UDK: 347.952(497.11)
NEKI CILJEVI ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠENJU I OBEZBEĐENJU
Borivoje Živković, sudija Apelacionog suda u Beogradu u penziji.
Rezime: Novele Zakona o izmenama i dopunama Zakona o izvršenju i obezbeđenju (“Sl. glasnik RS“, br. 54/2019) s obzirom na njihov sadržaj imaju za cilj i da doprinesu: zaštiti dužnika, ubrzanju postupka izvršenja i obezbeđenja i ostvarivanju prava na nepristrasan i nezavisan sud. Tome treba da posluži anonimizacija postupka, antikoruptivne mere i elektronska prodaja.
Ključne reči: novele, paralelni normativni režim, automatizacija i anonimizacija, elektronska prodaja, elektronska platforma, elektronska tabla, sprečavanje korupcije, antikoruptivne mere, srazmera, dobrovoljno namirenje.
UDK 343.85:346.543(497.11)
343.85:343.352(497.11)
PODMIĆIVANJE U PRIVREDNOJ DELATNOSTI I SRODNA KRIVIČNA DELA
Prof. dr Milan Milošević, Fakultet za poslovne studije i pravo, Beograd.
Rezime: Pojava korupcije i njeni raznovrsni oblici ugrožavaju gotovo sve grane društvenog i privrednog života jedne zemlje, a podmićivanje predstavlja prvi i univerzalno rašireni oblik korupcije koji se sreće u svim vremenima i u svakom društvu. Zbog toga se smatra da bi se svako demokratsko društvo moralo energično i svim sredstvima boriti da ojača prevenciju, spreči, otkrije i najstrože kazni svaku korupciju sa ciljem da se ona iskoreni. Zakonodavac Republike Srbije je ažurno pratio tendencije u međunarodnom i uporednom pravu, tako da je u materijalnom krivičnom zakonodavstvu propisao kako klasična krivična dela davanja i primanja mita, tako i posebne delikte iz ove oblasti (davanja i primanja mita u obavljanju privredne delatnosti, davanja i primanja mita u vezi sa glasanjem). Osim toga, Zakonom o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, terorizma i korupcije, koji se primenjuje od marta 2018. godine, redefinisana je organizaciona struktura nadležnih državnih organa u cilju otkrivanja, krivičnog gonjenja i suđenja za „krivična dela finansijskog kriminala i korupcije“. Uprkos tome opšta krivična dela primanja i davanja mita još uvek su daleko brojnija u praksi.
Ključne reči: korupcija u privredi, davanje i primanje mita, posebni državni organi, suzbijanje, Republika Srbija.
UDK 347.91:331.109(497.11)
PROBLEMI U PRIMENI PROPISA O REŠAVANJU RADNIH SPOROVA PRED SUDOVIMA OPŠTE NADLEŽNOSTI
Biserka Živanović, sudija Vrhovnog kasacionog suda.
Rezime: Zaštita prava iz radnog odnosa ostvaruje se na više načina, u zavisnosti od toga da li se radi o individualnim ili kolektivnim pravima iz radnog odnosa.
Sudska zaštita ostvaruje se u odnosu na zaposlene u opštem radnopravnom režimu pred sudovima opšte nadležnosti.
Zakon o uređenju sudova izvršio je podelu stvarne nadležnosti tako da:
– osnovni sud u prvom stepenu sudi u sporovima povodom zasnivanja, postojanja i prestanka radnog odnosa; o pravima, obavezama i odgovornostima iz radnog odnosa; o naknadi štete koju zaposleni pretrpi na radu ili u vezi sa radom; sporovima povodom zadovoljavanja stambenih potreba na osnovu rada;
– viši sud sudi u sporovima povodom štrajka, povodom kolektivnih ugovora ako spor nije rešen pred arbitražom, povodom obaveznog socijalnog osiguranja ako nije nadležan drugi sud, povodom matične evidencije i u sporovima za zaštitu od diskriminacije i zlostavljanja na radu.
U postupku po žalbama na presude rešava mesno nadležan apelacioni sud kao stvarno nadležan sud, osim kada je reč o žalbama izjavljenim na rešenja osnovnih sudova.
U slučaju povrede prava zaštitu pred nadležnim sudom mogu ostvariti i zaposleni i poslodavac. Kada je reč o povredi prava zaposlenog tada se zaštita tog prava zaposlenog ostvaruje kroz sudsku zaštitu u radnom sporu. U slučaju povrede prava poslodavca zaštita se ostvaruje u sporu iz radnog odnosa.
U radnom sporu sud ocenjuje zakonitost rešenja sa stanovišta kako materijalnog tako i procesnog prava.
Zaštita prava u radnom sporu ostvaruje se u zakonom propisanom roku od 60 dana od dana donošenja akta poslodavca kojim je zaposlenom povređeno pravo ili dana saznanja zaposlenog za povredu prava (član 195. Zakona o radu). Protek ovog roka onemogućava zaposlenom ostvarivanje prava na sudsku zaštitu. Radi se o prekluzivom roku, čiji protek dovodi do gubitka prava na sudsku zaštitu. Ovaj rok od 60 dana za zaštitu prava odnosi se i na slučaj kada se zaštita prava pred sudom zahteva podnošenjem tužbe za utvrđenje postojanja prava…
Ključne reči: zaštita prava zaposlenog, sudska zaštita i rok za sudsku zaštitu, zastarelost novčanog potraživanja iz radnog odnosa…
UDK 340.131
PRIMENA VREDNOSTI TOKOM PRIMENE PRAVA
Dr Marko Trajković, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Nišu.
Rad je rezultat istraživanja na projektu: “Usklađivanje prava Srbije sa pravom Evropske unije“, koji finansira Pravni fakultet Univerziteta u Nišu u periodu 2013 – 2019. godine.
Rezime: Razlika između vrednosti i primene prava i razlika između propisanog, odnosno onoga što je zapovednim tonom ispisano u zakonima i sama primena zakona predstavlja kamen spoticanja i klizavu nizbrdicu za svaki pravni sistem. Dakle, nije dovoljno samo „ceremonijalno“ ukazati na vrednosti odnosno zabeležiti te vrednosti u zakonima, već je neophodno i njihovo sprovođenje odnosno stavljanje u „pogon“. Društvo i država moraju da svojim snagama obezbede sprovođenje zakona za koje se pretpostavlja, doduše ta je pretpostavka oboriva, da u sebi nose vrednosti.
Sam niz vrednosti govori o sopstvenom značaju, odnosno i samo pravo kao vrednost mora da se ostvari da bi se ostvarila njegova primarna uloga, a to je prema Gustavu Radbruhu (Gustav Radbruch) da služi pravdi. Mada bi „oprezniji“ pravnik rekao da je zadatak vrednosti koje su našle svoje mesto u zakonima da služe održanju konkretnog pravnog poretka.
Ključne reči: Pravo. – Vrednosti. – Primena. – Jeste. – Treba.
UDK 35.077.3(497.11)
PRIMENA NAČELA ZAKONITOSTI I PREDVIDIVOSTI U UPRAVNOM POSTUPKU
Mr Vesna Čogurić, sudija Upravnog suda.
Rezime: Zakonitost je pravna vrednost i u središtu je različitih shvatanja načela “vladavine prava”. Predstavlja specifičnu pravnu vrednost, za razliku od nespecifičnih pravnih vrednosti (život, zdravlje, sloboda, lična sigurnost, porodica, istina, rad, obrazovanje, itd).
Terminološka šarolikost je samo izraz i posledica različitosti koja oko načela zakonitosti postoji u pravnoj teoriji.
Međutim, iza različitih značenja načela zakonitosti i isto tako različitog iskustva sa načelom zakonitosti, iza te prividne šarolikosti i nereda, nalazi se stalna i nepromenljiva ideja koja pravo i načelo zakonitosti predstavlja na sasvim drugačiji način – kao pravnu izvesnost.
Pravo i načelo zakonitosti imaju, dakle, isti zadatak i cilj. Taj cilj jeste izvesnost, bez koje nema ni društvene izvesnosti. A bez društvene izvesnosti nema nikakve izvesnosti.
Uvođenjem načela predvidivosti, kojim je propisana obaveza upravnog organa da kada postupa u upravnoj stvari, organ vodi računa i o ranijim odlukama u istim ili sličnim upravnim stvarima, zapravo je ostvaren ozbiljan korak našeg zakonodavca približavanja ka cilju upravne izvesnosti.
Ključne reči: pravna sigurnost, načelo zakonitosti, načelo predvidivosti u upravnom postupku.
UDK 343.575(497.6)
KRIJUMČARENJE I ZLOUPOTREBA OPOJNIH DROGA U BiH
Damir Bilić, MA, Sarajevski kiseljak d. d, Bosna i Hercegovina.
Rezime: U ovom radu bavićemo se razmatranjem opštih pojmova opojnih droga, krivičnim postupcima koji su primjenjeni na prostoru Bosne i Hercegovine u njihovom suzbijanju kao i samom zloupotrebom opojnih droga. Na kraju ćemo pokušati navesti šta su državne institucije uradile po pitanju prevencije krijumčarenja droge i interpretirati neke statističke pokazatelje nedozvoljene proizvodnje i prometa opojnih droga u Bosni i Hercegovini. Pravni sistem Bosne i Hercegovine sadrži niz odredbi kojima se propisuje odgovornost i kažnjavanje za nedozvoljene radnje i djelatnosti pojedinaca i grupa u vezi i povodom opojnih droga.
Ključne riječi: opojne droge, krijumčarenje, neovlašteni promet opojnih droga, prevencija protiv opojnih droga, krivična djela, zakoni.
UDK: 343.221-056.34(497.6)
PRISTUP PREMA OSOBAMA SA DUŠEVNIM SMETNJAMA U BOSNI I HERCEGOVINI U KONTEKSTU PRAKSE EVROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA I USTAVNOG SUDA BOSNE I HERCEGOVINE
Prof. dr Marina M. Simović, sekretar Ombudsmana za djecu Republike Srpske i vanredni profesor na Fakultetu pravnih nauka Univerziteta „Apeiron” u Banjoj Luci.
Dr Mustafa Bisić, pomoćnik ministra, Ministarstvo pravde BiH.
Rezime: Krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine, kao i svako savremeno zakonodavstvo, sadrži sistem kazni koje se izriču krivično odgovornim počiniocima krivičnih djela, predviđajući, između ostalog, i mjere bezbjednosti kao krivične sankcije koje se izriču učiniocima krivičnih djela koji su krivično djelo počinili u stanju bitno smanjene uračunljivosti, smanjene uračunljivosti, neuračunljivosti ili usljed djelovanja zavisnosti od alkohola ili opojnih droga. Cilj je da se otklone navedena medicinska ili psihijatrijska stanja ličnosti koja nastaju kao rezultat prethodne trajne ili privremene duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti ili zaostalog duševnog razvoja i mogu djelovati na učinioca da i ubuduće učini novo krivično djelo. Prema najnovijim međunarodnim standardima, osobe koje su počinile krivično djelo i za koje se utvrdi da su to djelo počinile usljed različitih stanja duševnih bolesti, duševne poremećenosti, zaostalog duševnog razvoja ili drugog zdravstvenog stanja, ne smiju se smještati u zatvore, već je obaveza svake države da obezbijedi uslove da se takve osobe smještaju u zdravstvene ustanove.
Ključne riječi: duševne smetnje, mjere bezbjednosti, Zavod za forenzičku psihijatriju, Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
UDK: 351.712.2(497.11)
PROBLEMI UPRAVNOSUDSKE PRIMENE ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA
Ljubodrag Pljakić, sudija Vrhovnog suda u penziji.
Rezime: Pitanja javnih nabavki su od izuzetnog značaja za zemlju koja pretenduje da bude demokratsko društvo. Evropska unija je odavno ukazala da se mogući koruptivni elementi najviše uočavaju u ovoj materiji čak i situaciji, kao što je u nas, kada se postupci za zaštitu prava vode u javnom interesu. Otuda nije dovoljno da se u Ustavnom osnovu za donošenje Zakona o javnim nabavkama istaknu bitne pretpostavke za njegovo donošenje, već je bitna sama suština Zakona. Stavljajući akcenat na procesne odredbe u ovom zakonu, nužno je uspostaviti njihovu pravu meru i mesto u odnosu na sistemski zakon u ovoj oblasti, Zakon o opštem upravnom postupku. Ne manje važna je i efikasna upravnosudska zaštita učesnika u postupcima javnih nabavki, kako bi bila ostvarena svrha zakona. U suprotnom, sva nastojanja zakonodavca iz obrazloženja pravnog osnova za donošenje zakona neće postići svoj cilj.
Ključne reči: javne nabavke, javni interes, procesno pravo, ZUP, sudska zaštita.
UDK: 347.94:343.62-057.16(497.11)
DOKAZIVANJE I VEŠTAČENJE MOBINGA
Olga Vučković Kićanović, Fides – konsalting za radno pravo i ljudske resurse.
Rezime: Deklarativno utvrđivanje mobinga osnov je za ostvarenje svih konstitutivnih tužbenih zahteva iz člana 30. ZSZR: zabrane daljeg vršenja mobinga, otklanjanja posledica zlostavljanja, naknade štete i objave presude. Mobing prvo treba razdvojiti od kršenja drugih radnih i socijalnih prava, zbog čega je neophodno poznavati set zakona koji uređuju rad, ali i interna akta i poslovnu politiku poslodavca. Dalje, treba prepoznati eventualnu zloupotrebu prava na zaštitu od mobinga iz lukrativnih razloga, u čemu je ključna psihološka procena doživljenog mobinga. Odstupanje od klasičnog dokaznog postupka prebacivanjem tereta dokazivanja sa tužioca na tuženoga usporava rad sudova i stvara neujednačenu praksu i pravnu nesigurnost. Veštačenje mobinga vrši veštak medicine rada u timu sa psihologom, psihijatrom i drugim medicinskim profilima, u zavisnosti od tražene informacije. Za kvantifikaciju mobinga sve češće se koristi mobingometrija, kojom se utvrđuje stepen oštećenja zdravlja na osnovu stepena intenziteta i trajanja mobinga („količina mobinga – QM“). U procesuiranju i utvrđivanju mobinga i njegovih posledica neophodan je multidisciplinarni pristup, uz sagledavanje pravnog, psihološkog i socijalnog aspekta ove kompleksne pojave.
Ključne reči: mobing, mobirajuća ponašanja, veštačenje, mobingometrija, posledice mobinga.
UDK: 343.77:504.122(497.11)
KRIVIČNO DELO PUSTOŠENJA ŠUMA IZ ČLANA 274. KZ
Zakonodavna rešenja, dileme, sudska praksa
Dragan U. Kalaba, zamenik višeg javnog tužioca u Čačku.
Rezime: Krivično delo pustošenja šuma iz člana 274. KZ je vrlo karakteristično krivično delo.
U pitanju je krivično delo sa blanketnom normom, a to određuje i njegovo biće „ko protivno propisima ili naredbama nadležnih organa“, a to dalje znači da izreka osuđujuće presude, pa i dispozitiv optužnog akta, mora da sadrži podatke o tačnom propisu koji se krši radnjama okrivljenog.
Ovo krivično delo je retko zastupljeno kao krivično delo u procesuiranju, pa je samim tim i malo objavljenih sudskih odluka jer je izuzetno sporna sadržina pojma pustošenje šuma, koja se mora u svakom konkretnom slučaju utvrđivati, a na osnovu svih prikupljenih dokaza.
Ključne reči: zaštita životne sredine, šuma kao objekat zaštite, radnja izvršenja.