najvećeg broja izvršnih isprava izvršnosti prethodi pravnosnažnost), izvršna isprava mora biti i podobna za izvršenje i tada govorimo o perfektnoj izvršnoj ispravi.
Izvršne isprave su: sudske odluke (presuda i rešenje), poravnanje zaključeno pred sudom, odluke donete u upravnom postupku i upravno poravnanje, pod uslovom da glase na novčanu obavezu, izvod iz Registra zaloga i izvod iz Registra finansijskog lizinga, ugovor o hipoteci, kao i založna izjava sačinjena saglasno odredbama Zakona o hipoteci uz uslov da su u katastru nepokretnosti upisani kao izvršna vansudska hipoteka, plan reorganizacije, sporazum o rešavanju spora putem posredovanja koji ispunjava uslove određene u Zakonu o posredovanju u rešavanju sporova, ali i sve isprave koje su drugim zakonom određene kao izvršne isprave. Strana izvršna isprava koja bude priznata od strane nadležnog suda izjednačava se sa domaćom izvršnom ispravom što prvenstveno za posledicu ima mogućnost da se na osnovu strane izvršne isprave pokrene i vodi izvršni postupak.
Podobna izvršna isprava glasi na neku obavezu koju je dužan da ispuni izvršni dužnik, a specifične situacije postoje kada je reč o izvršnim ispravama koje sadrže uslovnu i uzajamnu obavezu, zatim alternativnu obavezu po izboru izvršnog dužnika ili obavezu sa fakultativnim izborom izvršnog dužnika.

Ključne reči: izvršna isprava, potvrda o izvršnosti, rešenje o izvršenju, izvršni poverilac, izvršni dužnik.

Troškovi parničnog postupka: kvantitativni uspjeh u pravu BiH, sa osvrtom na pravo Republike Srbije (I deo)

UDK: 347.921.6(497.6)
347.921.6(497.11)

TROŠKOVI PARNIČNOG POSTUPKA: KVANTITATIVNI USPJEH U PRAVU BOSNE I HERCEGOVINE, SA OSVRTOM NA PRAVO REPUBLIKE SRBIJE
I deo
Dr sc. Adis Poljić, sudija u Osnovnom sudu u Zvorniku.

Rezime: Predmet rada je kvantitativni uspjeh u parnici kod dosuđivanja troškova parničnog postupka u pravu Bosne i Hercegovine, ali se u okviru analize cijeni i praksa sudova Republike Srbije. U radu je dat i poseban osvrt na pravo Republike Srbije. Pravna pravila za utvrđivanje uspjeha u parnici identična su u obje države, tako da se mišljenja iz jedne države mogu primijeniti u drugoj. Pored sudske prakse iz navedenih država, u radu je korištena i sudska praksa sudova iz Republike Hrvatske i Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
Kvantitativni metod za utvrđivanje uspjeha u parnici je objektivni metod, kod kojeg je mjerodavna vrijednost postavljenog i usvojenog tužbenog zahtjeva, sa tim da se zanemaruje vrsta tužbenog zahtjeva. I pored njegove objektivnosti, način na koji se uspostavlja objektivnost doveo je do različitih metoda utvrđivanja uspjeha u parnici. Može se reći da je u praksi najviše zastupljeno mišljenje da se troškovi parničnog postupka obračunavaju cijeneći uspjeh parničnih stranaka dovodeći u vezu prvobitno postavljeni i usvojeni tužbeni zahtjev, s tim da se cijeni i vrijednost predmeta spora. Kod ovog metoda cijeni se uspjeh tužioca i tuženog, te je ovaj metod u skladu sa pravilima parničnog postupka. U radu su analizirani i drugi metodi koji se primjenjuju u sudskoj praksi, ali se za sve ove metode ne može reći da su u skladu sa pravilima parničnog postupka.
Ključne riječi: parnični postupak, troškovi, uspjeh, kvantitativni uspjeh.

Prevare u osiguranju – vidovi ispoljavanja i oblici inkriminisanja

UDK: 343.72:368.022(4)

PREVARE U OSIGURANJU – VIDOVI ISPOLJAVANJA I OBLICI INKRIMINISANJA
Prof. dr Milan Milošević, Fakultet za poslovne studije i pravo, Beograd.
Darko Božić, Triglav osiguranje, Ljubljana.

Rezime: Nesporno je da prevare u osiguranju ne pogađaju samo društva za osiguranje, već pogađaju i krajnje korisnike – osiguranike, jer su oni ti koji na kraju plaćaju višu cenu polise osiguranja – premiju, kako bi nadoknadili gubitke koje trpe kako zbog otkrivenih, tako i neotkrivenih slučajeva prevara u osiguranju. Društva za osiguranje u Republici Srbiji ne objavljuju rezultate otkrivenih slučajeva prevara, ali se na osnovu svetskih procena i iskustava može prihvatiti da je i u našoj zemlji procenat lažnih odštetnih zahteva na nivou 10% isplaćenih šteta, što je izuzetno visoka suma. Polazeći od toga, u ovom radu se analizira zakonski opis trenutno važećeg krivičnog dela „Prevara u osiguranju“ iz člana 223a KZ RS, odnosno vrši se njegovo upoređenje sa odgovarajućim inkriminacijama u nekim stranim zemljama. Prikazuju se i tipovi izvršilaca, te najčešći oblici njegovog izvršenja u Srbiji i šire (fingirane saobraćajne nezgode i krađe vozila, fingirane telesne povrede, fingirane provalne ili druge teške krađe, fingirani požari).

Ključne reči: osiguranje lica i imovine, prevare u osiguranju, fingirane saobraćajne nezgode, fingirana krivična dela, fingirani požari i oštećenja, Krivični zakonik.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se