Category Archives for "Autori"

Za razumno rešenje spora Ustavnog i Vrhovnog suda

UDK: 340.142:342.565.2(497.11)
340.142:347.991(497.11)
340.131

ZA RAZUMNO REŠENJE SPORA USTAVNOG I VRHOVNOG SUDA
Zoran Ivošević, bivši sudija Vrhovnog suda Srbije i univerzitetski profesor u penziji.

Rezime: Dok su u Ustavu odredbe koje određuju da sudske odluke ne mogu biti predmet vansudske kontrole (član 145. stav 3) i da sudsku odluku može preispitivati samo nadležni sud u zakonom propisanom postupku (član 145. stav 4), Ustavni sud, koji nije u nomenklaturi sudske vlasti, ne može stavljati van snage odluke redovnih sudova.

Ključne reči: Ustavni sud, Vrhovni kasacioni sud, vanredna kontrola sudskih odluka, nezavisnost i samostalnost sudske vlasti.

Neophodnost donošenja novog Zakona o upravnim sporovima

UDK: 35.077.2(497.11)

NEOPHODNOST DONOŠENJA NOVOG ZAKONA O UPRAVNIM SPOROVIMA
Ljubodrag Pljakić, sudija Vrhovnog suda u penziji.

Rezime: Donošenjem novog Zakona o opštem upravnom postupku, ukazala se nužna potreba za odgovarajućim (boljim) rešenjima u Zakonu o upravnim sporovima. Naravno, uz donošenje novog ZUS-a nužno je pripremiti potpunu reformu upravnog sudstva izmenama i drugih odgovarajućih zakona. Na taj način će se država Srbija u ovoj za njene građane i pravna lica važnoj oblasti ostvarivanja svojih prava i pravnih interesa, svrstati u red pravno uređenih država što će doprineti i njenom, još većem, međunarodnom ugledu. U traženju najboljih rešenja, modeli pravno uređenih država u Evropi će nam uveliko pomoći.
Autor smatra da ubuduće, izmene i dopune dva važna procesna zakona, ZUP-a i ZUS-a, moraju da se vrše jednovremeno i usklađeno, kako se ne bi pojavljivali problemi u njihovoj vremenskoj važnosti.

Ključne reči: Zakon o opštem upravnom postupku, Zakon o upravnim sporovima.

Krivičnopravne specifičnosti poreznih utaja BiH (II deo)

UDK:343.359.2(497.6)
336.225.68(497.6)

KRIVIČNOPRAVNE SPECIFIČNOSTI POREZNIH UTAJA BiH (II deo)
Damir Bilić, MA, Sarajevski kiseljak d. d, Bosna i Hercegovina.

Rezime: U ovom radu autor je usmjerio pažnju i interes na krivičnopravne specifičnosti poreza i porezne utaje uvažavajući krivičnopravni koncept odnosno zakonski opis krivičnog djela koji neposredno određuju objektivno-subjektivne elemente navedenog krivičnog djela. U ovom radu se artikuliše historijski osvrt na nastanak porezne utaje, uključujući njegovo pojmovno određenje, vrste i shvatanje u naučno-stručnoj literaturi kao i faktore etiološke prirode koji neposredno ili posredno utiču na nastanak. Također, autor je u rad inkorporirao i analizirao i fenomenološke aspekte odnosno pojavne oblike porezne utaje akcentirajući aktuelne i najčešće oblike i mogućnosti izbjegavanja poreskih obaveza u praksi. Shodno naprijed navedenom, izvršen je osvrt na porezni sistem Bosne i Hercegovine sa posebnim akcentom na krivičnopravnu prirodu krivičnih djela iz oblasti poreza, uvažavajući bitne krivičnopravne odrednice. Na kraju, autor je na osnovu sveobuhvatne kritičke analize krivičnopravne prirode porezne utaje i poreznog sistema Bosne i Hercegovine ukazao na određene anomalije koje kao takve egzistiraju u poreznom sistemu, te ukazao na opravdanu i svrsishodnu potrebu odgovarajućih intervencija u smislu preventivno-represivnog djelovanja u budućem periodu.

Ključne riječi: porez, porezna utaja, porezni sistem BiH.

Krivičnopravne specifičnosti poreznih utaja BiH (I deo)

UDK:343.359.2(497.6)
336.225.68(497.6)

KRIVIČNOPRAVNE SPECIFIČNOSTI POREZNIH UTAJA BiH (I deo)
Damir Bilić, MA, Sarajevski kiseljak d. d, Bosna i Hercegovina.

Rezime: U ovom radu autor je usmjerio pažnju i interes na krivičnopravne specifičnosti poreza i porezne utaje uvažavajući krivičnopravni koncept odnosno zakonski opis krivičnog djela koji neposredno određuju objektivno-subjektivne elemente navedenog krivičnog djela. U ovom radu se artikuliše historijski osvrt na nastanak porezne utaje, uključujući njegovo pojmovno određenje, vrste i shvatanje u naučno-stručnoj literaturi kao i faktore etiološke prirode koji neposredno ili posredno utiču na nastanak. Također, autor je u rad inkorporirao i analizirao i fenomenološke aspekte odnosno pojavne oblike porezne utaje akcentirajući aktuelne i najčešće oblike i mogućnosti izbjegavanja poreskih obaveza u praksi. Shodno naprijed navedenom, izvršen je osvrt na porezni sistem Bosne i Hercegovine sa posebnim akcentom na krivičnopravnu prirodu krivičnih djela iz oblasti poreza, uvažavajući bitne krivičnopravne odrednice. Na kraju, autor je na osnovu sveobuhvatne kritičke analize krivičnopravne prirode porezne utaje i poreznog sistema Bosne i Hercegovine ukazao na određene anomalije koje kao takve egzistiraju u poreznom sistemu, te ukazao na opravdanu i svrsishodnu potrebu odgovarajućih intervencija u smislu preventivno-represivnog djelovanja u budućem periodu.

Ključne riječi: porez, porezna utaja, porezni sistem BiH.

Zaštita podataka o ličnosti

UDK: 342.738

ZAŠTITA PODATAKA O LIČNOSTI
Sandra Paunović, sudija Upravnog suda.

Rezime: Pravo na zaštitu podataka o ličnosti predstavlja neodvojivi deo jednog šireg ličnog prava – prava na privatnost.
Ustavom RS zajemčena je zaštita podataka o ličnosti i određeno je da se prikupljanje, držanje, obrada i korišćenje podataka o ličnosti uređuje zakonom, da je zabranjena i kažnjiva upotreba podataka o ličnosti izvan svrhe za koju su prikupljeni, u skladu sa zakonom, osim za potrebe vođenja krivičnog postupka ili zaštite bezbednosti Republike Srbije, na način predviđen zakonom, da svako ima pravo da bude obavešten o prikupljenim podacima o svojoj ličnosti, u skladu sa zakonom, i pravo na sudsku zaštitu zbog njihove zloupotrebe.
Pojam podatka o ličnosti definisan je Zakonom kao svaka informacija koja se odnosi na fizičko lice, bez obzira na oblik u kome je izražena i na nosač informacije (papir, traka, film, elektronski medij i sl), po čijem nalogu, u čije ime, odnosno za čiji račun je informacija pohranjena, datum nastanka informacije, mesto pohranjivanja informacije, način saznavanja informacije (neposredno, putem slušanja, gledanja i sl, odnosno posredno, putem uvida u dokument u kojem je informacija sadržana i sl), ili bez obzira na drugo svojstvo informacije.
Da bi se vršila obrada podataka potreban je punovažan pristanak lica čiji se podaci prikupljaju, ovaj pristanak se može opozvati. Dozvoljena je obrada podataka bez pristanka da bi se ostvarili ili zaštitili životno važni interesi lica ili drugog lica, a posebno život, zdravlje i fizički integritet, u svrhu izvršenja obaveza određenih zakonom, aktom donetim u skladu sa zakonom ili ugovorom zaključenim između lica i rukovaoca, kao i radi pripreme zaključenog ugovora, u svrhu prikupljanja sredstava za humanitarne potrebe i u drugim slučajevima određenim ovim zakonom, radi ostvarenja pretežno opravdanog interesa lica, rukovaoca ili korisnika.

Ključne reči: Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, odnos Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i drugih zakona, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, rukovaoci i obrada podataka, zaštita u upravnom sporu.

Prethodne mere

UDK:340.134:347.952(497.11)

PRETHODNE MERE
Prof. dr Nebojša Šarkić, redovni profesor i dekan Pravnog fakulteta Univerziteta Union u Beogradu.
Zoran Vavan, doktorand na Pravnom fakultetu Univerziteta Union u Beogradu.
Nina Nikolić, master pravnik, polaznik IX generacije Pravosudne akademije.

Rezime: Rad je posvećen jednom od zakonom predviđenih sredstava obezbeđenja. Prethodna mera određuje se na osnovu domaće odluke suda koja glasi na novčano potraživanje, koja nije postala pravnosnažna ili nije postala izvršna. Uslov je da izvršni poverilac učini verovatnim opasnost da bi se bez tog sredstva obezbeđenja osujetilo ili znatno otežalo ostvarivanje potraživanja. Stoga je osnovni cilj prethodne mere obezbeđenje novčanog potraživanja sprečavanjem osujećenja namirenja tog potraživanja. Prethodna mera se može odrediti i na osnovu zaključenog poravnanja pred sudom ili organom koji odlučuje u upravnom postupku uz uslov da novčano potraživanje nije dospelo, kao i na osnovu rešenja o izvršenju koje je doneto na osnovu menice ili čeka.

Ključne reči: sud, sredstvo obezbeđenja, prethodna mera, opasnost po potraživanje, zabrana raspolaganja.

Sudska kontrola arbitražne odluke donete pred Republičkom agencijom za mirno rešavanje radnih sporova

UDK:351:331.109.6(497.11)

SUDSKA KONTROLA ARBITRAŽNE ODLUKE DONETE PRED REPUBLIČKOM AGENCIJOM ZA MIRNO REŠAVANJE RADNIH SPOROVA
Dr Vesna Bilbija, savetnik, Upravni sud Republike Srbije.

Arbitrum est iudicum boni viri secundum aequum et bonum. (Proculus-D. 17, 2, 76).
Arbitraža je odluka (poštenog, uglednog) čoveka o onom što je pravo i dobro.

Rezime: Arbitraža, u smislu Zakona o mirnom rešavanju radnih sporova, jeste postupak u kome arbitar rešava o predmetu individualnog spora. Postupak pred arbitrom okončava se donošenjem rešenja arbitra: 1) na osnovu sporazuma strana u sporu; 2) kojim arbitar odlučuje o predmetu spora; 3) ako je arbitražni postupak postao nemoguć; 4) o obustavi postupka.
Odredbom člana 36. stav 3. Zakona o mirnom rešavanju radnih sporova propisano je da protiv rešenja nije dozvoljena žalba, što znači da u ovom postupku nema dvostepenog odlučivanja. Zakon o mirnom rešavanju radnih sporova ne sadrži odredbe o pravnoj zaštiti povodom arbitražne odluke donete pred Republičkom agencijom za mirno rešavanje radnih sporova, pa je tema ovog rada (ne) postojanje prava na sudsku zaštitu.

Ključne reči: rešenje, arbitar, tužba, sudska zaštita, nadležnost.

Revizija i pravično suđenje

REVIZIJA I PRAVIČNO SUĐENJE
Borivoje Gajić, sudija Apelacionog suda u Novom Sadu.

Ubi ius, ibi remedium.
Gde je pravo, tu ima i pravnog leka.

Rezime: Revizija je vanredno pravno sredstvo o kome odlučuje Vrhovni kasacioni sud kao najviši sud u Republici Srbiji, čiji je jedan od zadataka i ujednačavanje sudske prakse redovnih sudova. Isti cilj je utvrđen i zakonom definisan u odnosu na vanrednu reviziju predviđenu regulativom Zakona o parničnom postupku. Brojnost predmeta u kojima se pojavljuje zahtev za vanrednu reviziju ne samo da opterećuje rad Vrhovnog kasacionog suda sa jedne strane, nego u sudskoj praksi sa druge strane otvara brojna pitanja, posebno mogućnosti ujednačavanja sudske prakse, ako se odbačajem vanredne revizije zakonom utvrđeni cilj ne ostvari ili se ne postigne odgovarajući rezultat, kojim bi se izbegla povreda prava na pristup sudu. Na probleme u primeni revizije kao vanrednog pravnog sredstva u sudskoj praksi redovnih sudova ukazuje i činjenica da se o pojedinim pitanjima primene iste morao izjasniti Vrhovni kasacioni sud i Ustavni sud kroz zauzete stavove na koje delimično ukazuje i sadržaj ovog članka. Restriktivan pristup u primeni revizije kao vanrednog pravnog sredstva kroz povećanje imovinskog cenzusa i pooštravanja uslova za izjavljivanje iste izmenama Zakona o parničnom postupku ne dozvoljava u sudskoj praksi odsustvo ocene razloga zbog kojih u okolnostima konkretnog slučaja ista nije dopuštena, ceneći da je cilj iste pored individualne zaštite povređenog prava stranke u svakoj konkretnoj parnici i potreba za novim tumačenjem prava ili razmatranja pravnih pitanja od opšteg interesa. Ideja da se sistem pravne zaštite učini efikasnijim od ranije važećeg, kroz pooštravanje uslova za izjavljivanje revizije i da se reformišu procesni instrumenti kojima će se garantovati jedinstveno funkcionisanje pravnog sistema, ne mogu ići na štetu stranaka i time ugroziti pravo stranaka na pristup sudu kao jednog od konvencijskih prava o kojima se u brojnim odlukama izjašnjavao i Evropski sud za ljudska prava. Ovaj tekst uz neke kritičke opaske je pokušaj da se na neke probleme u primeni revizije kao vanrednog pravnog sredstva ukaže i stvori potreba za pažljivijom analizom efekata istog pravnog sredstva u pravnom sistemu Republike Srbije.

Ključne reči: vladavina prava, revizija, vanredno pravno sredstvo, redovna revizija, vanredna (posebna) revizija.

U susret Zakonu o agencijskom zapošljavanju

UDK: 331.53.07(497.11)

U SUSRET ZAKONU O AGENCIJSKOM ZAPOŠLJAVANJU
Osvrt na odredbe međunarodnog prava, prava EU i uporednopravna rešenja kao i na moguća rešenja u domaćem zakonodavstvu
Dušan Pavlović, dipl. pravnik.

Rezime: Upućivanje zaposlenih na rad kod trećih lica (poslodavaca korisnika) spada u fleksibilne oblike radnog angažovanja i već decenijama je prisutno u uporednom pravu, a zadnjih godina neformalno i u Republici Srbiji. Iako je ovaj oblik angažovanja inicijalno nastao radi zadovoljenja potrebe zapošljavanja određenih kategorija (mladi, lica koja su dugo nezaposlena i sl) kod nas se koristi kao svojevrsna zamena redovnog radnog odnosa i zastupljen je u velikom procentu. Osnovni problem u punoj primeni ovog instituta kod nas, a time i zaštiti svih učesnika ovog trostranog pravnog odnosa, jeste nepostojanje pravnog okvira za njegovu primenu. Zakon kojim će biti uređeno agencijsko zapošljavanje u pripremi je već godinama, a u ovom tekstu dat je prikaz postojećih rešenja na međunarodnom nivou i uporednom pravu (Hrvatska i Crna Gora) sa ciljem da se detaljnije prikažu odnosi između agencija za upućivanje, zaposlenog i korisnika usluga. Takođe, prikazana su i rešenja data u Direktivi EU o radu preko agencija za privremeno zapošljavanje koja služi kao osnov za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva, odnosno budućeg zakona o agencijskom zapošljavanju.

Ključne reči: agencijsko zapošljavanje, upućivanje zaposlenih, lizing radne snage, Direktiva 2008/104/EZ, Konvencija MOR 181.

Pravna sudbina dugoročnih kredita u švajcarskim francima

UDK: 336.717.061(497.11)
347.455

PRAVNA SUDBINADUGOROČNIH KREDITA U ŠVAJCARSKIM FRANCIMA**
Prof. dr Zoran Ivošević, bivši sudija Vrhovnog suda Srbije i univerzitetski profesor u penziji.

Rezime: Kada je početkom poslednje decenije prošlog veka enormna inflacija obezvredila potraživanja banke i ostale poverioce u kreditnim poslovima, država je reagovala promptno i iskaz u članu 395. Zakona o obligacionim odnosima da poverilac novčanu obavezu indeksiranu u stranoj valuti može zahtevati u domaćem novcu prema kursu „u trenutku nastanka obaveze“ zamenila iskazom da je može zahtevati „u trenutku ispunjenja obaveze“. Kada su korisnici kredita indeksiranih u švajcarskim francima zapali u nevolju zbog drastičnog porasta kreditnog duga, država je čitavu deceniju bila ravnodušna da bi Vrhovni kasacioni sud tek 2. 4. 2019. godine usvojio pravno shvatanje u kojem se kaže da je valutna klauzula u švajcarskim francima ništava ako plasirana sredstva nisu pribavljena u toj valuti. Odmah potom Vlada je predložila lex specialis čije usvajanje umanjuje značaj pravnog shvatanja najvišeg suda. To shvatanje se razlikuje i od stava izraženog u tri pravnosnažne odluke tog suda kojima su usvojeni zahtevi dužnika za raskid ugovora o kreditu zbog promenjenih okolnosti.

Ključne reči: krediti u švajcarskim francima, raskid ugovora, pravno shvatanje najvišeg suda, lex specialis.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se