TEMA BROJA
USTAVNO PRAVO
UDK: 340.143(497.11)
340.142:342.565.2(497.11)
340.142:341.645(4)
KONCEPT PRETERANOG FORMALIZMA U USTAVNOSUDSKOJ PRAKSI
* Bojan Karaklić, viši savetnik, Ustavni sud, Republika Srbija.
Rezime: U skladu sa konceptom koji je izgrađen u praksi ESLJP, pitanje preterano formalističke primene procesnog prava obično se pokreće u onim situacijama kada je zahtev ili pravni lek stranke odbačen zbog nepostojanja procesnih pretpostavki za odlučivanje, tj. kada usled preterano formalističke primene prava, ne bude odlučeno o osnovanosti zahteva. Imajući u vidu da je Ustavom Republike Srbije predviđena mogućnost direktne primene Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, pri čemu su domaći sudovi dužni da tumače ove odredbe u skladu sa praksom ESLJP, Ustavni sud je dosledno primenjivao praksu ESLJP u pogledu povrede prava na pristup sudu zbog preteranog formalizma, sa retkim izuzecima u pogledu samog postupka pred Ustavnim sudom. Većina ovih predmeta se odnosila na prekršajne, izvršne, parnične i upravne postupke u kojima je Ustavni sud utvrđivao povredu prava podnosilaca na pristup sudu. Međutim, najznačajniji uticaj je ostvaren u predmetima tzv. prekršajnih naloga i u veoma specifičnoj grupi predmeta u parničnom postupku u kojima je Ustavni sud donosio kontroverzne odluke.
Ključne reči: preterani formalizam, Ustavni sud, Evropski sud za ljudska prava, pravo na pristup sudu, automatizovana primena procesnog prava.
OGLEDI
IZVRŠNO PRAVO
UDK: 347.952-051(497.11)
347.952-051(497.11)
PRAVILA PROFESIONALNOG PONAŠANJA JAVNIH IZVRŠITELJA**
– Etički kodeks i profesionalni standardi
* Prof. dr Nebojša Šarkić, emeritus, Pravni fakultet Univerziteta Union.
** Delovi ovog rada oslanjaju se na Komentar Zakona o izvršenju i obezbeđenju, Beograd, 2022. godina, PFUB, autora M. Nikolića i N. Šarkića.
Rezime: Rad je posvećen određenim pravilima koja javni izvršitelji treba da poštuju i primenjuju u obavljanju delatnosti za koju im je država prenela ovlašćenja. Ona pre svega proističu iz Etičkog kodeksa javnih izvršitelja i standarda profesionalnog ponašanja i naravno Zakona o izvršenju i obezbeđenju. U tom smislu, osim oštrih pravila posebno su objašnjeni pojedini principi i standardi kojih se javni izvršitelji moraju pridržavati, kao na primer: savesnost, antidiskriminatorno ponašanje, humano ponašanje, objektivnost, isključenje svakog vida političke ostrašćenosti ili političkih predrasuda, nespojivost delovanja – izuzeća kada za to postoje razlozi, dostojanstveno ponašanje, pomoć neukoj stranci, redosled postupanja, javnost rada, zabrana reklamiranja. Uz prikaz statusa javnih izvršitelja istaknuto je da nepoštovanje pojedinih pravila može biti razlog za vođenje disciplinskog postupka i naglašeno da je njihovo poštovanje veoma važno s obzirom na to da je u pitanju relativno nova pravnička profesija i da od slike koju javnost stekne o ovoj profesiji zavisi ugled i poštovanje koje će imati u svom radu.
Ključne reči: javni izvršitelj, etika, profesionalni standard.
TEORIJA PRAVA
TEMA BROJA
UDK: 340.113
340.142:347.6
TERMINOLOŠKE GREŠKE U SUDSKIM ODLUKAMA U PARNICAMA ZA REŠAVANJE PORODIČNIH SPOROVA
* Dr Gordana Stanković, redovni profesor u penziji.
Rezime: Autor u radu ukazuje na značaj jezika u pravu, kao osnovnog izražajnog sredstva, i na terminološke greške u sudskim odlukama koje su rezultat ili nebrižljive i nekorektne redakcije zakonskih tekstova ili nepažnje prilikom pisane izrade sudskih odluka iz parnica za rešavanje porodičnih sporova.
Ključne reči: jezik u pravu, stručne terminološke greške, obrazloženje sudskih odluka.
PRIVREDNO PRAVO
UDK: 347.922.6:347.72
347.72.031(497.11)
INDIVIDUALNE I DERIVATIVNE TUŽBE PO ZAKONU O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA
* Branko Stanić, sudija Vrhovnog suda.
Rezime: Zakonom o privrednim društvima je predviđena mogućnost zaštite prava, pre svega, manjinskih akcionara, kao i zaštita samog društva u odnosu na lica sa posebnim dužnostima i ovlašćenjima, podnošenjem individualne i derivativne tužbe.
Ključne reči: Zakon o privrednim društvima, manjinski akcionari, individualne tužbe, derivatne tužbe
RADNO PRAVO
OGLEDI
UDK: 331.106.44/.46
SPORAZUMNI PRESTANAK RADNOG ODNOSA
* Jovana Jovanović, advokat.
Rezime: Predmet ovog rada je analiza sporazumnog prestanka radnog odnosa. Predmetno pitanje regulisano je samo jednom odredbom Zakona o radu. S toga, uslovi za punovažnost i pravne posledice zaključenja sporazuma o prestanku radnog odnosa, osim sa aspekta pomenute zakonske odredbe, analizirani su sa aspekta drugih relevantnih zakona, praktičnog rada i sudske prakse. U radu je dalje analizirana mogućnost osporavanja zakonitosti sporazuma o prestanku radnog odnosa u sudskom postupku, sa aspekta opštih odredaba Zakona o obligacionim odnosima koje se analogno primenjuju na predmetni sporazum. Takođe, predočena je i relevantna sudska praksa o navedenim pitanjima. Kao krajnje pitanje, analizirana je mogućnost eventualne zloupotrebe nepotpisivanja sporazuma o prestanku radnog odnosa, kao razlog za izmenu ugovorenih uslova rada, te prava zaposlenog u konkretnoj situaciji.
Ključne reči: Sporazum o prestanku radnog odnosa, punovažnost sporazuma, pravne posledice sporazumnog prestanka radnog odnosa, osporavanje zakonitosti sporazuma o prestanku radnog odnosa, poništaj, ništavost, rušljivost, posledice nezakonitog sporazuma o prestanku radnog odnosa.
Ključne reči: Zakon o obligacionim odnosima, Zakon o parničnom postupku, odgovornost za štetu, odgovornost Republike Srbije za greške u radu sudova, disciplinska odgovornost sudije, odgovornost zaposlenih u sudu za nesavestan rad.
OGLEDI BiH
UDK: 342.565.2(497.6)
USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE – OD ZAŠTITNIKA USTAVA BIH DO NJEGOVOG NAJVEĆEG KRŠITELJA
* Ljubinko Mitrović, redovni profesor, Panevropski univerzitet APEIRON u Banjoj Luci.
** Miloš Bukejlović, diplomirani pravnik, Ministarstvo pravde Republike Srpske.
Rezime: Ustavni sud Bosne i Hercegovine predstavlja jedinu sudsku instancu predviđenu Ustavom Bosne i Hercegovine (u sudske instance na nivou Bosne i Hercegovine ubrajaju se još i Sud Bosne i Hercegovine i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, koji u svakom slučaju nisu ustavna kategorija). Uloga ovog suda posebno je važna sa stanovišta zaštite ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine, kao i zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda. Jer, prema izričitoj normi Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine treba da se drži Ustava Bosne i Hercegovine, štiti ga i sudi po njemu.
Slično ovakvim sudovima u svijetu, i Ustavni sud Bosne i Hercegovine treba da bude nezavisan i nepristrasan. To je jedna od njegovih osnovnih karakteristika i bitan faktor njegovog uspješnog rada.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine čini devet sudija. Troje “ustavnih” sudija koji nisu državljani Bosne i Hercegovine, a ni susjednih država, imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), nakon obavljenih (obaveznih) konsultacija sa Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Ostalih šest sudija ovog Suda jesu domaće sudije.
Mnogo toga je spornog u postupanjima ovog Suda u prethodnih skoro trideset godina njegovog postojanja, a posebno spornim čine se odluke ovog Suda u kojima se Ustavni sud Bosne i Hercegovine iz tumača i zaštitnika Ustava Bosne i Hercegovine (kako je to i u svim državama svijeta koje imaju ove sudove i kako je to, na kraju krajeva, propisano i samim Ustavom Bosne i Hercegovine) pretvara u ustavotvorca, o čemu će više riječi biti u ovom referatu.
Ključne riječi: Ustavni sud Bosne i Hercegovine, Ustav Bosne i Hercegovine, sastav, mandat, nadležnosti, promjene Ustava Bosne i Hercegovine.
OGLEDI
KRIVIČNO PRAVO
UDK: 341.33/.34
KRIVIČNOPRAVNI ASPEKTI ZLOČINA PROTIV RATNIH ZAROBLJENIKA
(II deo)
* Dr Milan Milošević, redovni profesor Fakulteta za poslovne studije i pravo u Beogradu.
Rezime: Istorijski posmatrano, ratni zločini protiv ratnih zarobljenika spadaju u najstarija međunarodna krivična dela. Po svojoj prirodi oni predstavljaju najteže povrede međunarodnog humanitarnog prava, a obuhvataju u prvom redu različite oblike postupanja prema pojedinim kategorijama lica u vreme rata, oružanog sukoba ili okupacije. Po težini posledice i drugim elementima svi ratni zločini protiv ratnih zarobljenika mogu se podeliti na ratni zločin protiv ratnih zarobljenika u užem smislu (koji i nosi zakonski naziv „ratni zločin”) i pojedine ratne zločine protiv ratnih zarobljenika u širem smislu, a kažnjivo je i samo organizovanje te podsticanje na izvršenje pomenutih zločina. Inače su ratni zločini protiv ratnih zarobljenika regulisani kako običajnim pravom, tako i pisanim međunarodnim aktima. Zakonodavac Republike Srbije propisuje i poseban krivični postupak za ratne zločine protiv ratnih zarobljenika, dok krivično gonjenje i izvršenje kazne za ratne zločine protiv ratnih zarobljenika u užem smislu ne zastarevaju. Polazeći od toga, u daljem tekstu biće analizirani svi ratni zločini protiv ratnih zarobljenika, a biće ukazano i na njihov odnos prema srodnim deliktima iz glave XXXIV Krivičnog zakonika Republike Srbije.
Ključne reči: međunarodno krivično pravo, ratni zločin, ratni zarobljenik, plaćenik, komandna odgovornost.
TEMA BROJA
USTAVNO PRAVO
UDK: 342.736(497.11)
MANJKAVOST POSTUPKA I PRAVNA DEJSTVA ODLUKE USTAVNOG SUDA O USTAVNOJ ŽALBI
* Dr Dragiša B. Slijepčević, sudija Vrhovnog suda u penziji.
Rezime: U referatu se ukazuje na manjkavosti postupka u kome se donose odluke Ustavnog suda po ustavnim žalbama čiji predmet preispitivanja su presude redovnih sudova. To se čini analizom postojećih zakonskih rešenja i sagledavanjem pravnih posledica najnovije presude Evropskog suda za ljudska prava, kojom je prvi put utvrđena povreda člana 6. stava 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda učinjena od strane Ustavnog suda. Osim toga, posledično uočenim manjkavostima postupka pred Ustavnim sudom u odlučivanju po ustavnim žalbama, iznose se i argumenti o domašaju pravnih posledica odluke Ustavnog suda kojom je poništena presuda redovnog suda. Ukazuje se i na potrebu očuvanja vladavine prava kroz ustavno prihvatljiv odnos redovnih sudova prema odluci Ustavnog suda i predlaže način postupanja kojim se taj balans može očuvati. U tom kontekstu izvršena je i analiza pravnih posledica odluke Ustavnog suda na drugu stranku iz poništene presude i obaveze redovnog suda koje se tim povodom konstituišu po osnovu poništene presude odlukom Ustavnog suda.
Ključne reči: pravne posledice odluke Ustavnog suda; manjkavosti postupka po ustavnoj žalbi; pravna dejstva odluke o poništenju Ustavnog suda.
OGLEDI
RADNO PRAVO
UDK: 331.2(497.11)
NAKNADA TROŠKOVA U SMISLU ČLANA 118. ZAKONA O RADU SA OSVRTOM NA SUDSKU PRAKSU
* Persida Jovanovic, sudija Apelacionog suda u Beogradu u penziji.
Rezime: Troškovi u smislu odredbi člana 118. Zakona o radu su izdaci koji su za zaposlenog nastali u vezi sa obavljanjem poslova na koje je raspoređen, a koje je poslodavac dužan da mu naknadi. To su izdaci za: dolazak na rad i odlazak sa rada u visini cene prevozne karte u javnom saobraćaju, ako poslodavac nije obezbedio sopstveni prevoz; vreme provedeno na službenom putu u zemlji; vreme provedeno na službenom putu u inostranstvu; smeštaj i ishranu za rad i boravak na terenu, ako poslodavac nije zaposlenom obezbedio smeštaj i ishranu bez naknade; ishranu u toku rada, ako poslodavac ovo pravo nije obezbedio na drugi način; regres za korišćenje godišnjeg odmora. Zaposleni ostvaruje pravo na naknadu ovih troškova u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu, koji moraju biti usklađeni sa zakonom. Za određene kategorije zaposlenih posebnim zakonom je uređena naknada ovih troškova, te se na njih primenjuje poseban zakon, kao lex specialis koji isključuje primenu opšteg propisa.
Ključne reči: naknada troškova za ishranu u toku rada; za regres za korišćenje godišnjeg odmora; za dolazak na rad i odlazak sa rada; za vreme provedeno na službenom putu u zemlji; za vreme provedeno na službenom putu u inostranstvu; za rad i boravak na terenu; koeficijent za obračun plate; broj dana provedenih na radu; zarada; dnevnica; cena prevoza u javnom saobraćaju.