Category Archives for "Autori"

Krađa zajedničke stvari

UDK: 343.71:347.238(497.11)
KRAĐA ZAJEDNIČKE STVARI
Dušan Živković, sudija Osnovnog suda u Valjevu.

Rezime: Krivično delo krađe postoji kada je učinilac oduzeo drugom tuđu pokretnu stvar u nameri da njenim prisvajanjem sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist. Dakle, predmet radnje ovog krivičnog dela može biti samo tuđa pokretna stvar, odnosno stvar koja nije u svojini učinioca. Međutim, kada je pokretna stvar u zajedničkoj svojini ili susvojini oštećenog i učinioca, može postojati krivično delo krađe ako je stvar bila u isključivoj državini oštećenog ili u zajedničkoj državini oštećenog i učinioca, a učinilac ju je protivpravno oduzeo u nameri da njenim potpunim prisvajanjem sebi pribavi protivpravnu imovinsku korist u visini vrednosti udela na stvari koji pripada oštećenom.

Ključne reči: krivično delo krađa, tuđa pokretna stvar, susvojina, zajednička svojina bračnih i vanbračnih drugova, udeli, protivpravno oduzimanje, isključiva i zajednička državina, namera potpunog prisvajanja, prethodno pitanje, krivično delo samovlašće.

Pravno-politički pojam oružanih sukoba

UDK: 341.32
327.5
355.01

PRAVNO-POLITIČKI POJAM ORUŽANIH SUKOBA
Doc. dr Mirza Čaušević, Sveučilište/Univerzitet „Vitez,“ Vitez, Pravni fakultet.

Rezime: Autor u radu razmatra pravno-politički pojam oružanih sukoba i daje pregled osnovnih karakteristika istih; da bi nakon toga, vrlo sumarno objasnio vrste oružanih sukoba, polazeći od Huge Grocijusa pa do najsavremenijih dana. Posebnu pažnju autor obraća na rat, upotrebu oružane sile, koja ne vodi do rata, te pritom obraća pažnju na stavove autora sa prostora bivše zajedničke države. Nakon toga, pravi klasifikaciju vrsta nasilnih sredstava, prevashodno imajući u vidu: retorziju, represaliju i sam rat. U skladu sa tim, autor se bavi i pitanjem zabrane rata, kako iz aspekta Društva naroda, Pariškog ugovora, kao i samih stavova Ujedinjenih nacija.
Ključne reči: pravno-politički pojam oružanog sukoba, nasilna sredstva, retorzija, represija i rat.

Krivično delo ubistvo deteta pri porođaju iz člana 116. KZ

UDK: 340.142:343.622(497.11)

KRIVIČNO DELO UBISTVO DETETA PRI POROĐAJU IZ ČLANA 116. KZ
Zakonodavno rešenje, dileme, sudska praksa
Dragan U. Kalaba, zamenik višeg javnog tužioca u Čačku.

Rezime: Krivično delo ubistvo deteta pri porođaju spada u takozvani oblik privilegovanog ubistva jer poseduje određene okolnosti, zakonom propisane, koje mu daju lakši oblik.
Izvršilac ovog krivičnog dela (član 116. KZ) može biti samo majka, a to je lice koje se porodilo, odnosno kod nje su ostvareni uslovi: porođaj i postojanje poremećaja koji je izazvan porođajem, a što i opredeljuje privilegovani oblik ovog tipa ubistva.
Bitna karakteristika ovog krivičnog dela je i vreme njegovog izvršenja. Zakonodavac je odredio „za vreme porođaja ili neposredno posle porođaja, dok kod nje traje poremećaj izazvan porođajem“.

Ključne reči: krivično delo ubistvo, izvršilac krivičnog dela, vreme izvršenja, dete kao žrtva ili objekat napada.

Pet godina primene Zakona o zaštiti uzbunjivača

UDK: 343.85:343.352(497.11)
342.726-057.1:343.353(497.11)

PET GODINA PRIMENE ZAKONA O ZAŠTITI UZBUNJIVAČA
Dr Vesna Bilbija, viši savetnik u Upravnom sudu Republike Srbije.

Rezime: Narodna skupština Republike Srbije usvojila je 25. novembra 2014. godine dugo najavljivani Zakon o zaštiti uzbunjivača. Zakon je objavljen u “Službenom glasniku RS”, br. 128/2014, stupio je na snagu osmog dana od dana objavljivanja, a primenjuje se po isteku šest meseci od dana stupanja na snagu, tačnije od 5. juna 2015. godine. Donošenjem ovog lex specialis Republika Srbija je preduzela neophodne korake za odlučnu borbu protiv korupcije putem uređenog normativnog okvira i jačanja legitimnih institucija sistema. Zakon o zaštiti uzbunjivača je pet godina u primeni i u ovom radu iznete su teškoće i dileme koje su se javile tokom tog perioda.

Ključne reči: uzbunjivač, unutrašnje uzbunjivanje, spoljašnje uzbunjivanje, uzbunjivanje javnosti, zloupotreba uzbunjivanja, naknada štete.

Izmene i dopune antikorupcijskog zakonodavstva Republike Srbije

UDK: 343.85:343.352(497.11)
340.137:343.2/.7(4-12:497.11)“2019″

IZMENE I DOPUNE ANTIKORUPCIJSKOG ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE SRBIJE
Prof. dr Milan Milošević, Fakultet za poslovne studije i pravo, Beograd.

Rezime: Tokom 2019. godine došlo je do značajnih izmena u zakonodavstvu Republike Srbije, koje se odnose na sprečavanje i suzbijanje korupcije. To važi i za novele krivičnog zakonodavstva, koje su jednim delom vezane i za ispunjavanje obaveza proisteklih iz izveštaja komiteta međuvladinih tela MANIVAL i FATF, a posebno za novele propisa vezanih za prevenciju koruptivnog ponašanja koje su takođe jednim delom rezultat preporuka Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju i Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava. Polazeći od toga, u radu su izloženi struktura i ključni sadržaji antikorupcijskih zakona noveliranih u decembru 2019. godine, odnosno ukazano je na razloge za njihovo donošenje i analizirane su novine u njihovom sadržaju s ciljem procene realnog značaja pomenutih zakona za pravnu teoriju i praksu. Ukazano je i na značaj Memoranduma o razumevanju o saradnji u borbi protiv korupcije u okviru Antikorupcijske inicijative Jugoistočne Evrope, čija je ratifikacije bitna za dogradnju pomenutih mera.

Ključne reči: korupcija, prevencija, represija, javni resurs, funkcioner, prekršaj.

Odrednice savremenih pojavnih oblika krivičnog dela razbojništva

UDK: 343.712.1

ODREDNICE SAVREMENIH POJAVNIH OBLIKA KRIVIČNOG DELA RAZBOJNIŠTVA
MA Ganimete Ismajli, Pravni fakultet Univerziteta AAB, Priština.
Dr Nataša Tošić, Fakultet za poslovne studije i pravo, Beograd.

Rezime: Brojne vrste ispoljavanja kriminalnih aktivnosti doživele su znatne promene u poslednjoj deceniji prateći ukupan tehnički progres i razvoj savremenih informatičkih tehnologija, te njihov uticaj na globalizaciju faktora vremena i prostora. Unapređeni modusi komunikacije i transporta poništili su značaj vremenske razlike i prostorne udaljenosti na svetskom planu zbog čega su mnogi oblici ilegalnih delatnosti poprimili znatno drugačija obeležja podrazumevajući nove načine izvršenja. Da li je kriminal evoluirao uz civilizacijski razvoj? U svetlu okolnosti aktuelnih standarda savremenog načina života neophodno je sagledati i težišnu temu ovog rada odnosno savremene pojavne oblike krivičnog dela razbojništva. Njihove odrednice, kako smatramo, mogu se opredeliti u formalnom i u materijalnom smislu. Normativni parametri određuju formalni aspekt determinanti krivičnog dela razbojništva. Materijalna ravan njihovog fenomenološkog ispoljavanja, prema našem mišljenju, svakako je raznovrsnija zbog brojnih kriterijuma koji je grade. Uzimajući ih u obzir, odrednice savremenih pojavnih oblika krivičnog dela razbojništva možemo posmatrati u odnosu na način izvršenja kao pojavne, u pogledu broja izvršilaca kao personalne, u vezi sa podelom uloga izvršilaca kao organizovane, prema obuhvatnosti kriminalne aktivnosti kao logističke i naposletku shodno mestu izvršenja kao međunarodne.

Ključne reči: krivično delo razbojništva, izvršilac krivičnog dela, način izvršenja krivičnog dela, organizovana kriminalna grupa, mesto izvršenja krivičnog dela, kriminalna logistika.

Povrede u saobraćajnim nezgodama – uloga veštaka medicinske i saobraćajne struke

UDK: 340.66:617.53-001

POVREDE U SAOBRAĆAJNIM NEZGODAMA – ULOGA VEŠTAKA MEDICINSKE I SAOBRAĆAJNE STRUKE
Gavrilo Šćepanović, primarijus, ortoped-hirurg, sudski veštak.
Pavle Galić, docent dr sci, saob. ing, sudski veštak.

Rezime: Veštačenje saobraćajnih nezgoda ponekad zahteva kombinovano veštačenje veštaka medicinske i saobraćajne struke. Prilikom naleta motornog vozila na pešake ili dvotočkaše i pri sudaru ili sletanju motornog vozila, telo pešaka i lica u vozilu čine za veštačenje nedeljivu celinu sa vozilom. Pri tome, motorno vozilo i telo pešaka, odnosno putnika u vozilu deluju jedno na drugo, rezultat čega su povrede pešaka i lica u vozilu, te oštećenja na vozilu.
Veštaci saobraćajne i medicinske struke, na osnovu poznavanja dinamike nastanka raznih tipova saobraćajnih nezgoda, utvrđuju način nastanka povrede stradalih i oštećenja vozila. Osim toga utvrđuju se i povrede stradalih nastale u kontaktu sa pojedinim delovima vozila, pri čemu su kao posledica kontakta nastala oštećenja na vozilu.
Potrebno je najpre utvrditi saobraćajno-tehničku situaciju, odnosno način kretanja vozila pre nezgode, u momentu sudara ili naleta, te utvrditi oštećenja na vozilu i sve ostalo relevantno za interpretaciju dinamike saobraćajne nezgode.
Kombinovanim medicinskim i saobraćajnim veštačenjem, prema raspoloživim materijalnim dokazima, postoji mogućnost da se odgovori na više pitanja značajnih za sud, na osnovu kojih se zasniva presuda:
– Pri sudaru vozila sa pešakom moguće je definisati položaj pešaka u odnosu na vozilo, brzinu vozila pri sudaru, brzinu i način kretanja pešaka prilikom sudara.
– Za povređene osobe u vozilu da se odredi njihova pozicija unutar vozila, pogotovo u slučaju kada je sporno ko je upravljao vozilom.
– Pri sudaru vozila sa motociklistom ili biciklistom da se definiše međusobni položaj i način kretanja učesnika nezgode.
– Da se definiše uzročno-posledična veza nastalih povreda i same nezgode, što se posebno ističe u parničnom postupku, pri čemu se postavlja pitanje značaja vezivanja putnika u vozilu sigurnosnim pojasevima i nošenje zaštitne kacige motociklista.
U toku veštačenja treba prikupiti čitav niz podataka. Saobraćajni veštak treba da definiše pravac, smer i intenzitet sila kojima su izloženi učesnici nezgoda pri sudaru, na osnovu raspoloživih materijalnih dokaza iz zapisnika o izvršenom uviđaju, skice lica mesta, policijskog zapisnika, tipova vozila, njihove mase, visine štete, fotografija vozila i sl. Medicinski veštak na osnovu medicinske dokumentacije može utvrditi povrede konstatovane pregledom nakon saobraćajne nezgode, pri čemu treba voditi računa o tome da su prvi podaci o tegobama i povredama ujedno i najpouzdaniji.

Ključne reči: saobraćajni udesi, posledice povreda, nematerijalna šteta, veštačenje.

Praksa Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na Republiku Srbiju u vezi s neizvršenjem odluka domaćih sudova u kojima je dužnik preduzeće sa većinskim društvenim kapitalom

UDK: 347.951:341.645(4)

Dr Nataša PLAVŠIĆ

PRAKSA EVROPSKOG SUDAZA LJUDSKA PRAVA U ODNOSU NA REPUBLIKU SRBIJU U VEZI
S NEIZVRŠENJEM ODLUKA DOMAĆIH SUDOVA U KOJIMA JE DUŽNIK PREDUZEĆE SA VEĆINSKIM DRUŠTVENIM KAPITALOM

Rezime: Evropski sud za ljudska prava se u velikom broju predmeta razmatranih protiv Republike Srbije bavio pitanjem neizvršenja odluka domaćih sudova u kojima je dužnik preduzeće sa većinskim društvenim kapitalom i razvio bogatu praksu s tim u vezi. Ta praksa je postala dobro ustaljena praksa, pa se ovi predmeti danas u Sudu u Strazburu razmatraju u proceduri WECL fast track. Svakako da je najvažniji stav za ovu grupu predmeta da država snosi odgovornost za dugove društvenih preduzeća utvrđene domaćim odlukama. Zbog brojnosti do sada razmatranih predmeta i donetih presuda, kao i njihovog značaja za nacionalni pravni sistem, u radu je izložena i analizirana relevantna praksa i stavovi Evropskog suda u vezi sa pitanjem neizvršenja pravnosnažnih odluka domaćih sudova u kojima je dužnik preduzeće sa većinskim društvenim kapitalom, sa posebnim osvrtom na najnoviju praksu u vezi s pitanjem visine naknade nematerijalne i materijalne štete koja se pred Evropskim sudom dosuđuje u ovoj grupi predmeta.

Ključne reči: Evropski sud, Ustavni sud, dugovi društvenih preduzeća, nematerijalna i materijalna šteta, pravo na suđenje u razumnom roku i pravo na imovinu.

Opšti i posebni propisi o radu i statusni problemi radnoangažovanih lica, službenika, nameštenika i funkcionera

UDK: 349.24:331.1-057.34(497.11)
342.922(497.11)

OPŠTI I POSEBNI PROPISI O RADU I STATUSNI PROBLEMI RADNOANGAŽOVANIH LICA, SLUŽBENIKA, NAMEŠTENIKA I FUNKCIONERA
Prof. dr Zoran Ivošević, bivši sudija Vrhovnog suda Srbije i univerzitetski profesor u penziji.

Rezime: Opšte propise sadrži Zakon o radu,a oni se primenjuju u svim radnim sredinama ukoliko posebnim propisima za neke od njih nije drugačije određeno, što znači da poseban propis isključuje primenu opšteg. Lica koja rade po ugovoru o obavljanju privremenih ili povremenih poslova i po ugovoru o delu nemaju status zaposlenog po Zakonu o radu, ali po Zakonu o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti nemaju status nezaposlenog. Državni, pokrajinski i lokalni službenici mogu biti u radnom odnosu na neodređeno i na određeno vreme, ali, za razliku od opštih propisa, njima, po posebnim propisima, radni odnos na određeno vreme ne može da preraste u radni odnos na neodređeno vreme. Položaj nameštenika koji obavljaju iste poslove, nije jednak u svim državnim, pokrajinskim i lokalnim organima, a morao bi biti. Funkcioneri na nivou države nemaju status zaposlenog, a na nivou pokrajine i lokalne samouprave takav status imaju.

Ključne reči: rad, opšti propisi o radu, posebni propisi o radu, radno-angažovana lica, službenici, nameštenici, funkcioneri.

Uloga Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u zaštiti djece u Bosni i Hercegovini

UDK:341.231.14-053.2-054.7(497.6)

ULOGA MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE ZA MIGRACIJE (IOM) U ZAŠTITI DJECE U BOSNI I HERCEGOVINI
Prof. dr Marina M. Simović, sekretar u Ombudsmanu za djecu Republike Srpske i vanredni profesor na Fakultetu pravnih nauka Panevropskog univerziteta „Apeiron“ u Banjoj Luci.
Prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine i vanredni profesor Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Nezavisnog univerziteta u Banjoj Luci i Fakulteta pravnih nauka Univerziteta „Vitez“ u Vitezu.

Rezime: Migracioni trendovi su pitanja kojima se bave svi akteri uključeni u oblast kontrole migracionih tokova. Geografski položaj Bosne i Hercegovine čini ovu zemlju pogodnom za tranzit izbjeglica i ranjivih skupina migranata na putu ka evropskim zemljama. Sistem zaštite djece stranaca koja traže azil u Bosni i Hercegovini, a nalaze se u Federaciji Bosne i Hercegovine, zasnovan je na međunarodnom pravu i nacionalnom pravnom okviru. Ono što je, pri tome, bitno jeste napraviti jasnu razliku između migranata i izbjeglica. Migranti se razlikuju od izbjeglica i samim tim postupa se drugačije u skladu sa međunarodnim pravom. Izbjeglice su prisiljene bježati kako bi spasili vlastite živote i očuvali slobodu, dok migrant nastoji poboljšati svoju ekonomsku situaciju. Međunarodne organizacije koje se bave zaštitom prava djece bez pratnje, odnosno tražitelja azila i izbjeglica su UNICEF, UNHCR i IOM.

Ključne riječi: djeca, migranti, izbjeglice, azil, prihvatni centar.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se