UDK: 349.2(497.11)
PROBLEMI U PRIMENI OPŠTIH PROPISA O PROMENI POSLODAVCA, RADNOM VREMENU, ODMORIMA I ODSUSTVIMA
Milan Ivošević, advokat.
Rezime: Zakon o radu, u osnovnoj verziji, iako je usvojen još u martu 2005. godine, i pretrpeo je brojne izmene i dopune, još uvek izaziva brojne nedoumice u primeni propisa o promeni poslodavca, radnom vremenu, odmorima i odsustvima. Neke od tih nedoumica rešila je sudska praksa, ali ne sve. Ostaje da se nadamo da će neke nove izmene ili dopune ili neki novi zakon, ove probleme, koji su u praksi česti, rešiti i tako pomoći onima koji zakon primenjuju.
Ključne reči: posledice neprihvatanja prenosa ugovora o radu, rok važenja prenetih opštih akata, prekovremeni rad, sticanje prava na godišnji odmor, računanje dana godišnjeg odmora, odlaganje korišćenja godišnjeg odmora.
UDK: 343.131.8:343.352(497.6)
NAČELO IN DUBIO PRO REO KAO OBILJEŽJE KRIVIČNOG POSTUPKA U PREDMETIMA KORUPTIVNIH KRIVIČNIH DJELA SA OSVRTOM NA BOSNU I HERCEGOVINU (II deo)
Dr sc. Adnan Pirić, docent Fakulteta pravnih nauka Sveučilišta/Univerziteta “Vitez” u Vitezu.
Rezime: Koruptivna krivična djela po svojoj prirodi se teško otkrivaju, a još teže dokazuju i procesuiraju. Koruptivna krivična djela su delikt bez svjedoka, koja se obavljaju najčešće u „četiri oka“, što otežava istragu i obezbjeđenje kvalitetnih dokaza za vođenje krivičnog postupka. U najznačajnijim, ključnim momentima, davanja dara ili primopredaje novca i drugih vrijednosti, koje mogu da budu dokaz o kriminalnoj radnji, nastaje problem kada su u pitanju kriminalističke i krivično procesne radnje o mogućnosti fiksiranja dokaza.
Veoma je bitno pronaći i unaprijediti kvalitetne dokazne radnje, koje mogu doprinijeti prikupljanju i obezbjeđenju dokaza, a da isti ne budu oštećeni ili uništeni, što je od izuzetnog značaja za daljnu istragu, optuženje i konačnu sudsku odluku.
Kada su u pitanju koruptivna krivična djela, bitno je naglasiti da je dokaze veoma teško prikupiti, odnosno obezbjediti, ali je potrebno da policijski organi svojim brojnim arsenalom metoda i sredstava istrage unaprijede kriminalističku i krivično procesnu djelatnost. Od velike sumnje u konačnici ne bude ništa, ona kroz istražnu djelatnost nestane, i samim tim stvori novu sumnju u to da li je korupcija uopšte postojala, i da li su istražni organi uopšte sposobni i voljni da to pronađu, obezbjede i utvrde.
Ključne riječi: načelo in dubio pro reo, krivični postupak, koruptivna krivična djela, Bosna i Hercegovina.
UDK: 340.142:343.553(497.11)
KRIVIČNO DELO ODUZIMANJE MALOLETNOG LICA U SUDSKOJ PRAKSI
Dragan U. Kalaba, zamenik Višeg javnog tužioca u Čačku.
Rezime: Krivično delo oduzimanje maloletnog lica iz člana 191. KZ, koje pripada grupi krivičnih dela protiv braka i porodice je karakterističan primer spoja krivičnog zakonodavstva i drugih grana prava, a posebno porodičnog zakonodavstva.
U pitanju su maloletna lica, koja zbog svojih godina života, telesne i duhovne razvijenosti uživaju na taj način dvostruku pravnu zaštitu. U radu je izvršena analiza preduzetih radnji izvršenja kod svih oblika ovog krivičnog dela.
Ključne reči: maloletno lice, način održavanja ličnih odnosa, zadržavanje, oduzimanje maloletnog lica.
UDK: 340.12
ESTETIKA I PRAVO
Dr Dragan M. Mitrović, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu u penziji.
Rezime: Estetika pripada tradicionalnoj grani filozofije – aksiologiji, koja se zajedno sa etikom bavi vrednostima. Razlika između ove dve „podgrane“ aksiologije sastoji se u tome što se estetika bavi umetnošću kao posebnim oblikom ljudskog stvaralaštva, tj. pojmovima lepog i skladnog, što nije slučaj sa etikom koja se bavi izučavanjem morala, tj. pojmovima dobrog i ispravnog. Može se ustvrditi kako ukrštanjem sile sa pravom nastaje civilizacija, a ukrštanjem etike sa estetikom kultura.
Naročito savremeno pravo teži ka srazmernosti i skladu. Srazmernost je oznaka za pravdu, koja kao najviša vrednost nije samo istinita već i lepa zbog svoje istinitosti i skladnosti. Takva lepota je neuporedivo važnija od lepote tehničke ispravnosti prava, koja je od pravničkog zanata do vrhunske umetnosti uzdignuta znatno kasnije, i ne mora da bude istinita uprkos estetičnosti kojom ispravnost može da zaseni ljudski um.
Pravo je estetsko kad je skladno sastavljeno i izloženo na pravni ili neki drugi prigodan način, dok pravna estetika nastaje kao nužna posledica razvoja i brušenja pravne misli sačuvane u pravničkim tekstovima i izrekama. Ta nepresušna želja za lepim je najuspešnije pretočena u nekoliko svetski poznatih zakonika. Oni pokazuju da je ljudski rod oduvek težio ne samo ka dostizanju istinitosti i ispravnosti, već i lepote. Takvo nastojanje da pravo ne bude samo istinito i ispravno, već i skladno u smislu lepog i pravednog, traje do danas. Ono je živo svedočanstvo o mogućnostima ljudske civilizovanosti.
Ključne reči: Estetika. – Istinitost. – Ispravnost. – Srazmernost. – Sklad. – Pravda. – Pravo.
UDK: 322(497.16)
342.731(497.16)
Povodom crnogorskog zakona o slobodi veroispovesti
AKO ZAKON OPSTANE, REŠENJEJE U ODRŽAJU
Dr Zoran Ivošević, bivši sudija Vrhovnog suda Srbije i univerzitetski profesor u penziji.
Rezime: Nedavno usvojen crnogorski zakon koji uređuje slobodu veroispovesti i pravni položaj verskih zajednica iritira ambicijom da verski objekti i zemljište postanu “kulturna baština u državnoj svojini”. On sadrži odredbe o normativnoj, izvršnoj i korektivnoj deonici u ostvarivanju ove namere. Rad se bavi svim ovim deonicama i ukazuje na problem u vezi sa imovinom Srpske pravoslavne crkve i načinom njegovog rešavanja.
Ključne reči: verski objekti i zemljište, državna svojina, Srpska pravoslavna crkva, državina, održaj.
UDK: 342.4(497.11)“1869″
NAMESNIČKI USTAV KNEŽEVINE SRBIJE – KOREN UPRAVNOG SUDSTVA U SRBIJI
Ljubodrag Pljakić, sudija Vrhovnog suda Srbije, u penziji.
Rezime: Godine 2019. se navršilo 150 godina postojanja upravnog sudstva u pravnom sistemu države Srbije.
Lep jubilej koji stvara obavezu, ali čini i zadovoljstvo da se govori o počecima rada upravnog sudstva. A počeci se vezuju upravo za donošenje Ustava Kneževine Srbije 1869. godine, kojim je uveden u pravni sistem Državni savet, kao deo izvršne vlasti, ali njen nezavisan deo. On je odlučivao o zakonitosti administrativnih akata po ugledu na francuski model državnog saveta. Sve do Drugog svetskog rata upravno sudstvo je funkcionisalo po francuskom modelu kontrole administrativnih akata.
Posle usvajanja Ustava, 1870. godine je donet Zakon o poslovnom redu, kojim su predviđena pravila ponašanja i reda pri donošenju odluka u Državnom savetu.
Donošenjem Ustava i Zakona stvaraju se koreni upravnosudske zaštite prava i pravnih interesa građana i pravnih interesa pravnih lica u Srbiji.
Referat sadrži kritički odnos u odnosu na rešenja iz Ustava i Zakona, ali i poglavlje o političkim prilikama u Srbiji u to vreme što doprinosi boljem razumevanju vremena u kome su ovi važni dokumenti doneti.
Ključne reči: Namesnički ustav, političke prilike, Državni savet, pravila postupanja, žalba, ministar.
UDK: 349.2(497.11)
PROBLEMI U PRIMENI OPŠTIH PROPISA O ZARADI, DISCIPLINSKOJ ODGOVORNOSTI, UDALJENJU SA RADA I PRAVNIM POSLEDICAMA PRESTANKA RADNOG ODNOSA
Prof. dr Zoran Ivošević, bivši sudija Vrhovnog suda Srbije i univerzitetski profesor u penziji.
Rezime: Prilog ovoj rubrici bavi se problemima u primeni propisa o: zaradi, disciplinskoj odgovornosti, udaljenju sa rada i pravnim posledicama prestanka radnog odnosa. 1) Odgovarajuća i osnovna zarada često se poistovećuju, dok se osnovna zarada dovodi u korelaciju sa zaradom po osnovu učinka a zarada po osnovu učinka u korelaciju sa minimalnom zaradom. 2) Disciplinsku odgovornost Zakon o radu uređuje kao supsidijarni krak propisa o prestanku radnog odnosa. Inicijalni akt za utvrđivanje te odgovornosti je – upozorenje, dok su sankcije – udaljenje bez naknade zarade, novčana kazna i opomena sa najavom otkaza za ponavljanje kažnjive radnje. Ustavni sud je našao da je odredba člana 179. stav 3. tačka 5. Zakona o radu neustavna. Pri tom nije razlikovao krivično delo od radnje izvršenja krivičnog dela koja može biti blanketno predviđena i kao radnja izvršenja povrede radne obaveze ili narušavanja radne discipline. Resorno ministarstvo je najavilo dopunu Zakona o radu odredbom da zloupotreba bolovanja, kao nepoštovanje radne discipline, predstavlja otkazni razlog previđajući da član 179. stav 3. tačka 3. taj otkazni razlog već predviđa. 3) Problemi u vezi sa udaljenjem nastaju kad se utvrdi da ono nije bilo određeno u skladu sa zakonom. 4) Problemi u vezi sa posledicama nezakonitog prestanka radnog odnosa, tiču se odredaba o naknadi štete kojim se drastično narušava princip potpune naknade (predviđene članom 190. Zakona o obligacionim odnosima).
Ključne reči: problemi, zarada, disciplinska odgovornost, udaljenje sa rada, nezakonit prestanak radnog odnosa i naknada štete.
UDK: 331.5-054.6(497.11)
ZAPOŠLJAVANJE STRANACA U REPUBLICI SRBIJI
Važeći normativni okvir
Dr Vesna Bilbija, viši savetnik u Upravnom sudu Republike Srbije.
Rezime: Tema ovog rada su novine u zakonskom regulisanju zapošljavanja stranaca u Republici Srbiji, imajući u vidu poslednji Zakon o izmenama i dopunama Zakona o zapošljavanju stranaca koji je objavljen u “Službenom glasniku RS“, br. 31/19 od 29. 4. 2019. godine i stvarno stanje koje ovo pitanje stavlja u žižu normativne aktivnosti.
Naime, direktne strane investicije kao razvojna šansa domaćih kompanija i šansa za dugoročno povećanje proizvodnje, zaposlenosti i životnog standarda, podrazumevaju veći broj radnog angažovanja stranih državljana. Dalje razvijanje povoljnijeg poslovnog okruženja i privlačenja stranih investicija, nalaže preciziranje zakonskih odredbi kojima se vrši pojednostavljenje postupka izdavanja dozvole za rad. S druge strane, ovo pitanje aktuelizuje i to što zbog ekonomske migracije iz Republike Srbije, problem nedostatka radne snage postaje sve veći, a obuhvata kvalifikovane i obučene stručnjake, kao i nekvalifikovanu radnu snagu. Takođe, u vezi sa zapošljavanjem stranaca, treba imati u vidu pojačanu migratornu situaciju koja je zahvatila našu zemlju.
Ključne reči: stranac, zapošljavanje, dozvola za rad, migracija radne snage.
UDK: 343.131.8:343.352(497.6)
NAČELO IN DUBIO PRO REO KAO OBILJEŽJE KRIVIČNOG POSTUPKA U PREDMETIMA KORUPTIVNIH KRIVIČNIH DJELA SA OSVRTOM NA BOSNU I HERECEGOVINU (I deo)
Dr sc. Adnan Pirić, docent Fakulteta pravnih nauka Sveučilišta/Univerziteta “Vitez” u Vitezu.
Rezime: Koruptivna krivična djela po svojoj prirodi se teško otkrivaju, a još teže dokazuju i procesuiraju. Koruptivna krivična djela su delikt bez svjedoka, koja se obavljaju najčešće u „četiri oka“, što otežava istragu i obezbjeđenje kvalitetnih dokaza za vođenje krivičnog postupka. U najznačajnijim, ključnim momentima, davanja dara ili primopredaje novca i drugih vrijednosti, koje mogu da budu dokaz o kriminalnoj radnji, nastaje problem kada su u pitanju kriminalističke i krivično procesne radnje o mogućnosti fiksiranja dokaza.
Veoma je bitno pronaći i unaprijediti kvalitetne dokazne radnje, koje mogu doprinijeti prikupljanju i obezbjeđenju dokaza, a da isti ne budu oštećeni ili uništeni, što je od izuzetnog značaja za daljnu istragu, optuženje i konačnu sudsku odluku.
Kada su u pitanju koruptivna krivična djela, bitno je naglasiti da je dokaze veoma teško prikupiti, odnosno obezbjediti, ali je potrebno da policijski organi svojim brojnim arsenalom metoda i sredstava istrage unaprijede kriminalističku i krivično procesnu djelatnost. Od velike sumnje u konačnici ne bude ništa, ona kroz istražnu djelatnost nestane, i samim tim stvori novu sumnju u to da li je korupcija uopšte postojala, i da li su istražni organi uopšte sposobni i voljni da to pronađu, obezbjede i utvrde.
Ključne riječi: načelo in dubio pro reo, krivični postupak, koruptivna krivična djela, Bosna i Hercegovina.
UDK: 351.745(497.11)
SADRŽAJI I KARAKTERISTIKE ZAKONA O KOMUNALNOJ MILICIJI REPUBLIKE SRBIJE
Prof. dr Milan Milošević, Fakultet za poslovne studije i pravo, Beograd.
Rezime: Narodna skupština je usvojila Zakon o komunalnoj miliciji, koji je objavljen u „Službenom glasniku Republike Srbije“, broj 49 od 8. jula 2019. godine, a stupio je na pravnu snagu osmog dana od momenta objavljivanja. U pitanju je detaljan i relativno obiman pravni akt, koji po broju članova nadmašuje ranije važeći Zakon o komunalnoj policiji iz 2009. godine. Intencija zakonodavca u ovom slučaju bila je da se, radi delotvornijeg obavljanja poslova komunalne milicije, preciziraju i prošire njene nadležnosti u primeni ovlašćenja provere identiteta, traženja obaveštenja, zaustavljanja i pregledanja vozila i drugih propisanih ovlašćenja. Međutim, osnovni razlog za donošenje ovog zakona bila je potreba da se komunalna milicija obrazuje i u opštinama, a ne samo u gradovima. Donošenje ovog zakona znači i usklađivanje sa činjenicom da naziv „policija” mogu koristiti samo ministarstva unutrašnjih poslova i odbrane, ali i usklađivanje sa preporukama Zaštitnika građana u delu koji se odnosi na policijska ovlašćenja. Najzad, smatra se da donošenje ovog zakona predstavlja krupan iskorak na planu neophodnih reformi i procesa racionalizacije ne samo do sada postojeće komunalne policije, već i državne uprave u celini.
Ključne reči: komunalna milicija, organizacija, poslovi, ovlašćenja, sredstva prinude, policija, lokalna samouprava.