UDK: 349.22(497.11)
PREOBRAŽAJ RADNOPRAVNIH STATUSA
Prof. dr Zoran Ivošević, bivši sudija Vrhovnog suda Srbije i univerzitetski profesor u penziji.
Rezime: Postoje različiti režimi rada. Neki su uređeni istim a neki različitim zakonima. Ovde će biti reči o preobražajima radnog odnosa na određeno u radni odnos na neodređeno vreme, rada van radnog odnosa u rad u radnom odnosu i radnog odnosa u državnom organu u radni odnos u pokrajinskom, odnosno lokalnom organu.
Ključne reči: preobražaji statusa, režimi rada, radni odnos, rad van radnog odnosa, službenici, nameštenici.
UDK: 347.958:35.077.3(497.11)
PONIŠTAVANJE, UKIDANJE ILI MENJANJE PRAVNOSNAŽNOG REŠENJA NA PREPORUKU ZAŠTITNIKA GRAĐANA
Dr Vesna Bilbija, viši savetnik u Upravnom sudu Republike Srbije.
Rezime: Novim Zakonom o opštem upravnom postupku (“Službeni glasnik RS”, br. 18/2016, dalje u tekstu i u fusnotama: ZUP), redefinisan je i pojednostavljen sistem vanrednih pravnih lekova. Naime, u delu sedmom ZUP-a (odredbe čl. 175-189), pod nazivom „Posebni slučajevi uklanjanja i menjanja rešenja“, propisana su sledeća sredstva vanredne upravne kontrole i to: Menjanje i poništavanje rešenja u vezi sa upravnim sporom, Ponavljanje postupka, Poništavanje konačnog rešenja, Ukidanje rešenja i Poništavanje, ukidanje ili menjanje pravnosnažnog rešenja po preporuci Zaštitnika građana.
Karakteristike posebnog slučaja uklanjanja i menjanja rešenja u vidu poništavanja, ukidanja ili menjanja pravnosnažnog rešenja po preporuci Zaštitnika građana tema su ovog rada.
Ključne reči: pravnosnažnost, vanredno pravno sredstvo, Zaštitnik građana, poništavanje, ukidanje ili menjanje.
NEKI SLUČAJEVI IZJAVLJIVANJA ŽALBE PO ZAKONU O OPŠTEM UPRAVNOM POSTUPKU
Saša Kulić, diplomirani pravnik.
Rezime: Pravilo da se žalba izjavljuje organu koji je doneo odluku je jedno od osnovnih pravila ne samo u upravnim nego i u sudskim postupcima. Međutim, Zakon o opštem upravnom postupku u nekoliko situacija odstupa od tog pravila. Dok se neki od tih izuzetaka i mogu pravdati pasivnim ponašanjem prvostepenog organa, zbog čega bi imalo smisla izuzeti ga iz postupka po žalbi, drugi se izuzeci ne mogu objasniti opštom pa ni pravnom logikom. U praksi će ta druga grupa izuzetaka, bez sumnje, predstavljati ozbiljne poteškoće u primeni Zakona i neminovno dovoditi do odugovlačenja drugostepenog postupka. Stoga bi bilo celishodno da zakonodavac svede na neophodan minimum izuzetke od pravila da se žalba predaje organu koji je doneo prvostepeno rešenje.
Ključne reči: prvostepeno rešenje, žalba, izuzeci, drugostepeni organ, postupanje, odugovlačenje postupka.
UDK: 343.2/.7(497.11)
IZMENE I DOPUNE MATERIJALNOG, PROCESNOG I IZVRŠNOG KRIVIČNOG ZAKONODAVSTVA SRBIJE IZ 2019. GODINE
Prof. dr Milan Milošević, Fakultet za poslovne studije i pravo, Beograd.
Rezime: Sredinom 2019. godine došlo je do značajnih izmena u materijalnom, procesnom i izvršnom krivičnom zakonodavstvu, koje se odnose na suzbijanje teških krivičnih dela u sferi organizovanog kriminala, terorizma, korupcije, pranja novca, i sveukupnog finansijskog kriminaliteta. Nesporno je da se donošenje Zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika iz 2019. godine direktno odrazilo i na noveliranje odredbi Zakonika o krivičnom postupku i Zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela, dok bi se za novelu Zakonika o izvršenju krivičnih sankcija moglo zaključiti da nije u neposrednoj vezi sa tim, ali se definitivno uklapa u tekuće reforme krivičnog zakonodavstva. Polazeći od toga, u radu su izloženi struktura i ključni sadržaji novodonetih zakona, koji će se delimično primenjivati od decembra 2019. godine, ukazano je na razloge za njegovo donošenje, precizirani su vidovi i modaliteti kriminaliteta na koje se oni odnose, i analizirane novine u njihovom sadržaju s ciljem procene realnog značaja pomenutih zakona za krivičnopravnu teoriju i praksu. To posebno važi za uvođenje kazne doživotnog zatvora u naš pravni sistem, ali i za ispunjavanje obaveza proisteklih iz izveštaja komiteta međuvladinih tela MANIVAL i FATF, kao i odredbi Međunarodne konvencije o suzbijanju finansiranja terorizma.
Ključne reči: Krivični zakonik, krivični postupak, doživotni zatvor, uslovni otpust, oduzimanje imovine, sudija za izvršenje.
UDK: 340.66:616-001
347.296(497.11)
VEŠTAČENJE DUŠEVNIH BOLOVA ZBOG NARUŽENOSTI TELA
Prim. dr Gavrilo Šćepanović, sudski veštak.
Rezime: Pojam naruženosti podrazumeva promene na vidljivim delovima tela ili druge promene koje su nastale kao posledica pretrpljenih povreda, a koje kod oštećenog i okoline izazivaju osećaj neprijatnosti i nelagodnosti. Uz to, osećaj naruženosti kod oštećenog izaziva osećaj manje vrednosti zbog nelagodnosti u odnosu na osobe koje taj nedostatak nemaju, pri čemu subjektivni osećaj treba ceniti u razumnoj meri. Pravno određenje ovog vida nematerijalne štete ukazuje da samo naruženje izgleda ili sklada tela, odnosno funkcije tela ne daje osnov za dosuđivanje pravične novčane naknade, već su to duševni bolovi koje oštećeni trpi zbog izmenjenog izgleda, primetnosti, opsega i dr.
Naruženost bi se mogla definisati kao narušenost dotadašnjeg spoljnjeg izgleda ili telesnog sklada ili dela tela oštećenog ili kao narušenost neke vidljive telesne funkcije. Veštačenje ovog vida nematerijalne štete treba da se vrši na dva nivoa. Prvi nivo se odnosi na konstataciju da naruženost postoji, određivanje njene lokacije i davanje opisa promena na telu. Drugi nivo uključuje procenu psihičkih posledica postojeće naruženosti, pri čemu se vodi računa o nizu individualnih karakteristika, kao što su: starost, pol, bračni status, moguća reakcija okoline na telesnu promenu, uz posebno posvećivanje pažnje ličnosti oštećenog, u sklopu doživljaja naruženosti.
Ključne reči: naruženost tela, duševni bolovi, veštaci.
UDK: 347.447.86:351.712.2.045
PRAVO NA UGOVORNU KAZNU ZBOG NEISPUNJENJA NAKON RASKIDA UGOVORA
Dr Dragiša B. Slijepčević, sudija Vrhovnog kasacionog suda.
Rezime: Jedno od osnovnih načela obligacionog prava iskazano je u dužnosti ugovornih strana da ugovorom preuzete obaveze ispune. Međutim, to pravilo se u praksi koriguje i dodatnim pojačanjem kroz ustanovljenje posebnih ugovornih odredbi o ugovornoj kazni. Ugovorna kazna se prevashodno konstituiše u funkciji zaštite određene imovinske koristi, ali se ugovaranje iste zakonom dozvoljava i u cilju obezbeđenja bilo kog pravno dopuštenog interesa.
U našoj sudskoj praksi ugovorna kazna se najčešće sreće kod ugovora o kupoprodaji i ugovora o građenju. U novije vreme ona je prisutna i u gotovo svim ugovorima o prodaji društvenog kapitala.
U pravnoj teoriji je zastupljeno stanovište da je ugovorna kazna za slučaj zadocnjenja u ispunjenju osnovne obaveze akcesorno pravo i da jednako kao i ugovorna obaveza čijem obezbeđenju služi prestaje momentom raskida ugovora. Identično pravno shvatanje je prihvaćeno i u sudskoj praksi.
Nasuprot tome, naša sudska praksa nema izgrađen jedinstven pravni stav o pravu na naplatu ugovorne kazne u slučaju neispunjenja ugovorne obaveze nakon raskida osnovnog ugovora.
S obzirom na spornost koju u sudskoj praksi izaziva postojeća zakonska neuređenost ostvarenja prava na naplatu ugovorne kazne zbog neispunjenja nakon raskida ugovora, mišljenja sam da se to pitanje mora posebno urediti. Na taj način bi se otklonile sve prisutne nedoumice u ostvarenju ovog subjektivnog prava, ali, što je mnogo važnije, i otklonili razlozi za vođenje sudskih sporova i stvorila pravna sigurnost i zakonska izvesnost u pogledu ostvarenja prava na naplatu ugovorne kazne zbog neispunjenja nakon raskida ugovora.
Ključne reči: ugovorna kazna, zadocnjenje u ispunjenju ugovorne obaveze nakon raskida osnovnog ugovora, naplata ugovorne kazne zbog neispunjenja i u slučaju prethodnog raskida osnovnog ugovora.
UDK: 340.137(4-672EU:497.6)
USAGLAŠAVANJE ZAKONODAVSTVA BOSNE I HERCEGOVINE SA PRAVOM EVROPSKE UNIJE
Prof. dr Osman N. Jašarević, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku.
Prof. dr Marina M. Simović, sekretar u Ombudsmanu za djecu Republike Srpske i Fakultet pravnih nauka Panevropskog univerziteta „Apeiron“ u Banjoj Luci.
Rezime: Bosna i Hercegovina je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju na osnovu kojeg je donesena Odluka o instrumentima za usaglašavanje procesnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine u pravnu stečevinu Evropske unije. Stoga se mora brže raditi, između ostalog, i na reformi krivičnog procesnog zakonodavstva u BiH, kako bi se preuzele i uspostavile krivične procesne procedure po kojima će pravosudni organi i druge institucije vezane za njih (tužilaštvo, sud, policija, određene bezbjednosne agencije i dr) postupati na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini. Proces preuzimanja i usaglašavanja odvija se u skladu sa odlukom o planu aktivnosti za realizacije programa preuzimanja tehničkih propisa. Ovom odlukom su resorna ministarstva zadužena za preuzimanje relevantnih direktiva.
U radu se, između ostalog, ukazuje nivo usaglašenosti krivičnog procesnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine sa pravom Evropske unije, odnosno nivo do kojeg je Bosna i Hercegovina u međuvremenu stigla. Preuzimanjem evropske legislative istovremeno se izgrađuje kapacitet kvaliteta pravosuđa BiH, što se može uraditi u okviru vlastite infrastrukture po prihvatljivoj pravnoj nomenklaturi koja je bitna, prihvaćena i priznata u zemljama članicama Evropske unije.
Ključne riječi: direktiva, procesno zakonodavstvo, procesni standardi, reforma, legislativa.
UDK: 340.134:347.27(497.11)
347.23
DOPUŠTENOST HIPOTEKE NA POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU U DRUŠTVENOJ SVOJINI
Dr Dragiša B. Slijepčević, sudija Vrhovnog kasacionog suda.
Rezime: Odredbom člana 2. Zakona o hipoteci propisano je da hipoteka predstavlja pravo na nepokretnosti koje ovlašćuje poverioca da, ako dužnik ne isplati dug o dospelosti zahteva naplatu potraživanja obezbeđenog hipotekom iz vrednosti nepokretnosti pre običnih poverilaca i pre docnijih hipotekarnih poverilaca, bez obzira u čijoj svojini se nepokretnost nalazi. Međutim, zbog takvog određenja predmeta hipoteke u sudskoj praksi je sporno da li je pravno dopušteno zasnivanje hipoteke i na poljoprivrednom zemljištu u društvenoj svojini. Konkretno, sporno je da li je pojmom pravo svojine obuhvaćena i društvena svojina, odnosno da li se pravo korišćenja na zemljištu u društvenoj svojini suštinski može upodobiti svojinskom ovlašćenju titulara prava na zemljištu u privatnoj, državnoj ili zadružnoj svojini.
Konstituisanjem hipoteke na poljoprivrednom zemljištu u društvenoj svojini ne vrši se svojinska transformacija. Naprotiv, to zemljište zadržava isti pravni status i nakon konstituisanja hipoteke. Zato se konstituisanje hipoteke na poljoprivrednom zemljištu u društvenoj svojini ne kosi sa imperativnom odredbom člana 6. Zakona o pretvaranju društvene svojine na poljoprivrednom zemljištu u druge oblike svojine.
Pravna valjanost konstituisane hipoteke na zemljištu u društvenoj svojini bez pribavljene saglasnosti Agencije za privatizaciju ne može se sporiti kao apsolutno ništav pravni posao pozivom na odredbu člana 103. Zakona o obligacionim odnosima. Dakle, to nisu apsolutno, već relativno ništavi pravni poslovi koji proizvode pravna dejstva sve do donošenja odluke o njihovom poništenju od strane Agencije. U slučaju da Agencija ne poništi datu izjavu o konstituisanju hipoteke bez njene saglasnosti, ili ako za to proteknu zakonom propisani rokovi takav pravni posao se smatra pravno valjanim.
Ključne reči: Zakon o hipoteci, društvena svojina, poljoprivredno zemljište, hipoteka, registar nepokretnosti, Agencija za privatizaciju.
UDK: 351.753(497.11)“2019″
343.344
LEGALIZACIJA ORUŽJA I KRIVIČNO GONJENJE
Mr Sretko Janković, sudija Apelacionog suda u Beogradu.
Rezime: Cilj legalizacije oružja je da se smanji količina oružja koje građani nelegalno poseduju. Da li je isključeno krivično gonjenje za neovlašćeno držanje i nošenje vatrenog oružja u vremenu legalizacije, pitanje je koje ranije nije bilo sporno, jer je takva bila sudska praksa naših sudova, pa i Vrhovnog suda Srbije, a kasnije i Vrhovnog kasacionog suda. Međutim, odlukom Apelacionog suda u Beogradu Kž1 broj 299/19 od 16. 4. 2019. godine odstupljeno je od dotadašnje prakse, jer je zauzet stav da za vreme trajanja legalizacije nije automatski isključena krivična odgovornost za krivično delo iz člana 348. KZ svih lica koja neovlašćeno drže ili nose oružje, već je samo data mogućnost licima koja neovlašćeno poseduju vatreno oružje, da u roku za legalizaciju ili od nadležnog državnog organa zatraže dobijanje odgovarajućeg akta (dozvole) ili da oružje predaju nadležnom organu. O ovom pitanju raspravljano je i na sednici Krivičnog odeljenja Apalecionog suda u Beogradu.
Ključne reči: oružje, legalizacija, krivična odgovornost.
UDK: 349.232:331.232
331.232″3752″
PRAVO NA UVEĆANU ZARADU PO OSNOVU PREKOVREMENOG RADA
Dr Velisav Marković, vanredni profesor, Fakultet zdravstvenih, pravnih i poslovnih studija iz Valjeva, Univerzitet Singidunum.
Rezime: Na zahtev poslodavca, zaposleni je dužan da radi duže od punog radnog vremena u slučaju više sile, iznenadnog povećanja obima posla i u drugim slučajevima kada je neophodno da se u određenom roku završi posao koji nije planiran. Prekovremeni rad ne može da traje duže od osam časova nedeljno a zaposleni ne može da radi duže od 12 časova dnevno uključujući i prekovremeni rad. Za prekovremeni rad zaposleni ima pravo na uvećanu zaradu u visini utvrđenoj opštim aktom i ugovorom o radu najmanje 26% od osnovice. U praksi je veoma izražen problem zloupotrebe prekovremenog rada. Od zaposlenog se očekuje da radi prekovremeno a takav rad se ne priznaje kao prekovremeni rad i ne plaća se.
U radu je obrađen prekovremeni rad, pojam, istorijat, uporednopravna rešenja, kao i primena važećih propisa. Autor posebno ukazuje na nepreciznost zakonskih rešenja i potrebu menjanja Zakona o radu ali i sudske prakse radi zaštite zaposlenih.
Ključne reči: radno vreme, prekovremeni rad, uvećanje zarade.