Category Archives for "Autori"

Savremeno krivično pravo i mogućnosti politike suzbijanja kriminaliteta – trenutno stanje, perspektive i očekivanja (I deo)

UDK: 343.85(497.6)

SAVREMENO KRIVIČNO PRAVO I MOGUĆNOSTI POLITIKE SUZBIJANJA KRIMINALITETA – TRENUTNO STANJE, PERSPEKTIVE I OČEKIVANJA (I deo)
Doc. dr Sadmir Karović, docent za krivičnopravnu naučnu oblast, Pravni fakultet, Univerzitet u Travniku, zaposlen u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu.
Prof. dr Marina M. Simović, sekretar u Ombudsmanu za djecu Republike Srpske i vanredni profesor na Fakultetu pravnih nauka Panevropskog univerziteta „Apeiron“ u Banjoj Luci.

Rezime: U ovom radu autori apostrofiraju preventivno-zaštitnu funkciju savremenog krivičnog prava na planu krivičnopravnog suzbijanja kriminaliteta kao pravnog realiteta i složene društvene pojave koja je vjerni pratilac čovjeka od njegovog nastanka do danas kao i vanpravne oblike suprotstavljanja ovom fenomenu. Reakcija i odgovor čovjeka/društva u odnosu na kriminalitet u različitim periodima ljudske istorije su se mijenjali i prilagođavali realnim društvenim, političkim, ekonomskim, kulturološkim i drugim uslovima i okolnostima koje su uticale i imale presudan značaj na nastanak i ekspanziju različitih pojavnih oblika kriminaliteta. Politika suzbijanja kriminaliteta kao sveukupnost mjera i radnji u borbi protiv kriminaliteta predstavlja odgovor na različite oblike kriminaliteta, uvažavajući posebno specifične oblike organizovanog kriminaliteta kao pošasti savremenog doba. Također, međunarodna komponenta kriminaliteta potvrđuje tezu da ovaj fenomen po svojoj prirodi, organizovanosti, obimu, dinamici, pojavnim oblicima i drugim specifičnostima prevazilazi nacionalne granice i predstavlja globalni/svjetski problem koji zavređuje posebnu pažnju naučno-stručne javnosti. Praktično je i nemoguće promatrati vladavinu prava bez efikasne i energične institucionalne i vaninstitucionalne (društvene) borbe protiv svih oblika kriminaliteta kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou. Reformski procesi savremenog krivičnog prava (materijalnog i procesnog) prije svega usmjereni su na efikasnost krivičnog postupka kao i efikasnu i energičnu borbu protiv svih oblika kriminaliteta.

Ključne riječi: suzbijanje kriminaliteta, krivično djelo, krivično pravo.

Upravni spor pune jurisdikcije

UDK: 35.077.2

UPRAVNI SPOR PUNE JURISDIKCIJE
Ljubodrag Pljakić, sudija Vrhovnog suda, u penziji.

Rezime: Osnovna karakteristika rešavanja u upravnom sporu pune jurisdikcije je u potpunosti i kompletnosti sudske zaštite budući da se sud uvažavanjem tužbe u upravnom sporu stavlja na mesto upravnog organa i sam rešava odnosnu upravnu stvar. Rešavanje kod suda mora da bude u celini jer posle tako donete presude upravni organ nema o čemu da odlučuje.
Dispozitiv takve presude suda sadrži dve meritorne odluke: presudu (iz sudske grane vlasti) kojom se tužba u upravnom sporu uvažava i rešenje (iz izvršne vlasti) kojom se u celini okončava određena upravna stvar.
Takvo odlučivanje od strane suda je poželjno, budući da doprinosi efikasnijoj zaštiti prava i pravnih interesa stranaka, na koji način i zaštiti države od mogućih naknada štete zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.

Ključne reči: ograničena jurisdikcija, puna jurisdikcija, ograničenja, dve meritorne odluke, upravnosudska praksa.

Sudija za izvršenje krivičnih sankcija

UDK: 343.162(497.11)

SUDIJA ZA IZVRŠENJE KRIVIČNIH SANKCIJA
Ivan Bogosavljev, sudija Višeg suda u Subotici.

Rezime: Sudija za izvršenje krivičnih sankcija uveden je u pravni sistem Srbije radi bolje pravne zaštite lica lišenih slobode i da bi se postepeno izvršilo usaglašavanje našeg zakonodavstva sa evropskim standardima u toj oblasti. Sve to je učinjeno pre svega uz podršku Misije OEBS-a u Srbiji i nastojanjima Uprave za izvršenje krivičnih sankcija pri Ministarstvu pravde Republike Srbije.
Sudija za izvršenje je nova funkcija u našem pravosuđu kojoj je potrebno dati širu nadležnost u izvršenju lepeze brojnih sankcija zavodskog, ali i vanzavodskog karaktera, kao i mera pritvora i vanzavodskih mera.

Ključne reči: sudija za izvršenje, osuđena i pritvorena lica, zavod za izvršenje krivičnih sankcija, vanzavodske sankcije i mere.

Trzajne povrede vrata – veštačenje u krivičnom i parničnom postupku

UDK: 340.66:617.53-001
347.513:656.1

TRZAJNE POVREDE VRATA – VEŠTAČENJE U KRIVIČNOM  I PARNIČNOM POSTUPKU
Primarijus dr Gavrilo Šćepanović, sudski veštak, Beograd.

Rezime: Usled razvoja industrije i saobraćaja povećava se incidencija trzajne povrede vrata čije posledice mogu imati reperkusije na životnu aktivnost, kao i na obavljanje bilo koje delatnosti, iz čega proizlazi i njen epidemiološki, stručni, sudskomedicinski, ekonomski, a naročito preventivni značaj.
Sa razvojem saobraćaja ove povrede su postale učestalije i danas predstavljaju značajan pravno-medicinski problem. Trzajna povreda vratne kičme kod nas predstavlja najčešću povredu koju zadobijaju učesnici saobraćajnih nezgoda.
Veštačenje ove povrede zahteva dobro poznavanje biomehanike, patofiziologije, patoanatomije i lečenja ove povrede. Ta multidisciplinarna znanja u oblasti sudskomedicinskog veštačenja mogu se steći stalnim praćenjem ovih oblasti koje intenzivno prate, objašnjavaju, uvode nove metode lečenja i daju realniju procenu stvarnih posledica povrede.
Utvrđivanjem zdravstvenih posledica nakon trzajne povrede vratne kičme, procenjuju se njihove reperkusije na funkcionalnost i sposobnost organizma za obavljanje uobičajenih životnih aktivnosti i naviknutih radnji i kvantifikuje se njihovo umanjenje u odnosu na procenjenu prethodnu životnu aktivnost oštećenog, što podrazumeva životnu aktivnost pre predmetnog događaja. Delta V podrazumeva promenu brzine, tj. razliku u brzini kretanja vozila pre i nakon sudara. QTF protokol primarno, u četiri stepena klasifikuje težinu trzajne povrede vrata.

Ključne reči: saobraćajni udesi, trzajna povreda vrata, posledice povreda, nematerijalna šteta, QTF protokol, veštačenje.

Reforma državne uprave putem stručnog usavršavanja i osposobljavanja državnih službenika

UDK: 377.1:35.08(497.11)

REFORMA DRŽAVNE UPRAVE PUTEM STRUČNOG USAVRŠAVANJA I OSPOSOBLJAVANJA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA
Dr Vesna Bilbija, viši savetnik, Upravni sud Republike Srbije.

Rezime: Javni sektor u Republici Srbiji je već nekoliko godina u temeljnom procesu reforme. Reforma državne uprave je bitan uslov za uspeh reformi ostalih segmenata društva i sa njima je neraskidivo povezana. Zaposleni u državnoj upravi koji su zaduženi da reformu sprovode kroz svoj redovan posao, moraju biti kompetentni za takav poduhvat, što znači da je stvaranje profesionalne državne uprave ključni preduslov uspešnosti reforme državne uprave. Strategijom stručnog usavršavanja državnih službenika u Republici Srbiji date su osnovne smernice za uspostavljanje novog, celovitog, sveobuhvatnog, obavezujućeg i održivog sistema stručnog usavršavanja državnih službenika, a odredbama čl. 96. do 106a. Zakona o državnim službenicima stručno usavršavanje i osposobljavanje je detaljno uređeno. Navedenim odredbama predviđen je, najpre, opšti program obuke, zatim program obuke rukovodilaca i treće, posebni programi obuke u skladu sa specifičnim potrebama iz delokruga i nadležnosti državnih organa, pri čemu je prihvaćena najšira definicija stručnog usavršavanja, koja obuhvata raznovrsne oblike obrazovanja i obuke u svim fazama razvoja karijere državnih službenika (obuke, obrazovanje, osposobljavanje, profesionalni razvoj, trening itd). Zadatak ovih odredbi je uspostavljanje održivog sistema stručnog usavršavanja koji će doprineti povećanju nivoa znanja i veština državnih službenika neophodnih za ostvarivanje osnovnih postulata jedne moderne države. Razvijen sistem „upravljanja znanjem“ (knowledge management) čiji je rezultat profesionalizacija državne uprave, krasi moderno organizovanu državnu upravu, odnosno državu, koja je u službi svojih građana.

Ključne reči: državni službenik, stručno usavršavanje i osposobljavanje, opšti program obuke, program obuke rukovodilaca, posebni programi obuke, profesionalizacija državne uprave.

Krivičnoprocesna uloga i položaj tužioca u istrazi u Bosni i Hercegovini (II deo)

UDK: 343.163(497.6)
343.132/.133(497.6)

KRIVIČNOPROCESNA ULOGA I POLOŽAJ TUŽIOCA U ISTRAZI U BOSNI I HERCEGOVINI (II deo)
Doc. dr sc. Sadmir Karović, docent za krivičnopravnu naučnu oblast, Pravni fakultet, Univerzitet u Travniku, zaposlen u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu.

Rezime: U ovom radu autor je aktualizirao tužilački koncept istrage u krivičnoprocesnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine sa posebnim osvrtom na krivičnoprocesnu ulogu i položaj tužioca u istrazi, uvažavajući njegove nadležnosti iz kojih se artikulira i jasno propisuje njegova rukovodna i nadzorna uloga u odnosu na ovlaštena službena lica u vezi s kreiranjem, planiranjem i materijaLizacijom operativne strategije i taktike postupanja u odnosu na konkretnu krivičnu istragu. Postoji dovoljna vremenska distanca od zadnje generalne reforme krivičnog procesnog zakonodavstva i usvajanja Zakona o krivičnom postupku u Bosni i Hercegovini, sve do danas, kao vremenski okvir za sveobuhvatnu i kritičku analizu u cilju prepoznavanja pozitivne i negativne strane tužilačkog koncepta istrage, posebno u dijelu koji se odnosi na aspekt efikasnosti i zakonitosti. Kreiranje novih zakonskih rješenja procesne prirode zadnje dvije decenije je uslovljeno opšteprihvaćenom tendencijom humanizacije i demokratizacije društva što se neposredno odražava i na krivičnoprocesno zakonodavstvo u cjelini ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u regiji. Nadležnosti tužioca u kontekstu pokretanja i sprovođenja istrage kao jedinog ovlaštenog autoriteta, neposredno determinira i suštinu tužilačkog koncepta istrage, koji pored tužioca i ovlaštenim službenim licima povjerava „široka“ ovlaštenja u vezi s prikupljanjem dokaza, informacija i obavještenja u skladu sa restriktivnim zakonskim uslovima. Autor nastoji da skrene pažnju naučno-stručne javnosti na nekoliko važnih aspekata djelovanja u istrazi sa taksativno određenim aktivnostima koje je potrebno kritički preispitati u cilju pronalaženja adekvatnih i srazmjerno potrebnih zakonskih rješenja usmjerenih prema povećanju efikasnosti. Cijeneći da su zakonska rješenja po svojoj prirodi i svrsi podložna naučno-stručnoj kritici i postupku preispitivanja u smislu srazmjernosti, efikasnosti i svrsishodnosti, nazire se realna mogućnost određenih intervencija na planu izmjena i dopuna u narednom periodu.

Ključne riječi: istraga, tužilac, Bosna i Hercegovina, ovlaštena službena lica.

Odmeravanje kazne za sticaj krivičnih dela

UDK: 343.235:343.238(497.11)

ODMERAVANJE KAZNE ZA STICAJ KRIVIČNIH DELA
Mr Sretko Janković, sudija Apelacionog suda u Beogradu.

Rezime: Sticaj krivičnih dela postoji kada učinilac izvrši više krivičnih dela, a za odmeravanje kazne u slučaju sticaja krivičnih dela postoje posebna pravila. Krivični zakonik Republike Srbije u odredbi člana 60. sadrži pravila za odmeravanje kazne za sticaj krivičnih dela, a predviđena su tri sistema odmeravanja kazne: sistem konsumpcije, sistem asperacije i sistem kumulacije. Iako u praksi sudovi uglavnom pravilno primenjuju odredbe za odmeravanje kazne za sticaj krivičnih dela, povremeno se sreću i određeni propusti, odnosno povrede krivičnog zakona u ovoj oblasti. U vezi s tim, dati su i određeni primeri iz sudske prakse, kao i kritički stav autora povodom odmeravanja kazne za krivična dela učinjena u sticaju, pasebno kada se radi o teškim krivičnim delima.

Ključne reči: kazna, sticaj, odmeravanje kazne, sudska praksa.

Krivično delo sprečavanje i ometanje dokazivanja iz člana 336. KZ

UDK: 343.361(497.11)

KRIVIČNO DELO SPREČAVANJE I OMETANJE DOKAZIVANJA IZ ČLANA 336. KZ
Zakonodavna rešenja, sporne situacije, sudska praksa
Dragan U. Kalaba, zamenik višeg javnog tužioca u Čačku.

Rezime: Krivično delo sprečavanje i ometanje dokazivanja iz člana 336. KZ je pravi odraz preduzetih radnji učinioca usmerenih ka onemogućavanju ili otežanom prikupljanju dokaza, a što ima za posledicu otežano blagovremeno donošenje zakonite i pravilne odluke.
U pitanju je krivično delo učinjeno uticajem na svedoke, veštake ili druge učesnike u postupku pred sudom (u svim postupcima, sem u krivičnom) ili drugom državnom organu.
Važno je da napomenem, da upravo kroz prikaz karakterističnih sudskih odluka, iz istih jasno proizlazi i ukazivanje na neke institute opšteg dela Krivičnog zakonika i primene instituta krivično-procesnog prava.

Ključne reči: zaštita građana i njihovo pravo na slobodu, sprečavanje i ometanje dokazivanja, elementi krivičnog dela, radnja krivičnog dela, sudska praksa.

Krivičnoprocesna uloga i položaj tužioca u istrazi u Bosni i Hercegovini (I deo)

UDK: 343.163(497.6)

KRIVIČNOPROCESNA ULOGA I POLOŽAJ TUŽIOCA U ISTRAZI U BOSNI I HERCEGOVINI (I deo)
Doc. dr sc. Sadmir Karović, docent za krivičnopravnu naučnu oblast, Pravni fakultet, Univerzitet u Travniku, zaposlen u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu.

Rezime: U ovom radu autor je aktualizirao tužilački koncept istrage u krivičnoprocesnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine sa posebnim osvrtom na krivičnoprocesnu ulogu i položaj tužioca u istrazi, uvažavajući njegove nadležnosti iz kojih se artikulira i jasno propisuje njegova rukovodna i nadzorna uloga u odnosu na ovlaštena službena lica u vezi s kreiranjem, planiranjem i materijalizacijom operativne strategije i taktike postupanja u odnosu na konkretnu krivičnu istragu. Postoji dovoljna vremenska distanca od zadnje generalne reforme krivičnog procesnog zakonodavstva i usvajanja Zakona o krivičnom postupku u Bosni i Hercegovini, sve do danas, kao vremenski okvir za sveobuhvatnu i kritičku analizu u cilju prepoznavanja pozitivne i negativne strane tužilačkog koncepta istrage, posebno u dijelu koji se odnosi na aspekt efikasnosti i zakonitosti. Kreiranje novih zakonskih rješenja procesne prirode zadnje dvije decenije je uslovljeno opšteprihvaćenom tendencijom humanizacije i demokratizacije društva što se neposredno odražava i na krivičnoprocesno zakonodavstvo u cjelini ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u regiji. Nadležnosti tužioca u kontekstu pokretanja i sprovođenja istrage kao jedinog ovlaštenog autoriteta, neposredno determinira i suštinu tužilačkog koncepta istrage, koji pored tužioca i ovlaštenim službenim licima povjerava „široka“ ovlaštenja u vezi s prikupljanjem dokaza, informacija i obavještenja u skladu sa restriktivnim zakonskim uslovima. Autor nastoji da skrene pažnju naučno-stručne javnosti na nekoliko važnih aspekata djelovanja u istrazi sa taksativno određenim aktivnostima koje je potrebno kritički preispitati u cilju pronalaženja adekvatnih i srazmjerno potrebnih zakonskih rješenja usmjerenih prema povećanju efikasnosti. Cijeneći da su zakonska rješenja po svojoj prirodi i svrsi podložna naučno-stručnoj kritici i postupku preispitivanja u smislu srazmjernosti, efikasnosti i svrsishodnosti, nazire se realna mogućnost određenih intervencija na planu izmjena i dopuna u narednom periodu.

Ključne riječi: istraga, tužilac, Bosna i Hercegovina, ovlaštena službena lica.

Pribavljanje, otuđenje i davanje u zakup stvari u javnoj svojini

UDK: 347.218.2(497.11)

PRIBAVLJANJE, OTUĐENJE I DAVANJE U ZAKUP STVARI U JAVNOJ SVOJINI
Bojana Jakšić Kovačević, načelnik Odeljenja pravnih i imovinskih poslova u Republičkom geodetskom zavodu.

Rezime: Način pribavljanja i otuđenja nepokretnosti i pokretnih stvari u javnoj svojini sa aspekta Zakona o javnoj svojini i Zakona o planiranju i izgradnji. Sličnosti i razlike u postupku pribavljanja odnosno otuđenja objekata i gradskog građevinskog zemljišta. Postupak i uslovi pod kojima se nepokretnosti u javnoj svojini mogu dati u zakup. Obaveze Vlade, Republičke direkcije za imovinu, Državnog pravobranioca i drugih nadležnih organa. Sprovođenje postupaka javnog nadmetanja, prikupljanja pismenih ponuda i neposredne pogodbe, kao i nadležnost za zaključenje ugovora o prometu nepokretnosti u javnoj svojini.

Ključne reči: javna svojina, titulari javne svojine, pribavljanje, otuđenje, zakup, Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave, Vlada RS, Republička direkcija RS, Državni pravobranilac, pismena ponuda, javno nadmetanje, neposredna pogodba, ugovor, gradsko građevinsko zemljište, Zakon o javnoj svojini, Zakon o planiranju i izgradnji, Zakon o državnom premeru i katastru, Zakon o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se